Pisma iz Njemačke

Ulrich Schiller je ugledni njemački novinar, ali njegova nova knjiga “Njemačka i ‘njezini’ Hrvati” ne može opravdati njegov ugled. Naš recenzent Rüdiger Rossig smatra: knjiga je tek traktat protiv nekadašnje Hrvatske. Iscrpnije

Iz tiska je izišao dvobroj Žive zajednice, mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, za siječanj i veljaču. Po prvi put od njezina objavljivanja, od 1978. godine, od ovog broja mjesečnik se tiska u domovini, u tiskari „Denona d.o.o» i to cijeli u boji. Iscrpnije

Hrvatska se na putu u EU suočila sa slovenskom blokadom. Koji su uzroci, kakve su mogućnosti uklanjanja blokade. O tomu su u Mainzu raspravljali njemački i hrvatski stručnjaci uz nazočnost oko 200 zainteresiranih. Iscrpnije

Mala škola hrvatskog jezika i kulture, koja će trajati od 20. do 31. srpnja u Novom Vinodolskom, okupit će pedesetak djece iz Europe i Amerike a s ciljem da unaprijede svoje znanje hrvatskog jezika te upoznaju kulturnu i prirodnu baštinu kraja u kojemu borave. Iscrpnije

Sredinom srpnja iz tiska je izašao sedmi broj Matice u 2009. godini koja po običaju donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta. Iscrpnije

Sarajevo - BiH se nalazi među zemljama svijeta čiji platni bilans najviše zavisi od priliva novca od gastarbajtera, što zbog očekivanog pada ino-doznaka predstavlja značajnu prijetnju ekonomskoj stabilnosti države, ocjenjuju domaći ekonomisti. Iscrpnije

Iz tiska je izašao ljetni dvobroj (srpanj i kolovoz) „Žive zajednice“, mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, kojega od 1978. objavljuje Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta na Majni. Iscrpnije

Sredinom lipnja iz tiska je izašao novi broj Matice koja po običaju donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta. Iscrpnije

Frankfurt, (IKA) - Iz tiska je izišao lipanjski broj „Žive zajednice”, mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, kojeg objavljuje Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta. Iscrpnije

Konačno: Blue Card vrijedi u 24 zemlja članice Unije. Visokoobrazovani radnici ubuduće će se lakše moći doseliti u 24 zemlje članice Europske unije. Vijeće ministara EU-a konačno je dalo “zeleno svjetlo” za uvođenje takozvanog Blue Carda. Iscrpnije

Sredinom svibnja iz tiska je izašao peti broj Matice u 2009. godini koja po običaju donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta.
Fotografija na naslovnici, koja prikazuje sudionike prošlogodišnje Matičine akcije Task Force, upućuje na članak o ljetnim programima Hrvatske matice iseljenika. Uz to, pišemo i o promociji knjige „Šport u životu iseljenika“ autorice Branke Bezić Filipović, naše kolegice iz Splita. Zatim donosimo reportažu s proslave blagdana sv. Marku u Plehanu, na koju je došlo tisuće raseljenih i prognanih Hrvata iz Bosanske Posavine. Objavljujemo i zanimljive intervjue - s prof. dr. Vladom Šakićem koji je govorio o pripremi Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina, i s fra Josipom Bebićem, delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj, itd.
Dragi čitatelji Matice diljem svijeta, u našem i vašem interesu je da naš mjesečnik zabilježi svaki važan događaj iz vaših sredina. Stoga vas i ovaj put pozivamo da s nama surađujete. Pišite nam vijesti i šaljite fotografije, kreirajte s nama sadržaj Matice pišući nam o tome što biste željeli čitati. Učinimo Maticu uistinu mostom hrvatskog zajedništva.

SADRŽAJ

Predstavljena knjiga „Šport u životu iseljenika“
Zbirka pjesama Malkice Dugeč iz Stuttgarta
Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina
Marijan Bekić, hrvatski kipar iz Australije
Drvna industrija Klana u riječkom zaleđu
Povratnik iz Kanade Trpimir Renić
Plehan: Proslavljen blagdan sv. Marka
Francuski Hrvat generalni direktor Bina Istre
Razgovor: fra J. Bebić - delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj
Vatrogasci iz Šibenika posjetili kalifornijske Hrvate
Njemačka: Uspješni poduzetnici Ante i Mario Šimunović
Hrvatska knjiga godine
Split: Rezultati istraživanja genetskog podrijetla Hrvata
Ljetni programi Hrvatske matice iseljenika
Susreti s hrvatskim iseljenicima u Istri
U spomen: Dr. Jure Prpić (1920. – 2009.)
Vjeročka Miloš Dequal, Hrvatica iz Njemačke
„Blistava noć klasike“ Saveza hrvatskih društava Berlina
Bolivija: Marinković na čelu autonomaškog pokreta
Pismo i fotografije iz Chacoa (Argentina)
„Ivan pl. Zajc“ u gostima kod peruanskih Hrvata
Povijest: Pomorska djelatnost braće Mihanović u Argentini
Povratnik iz SAD-a i pjesnik Ivan Dobra
Petar Miloš „Legende o rodijaku Ćipi“ (4. izdanje)
Rabljanin suprug posljednje havajske kraljice

