Lipanjski broj “Žive zajednice” dostupan je u PDF formatu.
 |
Vesna Kukvica
ISELJENIČKI HORIZONTI
Prikazi i feljtoni Izdavač: Hrvatska matica iseljenika |
SADRŽAJ
Predgovor
Prikazi
Izvorni svjedok hrvatske emigracije
Stoljeće društvenog života naših otočana u New Yorku
Migracije Moliških Hrvata u Zapadnu Australiju
Život u Argentini protkan borbom za Hrvatsku
Hrvatska zajednica u New Yorku
Useljavanje Hrvata u čileansku pokrajinu Tarapacá
Povijest hrvatsko-američkih dodira tijekom pola tisućljeća
Putovi Zlobinjara u obećanu zemlju
Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu
Hrvati na jugu Afrike
Čovjek bez putovnice
Bibliografija Hrvatske revije
Hrvatska baština u bibliografijama
Proza zagrebačkog Amerikanca o Domovinskom ratu
Ljetopis čikaškog Hrvatskog etničkog instituta
Pripovjedač, romanopisac i esejist iz Čilea
Hrvatska korjenika Antona Cetína
S one strane granice
Putopis iz zemlje predaka
Pisci između dviju domovina
Uspješnica novozelandske Hrvatice
Ilegalno preko Alpa u Južnu Ameriku
Odlazak Amelije Batistich
Iseljena Hrvatska
Feljtoni
Pet stoljeća hrvatske knjige u Češkoj
Dodiri svjetova: Hrvatska – Čile
Stoljeće hrvatske periodike u iseljeništvu
Hrvatski studiji u svijetu
Hrvatska akademija Amerike
Ogled Svijet u sjeni posvećen je ljudima koji su od šezdesetih godina prošlog stoljeća u velikom broju odlazili u zemlje Zapadne Europe; najviše u SR Njemačku, na “privremeni rad u inozemstvo”, kako je to opisala službena jugoslavenska politika. Neslužbeno su se nazivali “gastarbeiterima”. Eufemizmi ne daju naslutiti o kakvu je radu bila riječ i zašto se odlazilo raditi drugdje da bi se zaradilo za pristojan život. Vrlo se malo pitanja postavljalo o njihovu životu, što znači biti ni “tu” ni “tamo”, kako su se nosili s nužnošću prilagodbe drugim kulturama, a kako podnosili klišeje koje im je nametala sredina iz koje su otišli. Tim se pitanjima bavi ovaj ogled, nastao na temelju neposrednih uvida, iskustava i sjećanja te želje da se ponudi pogled iz drukčije perspektive na cijeli jedan svijet. Riječ je o vrlo aktualnoj knjizi jer opisuje što se događalo i nakon 1991. godine, kada se pojam “gastarbeiter” prestao upotrebljavati. Ljudi čiji je život trajno odredio morali su se suočiti s još jednim izborom — hoće li (p)ostati dijaspora ili povratnici — i s njegovim mnogim posljedicama. Svijet u sjeni Nenada Popovića napisan je s puno žara i angažmana, a prati ga i dossier s autorskim izborom dokumentacije o životu gastarbeitera… Link
U organizaciji Hrvatske matice iseljenika, Udruge «Hrvatska dijaspora» i Instituta društvenih znanosti «Ivo Pilar» u HMI u Zagrebu je 27. svibnja pred brojnim auditorijem predstavljena knjiga «Sveto ime Croatia» Marina Sopte. Knjiga je izašla u nakladi Udruge «Hrvatska dijaspora» i sunakladništvu instituta društvenih znanosti «Ivo Pilar»… Iscrpnije
Procjena broja iseljenih stanovnika RH od popisa stanovništva 1991. pa do 30. lipnja 1998. godine.
Autor: Nenad Pokos, PDF, 10 stranica.
Kulturni rad Hrvata u Berlinu 1974.- 1990.
Autor: Srećko Lipovčan, 23 str., PDF
Esej o knjizi Naomi Klein “Doktrina šoka”
Audio prilog HR od 15.4.2008., cca. 24 min.
