Želite povoljno doznačiti novac u Hrvatsku ili BiH i pri tome uštedjeti bankarske troškove, možete koristiti servis od Zagrebačke banke, koja vašu doznaku prosljeđuje u banku u domovini.

Ako se novac doznačava na račun koji se vodi kod Zagrebačke banke d.d., Zagreb onda je trošak 7,5 kuna po doznaci, a ako se doznaka prosljeduje na račune koji se vode kod drugih banaka u Hrvatskoj ili BiH, onda su troškovi koje obračunava Zagrebačka banka d.d., Zagreb slijedeći:

do 500 € ….. 1 €
od 500 - 12.000 € …..5 €
više od 12.000 € ….. 10 €

Broj računa na koji se izvršava doznaka:

Empfänger: ZAGREBAČKA BANKA DD
Konto Nr.: 4116879005
BLZ: 502 109 00
Kreditinstitut: CITIGRUOP DEUTSCHLAND

u Verwendungszweck: upišite šifru banke:

Šifre banka u RH:

360 Zagrebačka banka dd
CRO Croatia banka dd
402 Erste Steiermärkische Bank dd
390 Hrvatska poštanska banka dd
330 Societe Generale-Splitska banka dd
HAA Hypo Alpe Adria bank dd
411 Jadranska banka dd
400 Karlovačka banka dd
392 Međimurska banka dd
407 OTP banka Hrvatska
386 Podravska banka dd
340 Privredna banka dd
RBA Raiffeisenbank Austria dd
403 Samoborska banka dd
412 Slatinska banka dd
393 Slavonska banka dd

Šifre banka u Bosni i Hercegovini:

375 ABS banka dd, Sarajevo
294 Hypo Alpe Adria Bank dd, Mostar
065 LT Gospodarska banka dd, Sarajevo
421 Nova Banjalučka banka ad, Banja Luka
138 Raiffeisen Bank dd BiH, Sarajevo
146 Tuzlanska banka dd, Tuzla
049 Unicredit Zagrebačka banka dd, Mostar

Navedeni gradovi su samo sjedišta banaka!

Ime i prezime primaoca ili naziv firme (u RH ili BIH)
Broj računa primaoca (u RH ili BIH)

————————————————————————————————————————-

Primjer: Ako osoba kojoj šaljete novac ima račun u Zagrebačkoj banci dd u Hrvatskoj u
Verwendungszweck upišite: 360 ime i prezime osobe - broj računa.

————————————————————————————————————————-

Formular: Überweisung/ Zahlschein (PDF)

U slučaju bilo kakve nejasnoće, molim nazovete na: 069/28 47 42 ili 069/28 47 43

Dubravka Šimunić i Žana Kelava
Zagrebačka banka d.d.
Inozemna poslovnica
Frankfurt a/M

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Mostaru na temelju članka 17. stavak 2. Zakona o popisima birača (Narodne novine 19/07) daje OBJAVU O PRETHODNOJ REGISTRACIJI BIRAČA

Pozivaju se na prethodnu registraciju:

-birači koji imaju prebivalište u RH, a trajnije borave u BiH,
-birači koji nemaju prebivalište u RH, a promijenili su prebivalište u inozemstvu (npr. iz SR Njemačke došli živjeti u BiH)
-birači koji nemaju prebivalište u RH, a promijenili su mjesto prebivališta unutar BiH (npr. iz Sarajeva došli živjeti u Mostar)
-birači koji nemaju prebivalište u RH, a nisu upisani u popis birača, kako bi mogli glasovati na izborima za predsjednika RH.

Prethodnu registraciju za glasovanje u inozemstvu birači mogu obaviti u GK RH u Mostaru (ako imaju prebivalište ili boravište na konzularnom području GK RH u Mostaru) najkasnije 14 dana prije dana određenog za održavanje izbora. U istom roku birači mogu odustati ili promijeniti prethodnu registraciju.

Zahtjev za prethodnu registraciju birača podnosi se (pismeno, usmeno, telefonom ili e-mailom) u GK RH u Mostaru radnim danom od 8.30 do 14.00 sati.