KOLUMNE
Globalna Hrvatska (Vesna Kukavica)
Hrvatske županije (Zvonko Ranogajec)
Povijesne obljetnice (Željko Holjevac)
Govorimo hrvatski (Sanja Vulić)

Bosna i Hercegovina neće morati vratiti 20 milijuna eura duga Njemačkoj ako dio njega uloži u proširenje dviju hidroelektrana, potvrdili su u utorak ministar financija BiH Dragan Vrankić i predstavnici njemačke agencije KfW koji su o tome u Sarajevu potpisali i ugovor. Iscrpnije

Sredinom travnja izašao je iz tiska četvrti broj Matice u 2009. godini, koja po običaju donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta. Iscrpnije

U petak (17.4.) na Zemaljskom sudu u Bremenu počinje sudski proces u kojem hrvatski nogometaš tuži svoj bivši klub, odnosno dvoje liječnika iz Bremena. Ukupna vrijednost ovog spora iznosi preko milijun eura. Iscrpnije

Dr Josip Jurčević u svome prilogu u vašem listu kaže da je državni teror, čiji dio su i komunistička masovna ubojstva što se danomice otkrivaju „bio duboko svjetonazorski i ideološki osmišljen” (HL 12. 3.2009.). Ovdje bih htio odgovoriti na pitanje kako je moguće da marksistički komunizam, koji proklamira kao jednu od svojih temeljnih teza humanizam, ljubav i brigu za čovjeka, koji čovjeka stavija u središte svoje ideologije, kako je moguće da je taj radikaini antropocentrizam nadmašio sve druge ideologije u ubijanju čovjeka?  Iscrpnije

Naša Zrinka policijski komesar

Frankfurt, (IKA) - Iz tiska je izišao novi, uskrsni broj “Žive zajednice”, mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, koji od rujna 1978. objavljuje Hrvatski dušobrižnički ured u Frankfurtu na Majni. Iscprnije

Hrvatsko kulturno društvo NAPREDAK iz Ludwigsburga, ogranak matičnog društva iz Sarajeva (BiH) uputilo je njemačkim institucijama zamolbu za financijsku potporu za tisak knjige «Bauarbeiter», bauštelac, napisanu od fra Joze Župića, voditelja Hrvatske katoličke misije Ludwigsburg. Knjiga treba izaći na njemačkom jeziku u izdanju Hrvatskog kulturnog društva Napredak iz Ludwigsburga. Iscrpnije

Sredinom ožujka iz tiska je izašao treći broj Matice u 2009. godini koja po običaju donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta. Fotografija na naslovnici koja prikazuje Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića upućuje na članak o izvornom hrvatskom pismu – glagoljici i o nedavno objavljenoj knjizi Anice Nazor „Ja slovo znajući govorim…“. Uz to pišemo i o predstavljanju Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2009., o Danima hrvatskog pučkog teatra u Hercegovcu, o Hrvatskim danima za djecu, mladež i učitelje koji su prošlog mjeseca održani u Australiji itd. Iscrpnije

Kada se za nedavne zabave „Veseli se Posavino“, u organizaciji Zavičajnog kluba „Brođani“, u dvorani punoj berlinskih Hrvata, pojavila i nepoznata, mlada Njemica, mnogi su se zbunjeno pogledali i razmišljali o razlozima njena dolaska. No, Jenni Winterhagen nije pogriješila vrijeme i skup na koji je došla. Tražila je mjesto na kojemu može susresti i upoznati dosta angažiranih berlinskih Hrvata. Iscrpnije

PDF izdanje “Žive zajednice” - 12/2008.

Iako se velika jezikoslovna izdanja, pogotovo rječnička, objavljuju nakon dugih najava i uz popriličnu medijsku pozornost, Rječnik sinonima hrvatskoga jezika samo se tiho pojavio u knjižarama. Neobičnost takva tretmana tim je veća što se radi o pionirskom djelu u hrvatskoj leksikografiji, no možda odgovor leži u tome što iza njega ne stoji neka domaća znanstvena institucija, koja bi se njime - i s pravom - hvalila kao velikim pothvatom, već izdavačka kuća drugačijeg profila (Jesenski i Turk) i tek dvije autorice sa stalnom adresom u inozemstvu. Iscrpnije