Izvor: Hrvatski radio
Knjige, znanstveni radovi i predavanja na temu “Dijaspora”
- Slavonski arhivski i novinski zapisi i hrvatskim iseljenicima u SAD-u u razdoblju od 1905. di 1910. godine. (Izvorni znanstveni članak), Ivan Balta
- Prilog povijesti hrvatskog iseljeništva u Sjedinjenim Američkim Državama 1941.-1947. (Izvorni znanstveni članak), Jere Jareb
- Iseljavanje iz Hrvatske u Ameriku kao dio europskih migracijskih tijekova, Ivan Čizmić
- Hrvatska katolička misija u službi južnoafričkih Hrvata (Izvorni znanstveni članak), Ante Laušić
- Iseljavanje iz Slavonije u Ameriku od 1905. do 1910. godine, Ivan Balta
- Sloboda kretanja radnika u proširenoj EU i njezin utjecaj na Hrvatsku, Mirta Kapural
- Socijološki pristup u istraživanju procesa povratnih migracija (Krešimir Peračković
- Iseljenički horizonti, Vesna Kukavica
- Hrvati u Čileu. Neka obilježja suvremenog entičkog/nacionalog identiteta, Marina Perić
- Procjena broja iseljenih stanovnika RH od popisa stanovništva 1991. do 30. lipnja 1998. godine, Nenad Pokos
Ostale publikacije:
- Trajna privremenost u Njemačkoj i povratak hrvatskih ekonomskih migranata, Jasna Zmegac Capo
- Hrvati u Njemačkoj, Pavao Jonjić
- Hrvatska dijaspora i iseljeništvo, Jadranka Grbić
- Migracija Hrvata u posljednjem desetljeću 20. stoljeća, Anđelko Akrap
- Republika Hrvatska i njezina dijaspora, Ante Laušić
- O glasilima iseljene Hrvatske u Europi, Malkica Dugeč
- Iseljena Hrvatska, Vlado Šakić, Josip Jurčević, Marin Sopta
- Neki pogledi jugoslavenskih vlasti na hrvatsko iseljenistvo sredinom 70-ih godina, Ljubomir Antić
- Hrvatski građani na radu u inozemstvu i članovi obitelji koji s njima borave: usporedna analiza statističkih podataka 1971, 1981. i 1991. godine, Ivo Nejašmić
- Migracije u Hrvatskoj – regionalni pristup, Ivan Lajić
- Hrvatske iseljeničke teme
- Vanjske migracije i društveni razvitak, Milan Mesić i suradnici
- Uzroci i posljedice iseljavanja bosansko-hercegovačkih Hrvata u 20. stoljeću, Ante Laušić
- Identiteti hrvatskih radnika u Njemačkoj, Jasna Capo Zmegac
“Proslava” u Kumrovcu, gdje su “revolucionari”, krvnici i izrodi roda svog slavili diktatora i pjevali, između ostalih, pjesmu “Računajte na nas”, prođe (opet) dosta zapaženo od Hrvatske televizije, Nove TV i drugih.
Postavlja se pitanje, što bi se desilo, da te iste postaje izvještavaju (i dali bi uopće) s skupa recimo 10. travnja. Dali bi i tada domaće i svjetske udruge to tolerirali, kao što sada čine kad je riječ o skupovima kumunističke mračne ideologije, koja je prema potvrđenim izvorima potamanila skoro 100 milijuna ljudi u svijetu.
A stare kljusine, nadojene zloćudnom ideologijom, izgleda da su se 1. svibnja na Maksimiru previše “namlatile” graha, pa svojim izjavama potpiruju i provociraju hrvatski narod i zasmrđuju ionako truli medijski prostor. Da imaju sredstva i mogućnosti, stara banda i njihovi unuci bi sigurno nastavili svoj krvoločni pohod. “Mlada partizanka bombe bacala” bojim se nebi bila samo pjesma.
To toliko o “hrvatskim” medijima, koji opet dobro obaviše zadatak.
P.S. Svim totalitarnim ideologijama i njihovim sljedbenicima mjesto je na smeću, a ne u udarnim večernjim ili drugim terminima.
Autor.