Birači bez prebivališta u Republici Hrvatskoj koji će se na dan izbora zateći u Republici Hrvatskoj trebaju se prethodno registrirati pri nadležnom tijelu u Republici Hrvatskoj koje vodi popis birača prema mjestu njihovog boravka u RH, ali tek nakon raspisivanja izbora.

Birači bez prebivališta u Republici Hrvatskoj koji se vode u popisu birača u Središnjoj evidenciji Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba, a imaju boravište na konzularnom području GK RH Mostar, ne trebaju se prethodno registrirati.

Pregled popisa birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj dostupan je na internetskim stranicama Ministarstva uprave www.uprava.hr, a za birače bez prebivališta u Republici Hrvatskoj i s prebivalištem u Gradu Zagrebu u Središnjoj evidenciji popisa birača i birača upisanih u popis birača Grada Zagreba putem www.zagreb.hr.

Za dodatne informacije može se obratiti GK RH u Mostaru, tel. 036 315 631; 352 070; 316 630; 317 171; fax: 036 315 630; e-mail: gkrhmo@mvpei.hr

Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Velimir Pleša, generalni konzul

Kako nekolicina može da preplavi i da dominira, a bilo je najmanje 9000 ljudi???

1. verzija (Jutarnji.hr)

Održana središnja komemoracija bleiburškim žrtvama

ZAGREB - Na ovogodišnjoj komemoraciji blajburškim žrtvama okupilo se oko 9000 ljudi prema policijskim procjenama. Ove godine austrijska policija je prvi put intervenirala zbog nekolicine neodgovornih mladića u crnome koji su pjevanjem i vikom ometali komemoraciju. Austrijska policija ih je “ohladila” u jednome od šatora.

……………….

2. verzija (rtl.hr)

Bleiburg preplavljen ustaškim simbolima
…
I ove je godine Bleiburgom dominirala ustaška ikonografija iako policija već godinama građane upozorava da je isticanje ustaškog znakovlja zakonom zabranjeno.

To se još nije dogodilo u njemačkom nogometu - u roku od samo 19 dana Werder i HSV će odigrati čak četiri derbija u tri različita natjecanja: Bundesligi, Kupu i Kupu UEFA. Hoće li Hrvati “presuditi” o pobjedniku derbija? Iscrpnije

Predsjednik - 4023 €

Premijer - 3288 €

Zastupnik u Saboru - 2357 €

Državni službenik s VSS - 669 €

Državni službenik s SSS - 507 €

Izvor: Dnevnik.hr/13.1.2009.

U svojoj novoobjavljenoj knjizi “Strategija vučjeg čopora” Davor Domazet Lošo osvrće se (preko 100 stranica) i na ratna zbivanja u BiH. Autor prije svega rasvjetljuje ulogu Velike Britanije koja je “određivala sadržaj i tempo na prostoru bivše Jugoslavije”. Domazet Lošo zorno prikazuje na koji način je ta zemlja kroz svoje razne mirovne planove “držala po strani ostale članice EZ-e i s druge strane osiguravala Srbiji i JNA potrebno vrijeme za okupaciju, upravljala nadziranim neredom u BiH i teritorijalno i etnički djelila tu zemlju”. “Svim tim modelima Velika Britanija uspjela je stvoriti simetriju krivnje” ističe u svom zaključku ovaj umirovljeni hrvatski admiral. Mnogim će čitateljima biti jasnije brojne anomalije, licemerja i opstrukcije zbivanja u ovoj rascjepanoj i uništenoj zemlji.

Autor.

Dovršen nacrt plave karte

Odgođeno usvajanje Plave karte

‘Plavom kartom’ Europska unija vabi kvalificirane radnike

Naomi Klein u “Doktrini šoka” otkriva tajnu povijest našeg doba raskrinkavajući globalne profitere, otkriva podatke i međusobne veze koje su potresle čak i nju - koliko sveobuhvatno uvjerenja doktora šoka dominiraju našim svijetom i na koji se način ostvarila ta dominacija. Zarađujući milijarde na tsunamiju, pljačkajući po Rusiji, izrabljujući Irak - zastrašujuća priča o tome kako neki mlate novac dok se ostali mlate međusobno. Iscrpnije

Cca. 25 min.