Projekt Talent im Land nastao je 1985. godine i od tada pomogao u obrazovanju 620 mladih migranata iz 47 zemalje. Trenutačno 200 učenika, koji će u sljedećim godinama maturirati, koristi ovu stipendiju. Tako je i jedna od pedeset stipendistica i stipendista 2007. godine bila i Zdravka Bosančić (14), rodom iz Splita. Iscrpnije

Upravo tiskani Hrvatski iseljenički zbornik 2009., sa sažecima na engleskome i španjolskome jeziku, ima osam tematskih cjelina, koje se sastoje od 44 samostalna autorska priloga, uz elektroničku inačicu na globalnoj mreži na adresi http://www.matis.hr/hrv_iselj_zbornik.php
Tematske cjeline Znaci vremena, Baština, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica izvandomovinstva, Duhovnost, Znanost, te Nove knjige bogate su raznorodnim tekstovima koje su pisali ugledni stručnjaci i vrsni publicisti iz zemlje i inozemstva. Izazovi povratnika, opisani u Zborniku, vjerodostojni su znaci integracije iseljene i domovinske Hrvatske i potvrda kako se Hrvatska snalazi u tim novim prilikama, rasterećena povijesnih prijepora i zacijeljenih ratnih trauma. Povratničke priče mladih znanstvenika vjesnici su poželjnoga procesa transformacije Hrvatske iz tradicionalno iseljeničke u useljeničku zemlju. Urednica Zbornika je publicistkinja Vesna Kukavica, rukovoditeljica Matičina Odjela za nakladništvo. Iscrpnije

Sredinom siječnja iz tiska je izašao prvi broj Matice koja po običaju, i u 2009. godini, donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta. Naslovnicu krasi fotografija nove zagrebačke dvorane - „Arene Zagreb“ i upućuje na članak o velebnim sportskim objektima izgrađenim za Svjetsko prvenstvo u rukometu. Usto pišemo i o turneji Hrvatskog pučkog kazališta po zemljama Južne Amerike. Donosimo prilog o zanimljivoj izložbi u Rijeci koja prikazuje masovno iseljavanje preko te naše najveće luke u SAD. Tu su i intervjui, primjerice s Natashom Talmacs, voditeljicom hrvatske redakcije australskog SBS radija, ili s ravnateljem Hrvatskog obrazovnog centra „Miroslav Krleža“ iz Pečuha Gaborom Gyervarijem itd. Iscrpnije

Interview za Glas Koncila.

Raspadom bivše SFRJ, hrvatsko nacionalno pitanje rješavano je u isto vrijeme, na istom mjestu i za istim stolom – na mirovnim pregovorima u Daytonu, na kojima je 21. studenoga 1995., parafiran Opći okvirni mirovni sporazum za mir u BiH, a koji je potpisan u Parizu 14. prosinca 1995. Dayton je zaustavio rat i donio mir, ali nepravedan mir. Daytonskom mirovnom sporazumu, prethodio je, godinu i osam mjeseci prije, Washingtonski mirovni sporazum (18. ožujka 1994.) kojim je zaustavljen rat između Hrvata i Bošnjaka-muslimana u BiH. Tim Sporazumom su tada, od tri nacionalne republike u BiH, njih dvije: Hrvatska Republika Herceg-Bosna i muslimanska Republika BiH, formirale Federaciju BiH, koja je trebala biti u konfederativnim odnosima s RH. Na temelju tog Sporazuma 23. ožujka 1994. donesen je Ustav Federacije BiH, čiji čl. 1. glasi: Bošnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalima, i građani Republike Bosne i Hercegovine, ostvarujući svoja suverena prava, preoblikuju unutarnji ustroj teritorija s većinskim bošnjačkim i hrvatskim pučanstvom u (Republici) Bosni i Hercegovini u Federaciju Bosne i Hercegovine koja se sastoji od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima. Odluke o ustavnom statusu teritorija Republike Bosne i Hercegovine s većinskim srpskim pučanstvom donijet će se tijekom pregovora o miru i na Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji.” Iscrpnije

Jedna od najuočljivijih nuspojava globalizacije je migracija radne snage diljem svijeta. Učinci te nuspojave su različiti. U pravilu se može reći da industrijske zemlje profitiraju od nje na račun siromašnijih država. Iscrpnije

Sredinom prosinca iz tiska je izašao dvanaesti, božićni broj Matice koja po običaju donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta. Za ovu prigodu izdvojit ćemo najprije priloge o aktivnostima HMI-a. Tako je po 14. put održan Forum hrvatskih manjina, koji je za temu imao očuvanje hrvatskog jezika, te susret predstavnika NAJSELA, hrvatskih sela iz susjednih zemalja koja su dobila prestižnu nagradu HMI-a. Iscrpnije

Iz tiska je izašao božićni broj “Žive zajednice”, mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, koji objavljuje Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta na Majni.