© Mo - Fotolia.com
Tito - Incident u kući cvijeća
BERLIN - USPJEŠNO PREDSTAVLJANJE NOVE KNJIGE FRA JOZE ŽUPIĆA
„BAUŠTELAC“ DIRNUO U SRCA LJUDI
Bilo je to više od dobra, zanimljiva i uspješna prezentiranja nove knjige. Naime, fra Jozo Župić je predstavljajuci berlinskim Hrvatima svoje novo djelo pod nazivom „Bauštelac“ u glavnom njemačkom gradu proveo skoro tri dana. Na obostrano zadovoljstvo! Druženje sa berlinskim Hrvatima je započeo za 
trajanja tradicionalnog Puta križa u crkvi svetog Sebastiana, sjedištu Hrvatske katoličke misije. Puk se nakon toga, dobrim dijelom „preselio“ u dvoranu HKM-a gdje je ovaj svećenik, nekadašnji dugogodišnji berlinski župnik, naišao na brojne zahvalne slušatelje, zainteresirane čuti što je to novoga proizišlo iz pera pisca „Glasa iz tuđine“, „Čarlija“, „Crtica iz života misionara“ i drugih djela iz oblasti religije i teologije. Nakon prezentacije „Bauštelca“ u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva „V.F. Mažuranić“, nova knjiga fra Joze Župića je druge večeri predstavljena i u Hrvatskoj kulturno - umjetničkoj i športskoj zajednici. A cjelokupno druženje sa berlinskim Hrvatima fra Jozo je završio nedjeljnim propovijedima u sve tri berlinske crkve. Puno je vremena ovom prigodom posvetio fra Jozo berlinskim Hrvatima. A oni su mu uzvratili pažnjom i kupnjom knjige te pravim redovima onih koji su strpljivo čekali autorov potpis na „Bauštelcu“.
Lijepe riječi su autoru na obje berlinske promocije uputili predsjednici društava domaćina, Stjepan Lozančić ispred „Mažuranića“ i Milan Sertić i tajnik Željko Matić ispred „Hrvatske zajednice. A još ljepšim riječima je uzvratio gost iz Ludwigsburga. I fra Petar Cirko je u uvodu promocije u dvorani HKM-a, kroz upućenu dobrodošlicu izrazio i mišljenje svih nazočnih, parafrazirajući riječi jedne pjesme- …“Baš je dobro vidjeti te opet…!“
„Bauštelac“ fra Joze Župića je zbirka kratkih priča, točnije zbirka sabranih novinskih tekstova objavljenih tijekom 2006. i 2007. godine u Slobodnoj Dalmaciji pod rubrikom „Nostalgični zapisi“. Autor je naime, pored Žive zajednice, Glasa koncila, Marije, Živog vrela i Službe Božje i dugogodišnji suradnik naše Slobodne Dalmacije.
-Ovom knjigom… želim posvijestiti svakome od nas da je bauštela-gradilište, svako mjesto na kojemu svatko od nas nešto gradi. To mogu biti: obitelj, dječji vrtić, škola, Crkva, novinske kuce, društvo, čovjek pojedinac. Naši su ljudi većinom radili po bauštelama u Njemačkoj. Neki kratko, neki više od trideset godina. Rad na čovjeku traje cijeli život. Neka u tom smislu ova knjiga barem malo pridonese izgradnji naše osobnosti i zahvalnosti svima onima koji su gradili i izgrađivali bolji svijet: najprije u sebi, a onda u obitelji, Crkvi i društvu“… stoji između ostalog u Predgovoru „Bauštelca“ . Knjiga je tiskana u Berlinu u nakladi od 1000 primjeraka a prodajna cijena joj je 10 eura. Na izvrsnoj umjetničkoj ilustraciji naslovnice radila je Maja Novosel. Za lekturu i korekturu bila je odgovorna prof. Helena Perić-Jadrić. Dok su u pripremu i grafičko oblikovanje knjige poseban trud uložile Manuela Freis i Florencija Young. Berlinska promocija „Bauštelca“ je donijela i toplu zahvalnost autora svim suradnicima na knjizi.
-…Tumačiti neko književno djelo uvijek znači upućivati na osobu koja je smisao tog djela i njegovo izvorište. Nostalgični zapisi fra Joze Župića natopljeni su emotivnošcu, iznijansiranom skalicom osjećajnosti što donosi veliki raspon ugodajne raznovrsnosti: maštovitog, meditativnog, pobožnog, tihog, šaljivog i promišljeno kriticnog autorovog kazivanja. Raspon tema doista je širok.
Nostalgija za domom, prebivanje u tuđini, težak rad naših ljudi na gradilištu, evokacija domovinskog pejzaža, sjećanja na djetinjstvo i kritičko osmišljavanje aktualne hrvatske zbilje. Fra Jozo je napisao djelo koje zapravo nadmašuje formu novinskih tekstova i postaje prava obiteljska knjiga, namijenjena onima koji ce je s ljubavlju primiti svugdje gdje ima hrvatske mladeži i njihovih obitelji i to ne samo u europskim nego i u prekomorskim zemljama diljem svijeta, rekla je prof. Helena Perić-Jadrić, ocjenjujući za berlinskih promocija, novo djelo fra Joze Župića. A sve rečeno stručnim jezikom, slušatelji su i osjetili srcem nakon čitanja nekih od 56 priča iz “Bauštelca” poput: Arslanijevih ključeva, Kući bez jezika, Kocka, Mali Jozo kod brice, Naš bauštelac, Od boga ili od majmuna i slično. Priče su, pored samog autora, zanimljivo i toplo u Hrvatskoj zajednici čitale Silvia Zrno i Marija Šarić a u „Mažuraniću“ Helena Perić Jadrić i potpisnica ovih redaka.