Novi veleposlanik BiH u Berlinu Tomislav Limov od Njemačke očekuje pomoć pri ubrzanju procesa učlanjenja svoje zemlje u EU i NATO. Dijaspori poručuje da se mora reorganizirati, ako želi postati ozbiljan partner vlastima. Iscrpnije

Sve što sam stekao radeći 35 godina u Njemačkoj uložio sam u kuću, a sada ne mogu ući u nju! Gdje je tu pravda i pravosuđe?- suznih očiju pita 76-godišnji Ante Vukić iz Bilja kraj Osijeka. Vila od 560 četvornih metara, nazvana Baranjska ruža, u kojoj je uredio 11 apartmana kako bi se bavio seoskim turizmom, danas mu je nedostupna - živi u njezinu podrumu bez struje i vode. Iscrpnije

Zlatko Zeljko na čelu je udruge Juris Protecta koja je nastala kao odgovor na nefunkcioniranje pravne države, a odgovornost za to vidi u vrhu vlasti i odvjetničkom lobiju. Iscrpnije

Zaštitimo divlje konje s Kruga! Potpiši peticiju

Foto: Željka Mihaljević

Livanjski divlji konji

Pisma u tuđinu iz zavičaja: nadalje i u prvom redu najvolim te više.

Mate moj, dragi i voljeni, moram ti pisat jer kada me zovneš na mobitel sprti đavle da te ja išta razumim, a moram vikat, jer ti slabo čuješ, đava ti odnio oni švapski ilting, pa cilo selo zna o čemu razgovaramo. Ti jopet napravio kuću kod ceste, pa se od zvrke auta ne more živit. Ti ćeš reć što ne izađem iz kuće, odem malo gori do vrtla, ali kako ću kad uvik imam nekog posla u kući: ili mi neko dođe, ili se unuci sakriju kod mene kad ji matere, a znaš da su nam neviste Bože sačuvaj, potraju iz kuće jer im smetaju gledati one sapunjare na televiziji.

Lipo je meni, triba dušu čuvat, ali nekako pusto u ovoj velikoj kući. Sve si ti svojim trudim to napravijo, i dicu si iškolo i kuće i njima izgradio, ali viruj mi, moj Mate, život nam prođe, a ja sam te se željna nagledat. U prvom redu tila sam ti reć da ti neću oprostit što me nisi prve godine poveo sa sobom u Njemačku, sve bi bilo drukčije. Sada bi nam tamo bila dica i radili bi, vako se vamo samo skitaju i čekaju da im ja dadnem za cigare, za gorivo. Nevistama daju njijove ćaće, ali teško onomu ko gleda od drugoga. Eto ti si meni čovik, Bog te duži da me raniš, a uvik sam gledala da imam svoj dinar: onde prodaj janje, pa tele, pa mliko, jaja, samo da mogu kućne potribe podmirit. Sve što si ti zarađivo ja sam ulagala u kuće i u dicu. Bilo tako vrime. Moreš se ti i ljutit, ali prije dok sam se brinula o dici nisam toliko mislila na te, sada svako malo padneš mi na pamet.

Nije što ti misliš, nego nekako sinovi odoše sa svojim ženom, unuci u skaku, ja se noći sama zatvorim u kući i mislim Bože moj od onike čeljadi ostado sama. Šta da me noći zaboli, aj ti dođi do telefona, do prozora, pa viči, plaši svit. Zato ja sve nešto mislim da ti dođeš kući, da išćeš penziju, koliko ji ima luđi pa se dokopali njemački mirovina. A ti si se beli naradijo na bauštelama ima trideset godina. Sve ti tako lipo objasni njemačkim dokturim i oni će, ako imaju duše, razumit. Još im reci da sam ja vamo sama.

Nadalje, da ti kažem da ti možda ne bi ni pisala, ali nešto mi se uvrtilo u glavu da ti imaš tamo kakvu. Bili smo i mladi ,ali nikad na to nisam pomišljala dok nije umro kum Jure. Možda nisi čuo, ali na pokop došla neka starija Njemica i njezina ćer. A ta ćer ista, pljunuta Jurina Marija. I kad je ta Njemica Eva rekla da je otac njezine ćeri Jure, moš mislit tuge i još sramote. Ali šta ćeš, mrtva usta ne govore, niti se mogu svađat.

Zato ti i pišem, da ne bi vrag tebe potento, pa da tamo nađeš kakvu ili da dođe za tobom. Pa ja te čitav život čekala, dicu ti rađala i gojila, taman ko što je i kuma svome Juri, i da me ti mrtav naljutiš. Nemoj Mate , mlika ti materina! Jopet ću ti pisat, nešto nemam mira, stra me.

Nadalje i nakraj ti pišem da te unuci spominju i da su te se zaželili. Pa ti gledaj doći što prija kući, ili eto mene tamo! Nemoj da ti je štogod žavo što ti vako pišem, ti znaš da si mi jedini i da te najvolim više.

Neka te Bog dragi čuva, ja samo to molim, i eto ti, tako, čuvaj se svake naposti, a najskolo da te štogod ne zgazi tako gluva. More te zgazit , a ti nečut, pa štaš onda. Još bi ja tebi pisala, ali vidim da su niviste upravčile vamo, zasigur im nešto triba. Zbogom od tvoje Ruže, za ovi put.

Pisma preko oceana. Izvor: Tomislavcity.com

Broj zaposlenih Hrvata s socijalnim osiguranjem 30.6.2007. : 82.017 (muški:41.828, ženski: 40.189) - .xls tabela

Broj nezaposlenih Hrvata 9/2008.: 9.332 (bez podataka komunalnih nositelja) - .xls tabela

(Broj zaposlenih građana BiH: 47.744. Broj nezaposlenih: 8.883)

Izvor: Bundesagentur für Arbeit

Prema novom korupcijskom indeksu organizacije Transparency International (Corruption Perceptions Index 2008) naša zemlja nalazi se na 62. mjestu od ukupno 180 zemalja. U “susjedsvu” smo s Samoam i Tunisom. BiH je završila na 92. Srbija na 85., Makedonija 72., dok je Slovenija na 26. mjestu.  Od gastarbajerskih zemalja Švicarska je na 5, Austrija na 12., a Njemačka na  14. mjestu.

Na vrhu najnekorumpiranijih zemalja su Danska, Švedska i Novi Zeland, dok začelje drže Irak, Mianmar (Burma) i Somalija.

Izvor: http://www.transparency.de/Tabellarisches-Ranking.1237.0.html

Tko kaže da i žene ne mogu biti profesionalne vozačice autobusa i u međunarodnim linijama, poslušajte priču Mire Stanić iz Njemačke. (7:50 min.)

Izvor: Radio Studio N

———————————————————————————————————–

Tko kaze da žene ne znaju parkirati

Možda će zvučati dramatično, ali hrvatski narod je danas izložen nastojanju, iz raznih izvora, da zamrzi svoju državu. Pesimističke prognoze, crno oslikavanje sadašnjosti i budučnosti, negacija svih političara, i lijevih i desnih, negacija vlastite povijesti… U svemu se ide za tim da se Hrvatima usadi u glavu da sve ovo što je stvoreno i nije bogzna što.Moja poruka bi bila: ne nasjedajte takvim emisarima, jer to su oni koje smo pobjedili i vojno i politički. Ne dajte da u miru izgubimo onu bitku koju smo dobili u ratu. Hrvatska je danas jedna od najnaprednijih tranzicijskih zemalja. Hrvatska je sama, vlastitim snagama dobila rat i izvršila poslijeratnu sanaciju. Ako smo mogli dobiti rat, onda možemo i u miru napraviti još puno više. Moja poruka je optimizam. Treba sačuvati vjeru u Hrvatsku i zajedno se usmjeriti na rad za dobrobit Hrvatske. (Andrija Hebrang) Iscrpnije