A da je „Bauštelac“ i svojim naslovom i sadržajem zainteresirao i dotaknuo berlinske slušatelje dokaz su i pitanja i pripovijesti naših ljudi nakon predstavljanja i čitanja ulomaka iz knjige. Brojni su, ponukani crticama fra Joze Župića, imali potrebu ispričati svoje doživljaje i zapažanja sa radnih i životnih „bauštela“. Ima li ljepšeg komplimenta za autora i djelo?!
- Moj susret sa Berlinom u kojemu sam proveo osam godina, uvijek iznova budi nove emocije, duboke osjećaje koji tako izbiju na površinu kao kada proključa vulkan, tako i meni suze krenu na oči. Najprije, poznajem mnoga od ovih lica, ljude sa kojima sam živio osam godina. Želio sam taj dio svojeg života u Berlinu i sada u Ludwigsburgu, nekako sačuvati, oživjeti, približiti našem čovjeku. Zato mi je drago da se promocijama odazvao tako lijep broj ljudi, kako u “Mažuraniću” tako i u Hrvatskoj zajednici. Vidio sam kako ih je i sam naslov dotaknuo i kako su brojni imali želju govoriti o svojim sjećanjima. Svaki čovjek želi biti priznat. Mala riječ može vratiti čovjeku dostojanstvo. Ova knjiga ide za tim da ljudima vrati njihovo dostojanstvo na svakom mjestu gdje su radili i živjeli. Njihove doživljaje i sjećanja treba zapisati, omogućiti im da iskažu svoju dušu. Ja to svojim crticama nastojim zadržati za buduća vremena, rekao je fra Jozo Župić zadovoljan prijamom kod berlinskih Hrvata, ujedno i najavljujući, nakon promocija „Bauštelca“ u Njemačkoj i predstavljanje njegove nove knjige na ljeto, u srpnju, u Franjevačkom samostanu u Sinju za trajanja Dana Gospe Sinjske.
Sonja Breljak.
Prenešeno s croatia-presse.de
Knjiga po cijeni od 10 € se može nabaviti ovdje >>
Autorica: Katica Ivanda
Broj stranica: 399
Bremen/Zagreb 2007.
- Info brošura njemačke Agencije za rad (PDF, 64 stranice, hrvatski/njemački)
- Brušura: Arbeiten in Deutschland und Kroatien, Njemačko mirovinsko osiguranje, hrvatska verzija
- Brušura: Arbeiten in Deutschland und Bosnien-Herzegowina, Njemačko mirovinsko osiguranje, hrvatska verzija
- Informativna brošura za Hrvate izvan domovine (Gospodarstvo, carine, osiguranja, stipendije itd. 88 str. PDF)
 |
SADRŽAJ
Predgovor ZNACI VREMENA BAŠTINA |
MOSTOVI
Biserka Raukar Plančić Leopold Junek - slikar s dvije domovine
Stanko Stančić Alkemičarka gline svjetskoga glasa
Jagoda Martinčević Kozmopolitski skladatelj nemirna duha
Mladen Vuković Što i kamo s Meštrovićem?
Jerko Ljubetić Odlazak akademika Ernesta Livačića Gazzana
Branka Kalogjera Hrvatska korjenika suvremenog čileanskoga prozaika
Grozdana Cvitan Priče golemih prostora
Željka Lovrenčić Zvijezda hispano-američkoga pjesništva
Jerko Ljubetić Čileanski pisci dominiraju španjolskom Croaticom
Promoviranje dvije nove zbirke pjesama Marije Matijašević
travanj 16th, 2008Iz medija, Publikacije Komentiraj prviU prostorijama Zavičajnog kluba “Brođani” priređena je promocija dviju novih zbirku pjesama berlinske pjesnikinje Marije Matijašević.
Ljubitelji stiha i lijepe riječi, ovom su prigodom čuli neke od stihova iz knjige pod naslovom “Stružec, selo moje” kao i iz posljednje, pete po redu zbirke pjesama nazvane “Sve moje radosti”. Marija Matijašević je rođena u selu Stružec kraj Popovače. U Berlinu je aktivistica u brojnim hrvatskim društvima i udrugama.
Posljednji komentari