Od 9. do 11. u Rovinju se održavaju 5. susreti domovinskih i vandomovinskih pisaca u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva  «Franjo Glavinić» iz Rovinja, a uz potporu i suorganizaciju Matice hrvatskih iseljenika i Ministarstva za kulturu Republike Hrvatske. Ovi susreti koji s vremenom prerastaju u tradicionalnu manifestaciju hrvatskih pisaca iz domovine i svijeta, ogledalo su općeg književnog stvaralaštva Hrvata bez obzira na jezik na kojem se artikuliraju i trenutačno mjesto prebivališta. Rovinj postaje važna karika u hrvatskom književnom lancu koja povezuje dva literarna kraja hrvatskog korpusa s ove i one strane granica hrvatske države, kao i nositelj novih ideja i pokreta koje služe na sveopću dobrobit hrvatskoj književnosti.

Na 4. skupu u Rovinju, 2007. godine rodila se ideja osnivanja Društva hrvatskih književnika izvan domovine – DHKID koja je naišla na burnu reakciju i odbojni stav članova DHK koji zastupaju mišljenje, da je to razbijanje i razdvajanje postojećeg Društva hrvatskih književnika te da se treba raditi na proširenju i sjedinjenju, a ne na razdvajanju. Po drugoj strani, hrvatski pisci s prebivalištem u inozemstvu mišljenja su, da se ne može razbiti tvorevina koja de facto ne postoji, jedna homogena organizacija hrvatskih pisaca koja u istoj mjeri štiti interese svojih članova s boravkom u Hrvatskoj kao i onih koji žive i rade u tuđini. Na kraju burne rasprave donesen je zaključak da se osnuje Inicijativni odbor koji će predložiti pravilnik DHKID-a o kojem će slijedeći rovinjski skup, to jest ove, 2008. godine raspravljati. Inicijativni pravilnik nove književne udruge hrvatskih pisaca iz inozemstva je sastavljen i od predsjednika IO Prof. dr. Šumun Šite Čorića i predložen u osam točaka kako slijedi:

1.                      DHKID je međunarodno društvo hrvatskih književni-a/ka koji žive i djeljuju izvan Republike Hrvatske i države Bosne i Hercegovine, bez obzira pisali na hrvatskom ili nekom drugom jeziku.

2.                      Cilj mu je dobrim informacijama povezati hrvatske pisce izvan domovine, izmjenjivati pojedinačnim i zajedničkim inicijativama njihova iskustva, promicati plemenitost i utjecaj hrvatske pisane riječi, ali i svake druge na kojoj oni pišu, povezivati ih s maticom zemljom, ali i biti most prema drugim kulturama i jezicima svijeta.

3.                      U ostvarenju tog cilja, DHKID kao internacionalno spisateljsko društvo također prihvaća sve općeljudske vrijednosti istaknute u Povelji međunarodnog PEN kluba pisaca (PEN Charter), a koja će uvijek biti priložena ovom Pravilniku.

4.                      DHKID počinje već funkcionirati kao internetska mreža poveznica, na kojoj će se moći upisivati rečeni pisci, sa svojim imenima, adresama, biografijama i bibliografijama, ali i sa svojim prijedlozima.

5.                      DHKID je, nakon ideje od prije dvije godine, inicijativno osnovan na «Četvrtim susretima književnika u Rovinju (18.-20. listopada 2007), pa će mu barem za početak ured «Hrvatskog kulturnog društva Franjo Glavinić» biti domaćin portala (www.dhkid.hr) i e-maila (hkd-email.t-com.hr) na koji se već sada mogu slati prijave i tekstovi u rečenom smislu.

6.                      Kroz slijedeću godinu dana, Inicijativni odbor DHKID, izabran na rečenom susretu od pisaca iz jedanaest zemalja, priredit će, konzultirajući prijedloge u međuvremenu prijavljenih pisaca, stalni Pravilnik DHKID i dati ga na doradu i konačnu potvrdu na !»Petom susretu književnika izvan domovine s književnicima u domovini» u Rovinju u jesen 2008. te tada donijeti odluke za djelovanje DHKID.

7.                      Inicijativni odbor će prvom prilikom službeno kontaktirati Glavno tajništvo Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) radi mogućeg članstva DHKID u njemu, a to bi učlanjenje ipso facto DHKID-u dalo status međunarodne nevladine udruge s konzultativnim statusom pri Ujedinjenim narodima (UN).

8.                      Inicijativni odbor se također obvezao što prije preko medija, hrvatskih diplomatskih predstavništva i udruga po svijetu informirati o gore rečenom hrvatske književni-ce/ke izvan domovine, proslijediti im ovaj Inicijativni pravilnik i pozvati ih da se zasad bez ikakvih obveza upišu na novootvoreni portal DHKID-a.

Izvor: http://www.swr.de/international/hr/-/id=233326/nid=233326/did=3925584/1p3bf8k/index.html

Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta objavio je CD Hrvatske duhovne glazbe. Na CD-u je dvanaest duhovnih pjesama hrvatskih autora koje su izvedene19. studenoga 2006. na 9. smotri mješovitih zborova iz HKM u Njemačkoj u Wiesbadenu.  Cijena CD-a 10 eura. Narudzbe i daljnje obavijesti na: tel. 0049 69 954048-0; fax. 0049 69 954048-24; E-mail: delegatur [at] kroatenseelsorge.de

S cijenom košarice roba od 328 eura Hrvatska je 17 eura skuplja od Njemačke

Treći put zaredom njemački autoklub ADAC, koji sustavno prati, uspoređuje i o tome izvještava korisnike svojih usluga o uvjetima boravka u pojedinim europskim destinacijama, izradio je cjenovnu studiju najposjećenijih destinacija. Iscrpnije

Teme: Situacija u BiH i Hrvatskoj, uhićenje Karadžića…

Izvor: Kupreški radio, 23.7.2008. Trajanje: 52:23 min. (Ponovno postavljeno online 17.9.2008.)

Zapisnik 1. tematske sjednice Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Kakva su viđenja bosankohecegovačke stvarnosti možete pročitati u odličnim kolumnama uglednog novinara Mate Kovačevića. (914 KB, 31 stranica)

Što se u Hrvatsku smije unositi bez carine i drugih davanja, odnosno koliko se i na što plaća, te kakvim pravilima podliježu putnici na hrvatskim graničnim prijelazima? Webstranica: carina.hr

Audio: Carinski propisi u Hrvatskoj (4:34 min.)

Audio: Carinski propisi u Bosni i Hercegovini (3:07 min.)

Što je potrebno znati u vezi automobilskog osiguranja u Hrvatskoj, prijavama nezgode, sporovima, odštetnim zahtjevima, regulaciji štete s inozemnim osiguranjima… (Audio zapis, trajanje: 28:04 min., 12,9 MB)

Izvor: Hrvatski radio

Webstranica: Hrvatski ured za osiguranje

Ukupan broj: cca. 32.160 stranaca

Izvor: MUP

Mještani Ciste Provo odali počast njemačkoj marki - “orliću”

IMOTSKI - Ako su Nijemci podignuli spomenik svojoj nacionalnoj valuti poznatoj “dojč” marki koja ih je vinula među najjače ekonomske sile svijeta, imali su i zašto. Godinama jedna od najjačih valuta drmala je burzama i ekonomijama cijelog svijeta.

Statusna valuta pokleknula je pred globalizacijskim Eurom na žalost i Nijemaca, ali bogme i Imoćana. Ako je itko u bivšoj državi volio više marku nego ondašnji dinar, bili su to Imoćani. S razlogom. Prvi su zbog ekonomskih, ali i političkih prilika morali napuštati Imotsku krajinu i odlaziti upravo u Njemačku.

Upravo njoj i upravo njenom neprikosovenom statusu koji je imala podignut je svojevrsni spomenik. Istina ne onaj s nekakvim granitnim okružjima, mramornim podestima, već daleko suvremeniji i sofisticiraniji. Na samom ulazu u Cistu Provo, mjesto iz kojega su zapravo prve generacije gastarbajtera s imotskim pedigreom odlazile u Njemačku, umjetnik Boris Šitum, potomak onih koji su krstarili desetljećima Zapadnom Njemačkom, na velikom jumbo plakatu predočio je originalnu njemačku stotku, “orla“, “orlića“, i poznati lik teologa i kozmografa Sebastiana Munstera s datumom izdavanja od 1960. godine.

U organizaciji splitske Galerije umjetnina, i samih Cišćana, ispred već sada znamenitog plakata okupili su se unuci i djeca, onih koji su s ljubavlju, umorni i iscrpljeni gledali šuškave stotice kada bi ih na kraju mjeseca dobili u ruke. A teško su ih zarađivali. Upravo onima koji su se fotografirali ispod velikog jumbo plakata, bile su namijenjene te novčanice za hranu, školovanje…  “Znamenita stotka krasit će od sada ulaz u Cistu Provo, a po noći će je osvjetljivati reflektori. Neka svi vide najljepšu i najdražu novčanicu u cijeloj Imotskoj krajini. A bogme, ako koji Nijemac prođe tim krajem, neće ni njemu biti sasvim svjedno. Stati će i slikat svoj simbol” - kaže nam Boris Šitum.

Izvor: Jutarnji list

Slike s proslave u Herceg-Bosni

Fotke s proslave iz Frankfurta

Izvor: croatia-presse.de

Pobjeda!

GRAĐEVINSKI RADOVI U INOZEMSTVU U ČETVRTOM TROMJESEČJU 2007.

Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Iz savezne pokrajine Hessen u kojoj živi 30.100 Hrvata su u protekloj godini, zbog različitih delikta, u domovinu prognana 42 Hrvata.

Broj prognanih građana Srbije iznosio je preko 120. Najveću brojku zabilježili su Turci s skoro 250. Ukupno je 2007. skoro 1.200 osoba iz te pokrajine moralo prisilno napustiti Njemačku.

Izvor: ARD

Iseljavanje Hrvata iz BiH

Dramatični pad broja Hrvata i nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini se nastavlja. U svojoj izjavi prije nešto više od godinu dana nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić naglasio je da je u Bosni i Hercegovini prije rata bilo 820 tisuća katolika, koji su gotovo svi bili Hrvati, a da ih je tada ostalo samo 446 tisuća. Gdje su završili Hrvati koji su ili protjerani ili napustili BiH? Do svih točnih brojki teško je doći, no iz priloženih podataka i analiza zadnjih godina mogu se djelomično utvrditi neka kretanja. Dakako najveći broj završio je u Hrvatskoj, Njemačkoj, SAD…

Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova, koje je obradio Državni zavod za statistiku u Hrvatsku se npr. 2005. doselilo 8 358 osoba iz Bosne i Hercegovine, koji su činili gotovo 59% svih useljenika, dok je taj broj 2004. iznosio 11 tisuća. Ukupno je u periodu od 1991. do popisa stanovništva 2001. godine u Hrvatsku doselilo 189 039 (91 399 muških, 97 640 ženskih) osoba. Koliko je ovaj broj dramatičan vidi se iz ta brojka za samo jedno desetljeće veća od svih doseljenih Hrvata od 1946. - 1990., koja je iznosila 181 371 osoba.

Što se tiče podataka vezanih za Njemačku, za brojno stanje Hrvata koji potječu iz BiH te š ko je odgovoriti jer odgovarajuće institucije ne prate ove podatke.

Ovdje se javlja i dodatni problem pri utvrđivanju ovog broja, jer većina Hrvata iz BIH uz bosansko-hercegovačko ima i hrvatsko državaljanstvo, odredjeni broj ima dodatno i njemačko, iako to njemački zakon samo iznimno dopusta i sl.

Prema podatcima Središnjeg registara stranaca (Ausländerzentralregister) 30,3% (69 500) svih hrvatskih državljana koji su boravili u Njemačkoj krajem 2005. (228 926) došlo je u periodu 1990. - 2005. Veliki broj njih podrijetlom je iz BiH. Brojne hrvatske katoličke misije imaju više članova iz BiH nego iz Hrvatske.

Izbjegli i prognani Hrvati iz BiH nemogućnošću produzetka boravka u Njemačkoj s hrvatskim državljanstvom bili su u situaciji da svoja prava ostavarivaju preko državljanstva države iz koje potječu.

Krajem 1999. UNHCR registrao je za period od 1996. - 11/1999. povratak 347 418 izbjeglica i prognanika iz Njemačke u BiH 65 737 njih ili 18,92% bili su Hrvati (246 900 Bošnjaci - 71,07%, Srbi 32 046 - 9,22%).

Koliko je svih Hrvata doseljenih za vrijeme rata ostalo u Njemačkoj zasigurno je teško zaključiti. Ako se gleda sveopći broj Hrvata u Njemačkoj onda je on 2006. (227 510) u odnosu na 1993. (153 146) povećan realno za 74 364 osoba. Dodatni problem svemu ovome je i to su se u prvim godinama hrvatske državnosti naši državljani još vodili pod jugoslavenskim statističkim kodom.

Više od 40 000 bosansko-hercegovačkih izbjeglica koji su živjeli u Njemačkoj potražilo je od 1996. - 1999. svoju novu domovinu prije svega u SAD-u (33 005 osoba), Kanadi (4 204) i Australiji (2 988). Prema podatcima U.S. Regugee programa 3.2.2002. godine (na osnovu 8 362 osobe), nacionalna struktura je bila: Bošnjaci 69,01%, Hrvati 17,02%, Srbi 5,9%…).

Nažalost sadašnja ekonomsko-politička situacija, sveopći položaj i pad nataliteta Hrvata u BiH (prof. dr Ante Markotić, stručnjak za demografiju sa Sveučilišta u Mostaru procjenjuje demografski kolaps 2010. godine), ukoliko ne dodje do nekih značajnih poboljšanja, upućuje na to da bi se sadašnji broj mogao još smanjiti, posebno nakon pristupa Hrvatske u EU.

Istraživanje među 550 studenata dvadesetak hrvatskih fakulteta koje je 2005. na temu “Hrvatsko tržište rada u 21. stoljeću” proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar pokazuje da 75 posto studenata razmišlja o odlasku u inozemstvo. Iz ovog istraživanja jasno se vidi kakva je situacija u Hrvatskoj i na osnovu nje može se nažalost zaključiti da je ona medju hrvatskom omladinom u BiH vjerojatno još gora.

Djelovanje određenih svjetskih centara moći (više puta na to ukazivao kardinal Vinko Puljić), uskraćivanjem podrške Zagreba nakon trećesiječanjske promjene vlasti i rascjepkanošću hrvatskog političkog korpusa, umjesto da napokon stane u obranu hrvatske opstojnosti, doprinose ovakvom dramatičnom stanju koje nesumljivo vodi u kataklizmu.

Autor.

Foto: © Phototom - Fotolia.com

Marko Grgičević, humorist, o svojim zapažanjima hrvatske svakidašnjosti.

Kako se zovu

Uistinu, kako se oni zovu
za malo ne kazah: ljudi
što pokradoše veliku lovu
a još im niko ne sudi?

Oni što sve pred sobom gaze
a svita ih baš svugdje prati,
oni što ih svi maze, paze,
ni na sjenu im ne smiješ stati.

Kako zvati one bez duše što kad
kažu da je Hrvatska za njih stvorena
pa istinu u njoj guše
i pravdu čupaju iz korjena.

Zaljubljeni u Hrvatsku
kako sada stoje stvari,
i od Romea i Julije
veći su tragičari!

Umirovljenici naroda mog,
nisam vas pozvao često,
ali sada i sami vidite
KONTEJNER JE ZBORNO MJESTO.

Muvatori

Misli Hrvat u Europu ući,
u modernom kicoškom odijelu
A u poslu, moralu, poštenju,
zadržati MUVATORSKU felu!

Razum

Toliko se Haaškim optužnicama
zvecka,
da Hrvati silaze s uma,
jer se zbog tolikog zveckanja,
ne čuje ni glas razuma.

Demokracija

I pored ove skupoće,
u nas demokratska klima:
svatko kaže što hoće.
a jede što ima.