Broj je slikovno posvećen 11. smotri mješovitih zborova hrvatskih misija i zajednica u Njemačkoj, nedavno održanom u Bruchsalu. Od vijesti iz opće Crkve donosi se osvrt Svetoga Oca Benedikta XVI. o financijskoj krizi. Tu su i vijesti iz domovinske Crkve. Reportaža je posvećena Hrvatskoj katoličkoj misiji München u povodu šezdesete obljetnice njezina postojanja. Misno slavlje u tom je povodu predvodio kardinal Josip Bozanić. Tu su i iscrpnije vijesti o dobrotvornom programu za Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini koji je upriličen u Hildenu, kao i o snimanju glazbenog spektakla „Lijepom našom” u Sindelfingenu. Tu su i druge vijesti iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj. Iscrpnije

Stephan Vučković bio je jedan od najuspješnijih njemačkih triatlonaca. No, sve se počelo urušavati nakon što je sportaša hrvatskog podrijetla… Iscrpnije

Aus dem Gedächtnis

Der Orthopäde Martin Engelhardt verdächtigt den Triathleten Stephan Vuckovic, Silbergewinner von Sydney 2000, des Epo-Dopings. Mehr

Delikate Bitte

Zweiter Akt in der Doping-Affäre: Nachdem Triathlet Vuckovic die Vorwürfe zurückgewiesen hat, soll er auf Bitte der DTU-Chefin seine Ärzte von der Schweigepflicht entbinden. Mehr

Web stranica Stephana Vučkovića

U Europskoj uniji na snagu su stupila nova pravila o bescarinskom uvozu u osobnoj prtljazi. Putnici koji ulaze zračnim ili pomorskim putem u EU tako će moći uvesti robe u vrijednosti 430 eura umjesto dosadašnjih 175 eura, a za one koji prelaze kopnenu granicu ili unutarnji plovni put limit je 300 eura. Međutim, za cigarete i alkohol neće se uzimati u obzir njihova vrijednost nego količina.

Tako će putnici u zračnom i pomorskom prometu umjesto dvije sada moći uvesti četiri litre vina, 16 litara piva (ranije nije bilo ograničenja), jednu litru žestokog alkoholnog pića - što je količina koja ostaje ista - te robe u vrijednosti 430 eura (igračke, parfemi, elektronska oprema itd.). Što se cigareta tiče, ostaje limit od 200 cigareta koje se mogu unijeti, ali je zemljama članicama prepuštena mogućnost snižavanja tog limita do 40 cigareta.

Izvor:HRT

Useljenici su gotovo petina njemačkog stanovništva, pokazuju najnoviji podatci Saveznog ureda za statistiku u Wiesbadenu, objavljeni u srijedu. U Njemačkoj je 2007. zabilježeno 18,7 posto ili 15,4 milijuna useljenika, od kojih su 7,3 milijuna građani bez njemačkog državljanstva - stoji u izvješću “Stanovništvo s useljeničkom pozadinom” Saveznoga statističkog ureda. U stanovnike s “useljeničkom pozadinom” statistika ubraja sve građane i njihove potomke koji su se nakon 1950. uselili u Njemačku. Iscrpnije

Jeder fünfte Deutscher hat keine deutschen Wurzeln
Nach Angaben des Statistischen Bundesamts hat jeder fünfte Deutsche eine nichtdeutsche Herkunft. Damit steigt der Anteil der Bevölkerung mit Migrationshintergrund auf 18,7 Prozent. Mehr

Europski parlament je podržao uvođenje Blue Card-a u zemlje članice EU-a. Cilj te mjere je olakšavanje dolaska inozemnih visokokvalificiranih stručnjaka u Europsku uniju. Kako će ona funkcionirati u praksi? Iscrpnije

Sredinom studenoga iz tiska je izašao jedanaesti broj Matice, koja po običaju donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta.

Za ovu prigodu izdvojit ćemo priloge o priredbama koje su održane u organizaciji ili pod pokroviteljstvom HMI-a. Tako se, već tradicionalno, na zagrebačkom sajmu knjiga Interliberu uspješno predstavila i Matica. Zvijezda Matičina nastupa bila je mlada njemačka spisateljica hrvatskoga podrijetla Jagoda Marinić. Kad govorimo o književnosti, treba istaknuti i prilog o Susretu književnika hrvatskih manjina nedavno održanom u Rovinju. Zatim, pišemo o prikupljanju i prezentaciji povijesne građe krčkih iseljenika iz New Yorka, koju organizira naša podružnica iz Rijeke. Splitska podružnica organizirala je, pak, koncerte splitske klape „Filip Dević“ u Kaliforniji. Donosimo i reportažu s turneje Zagrebačkog folklornog ansambla koji je gostovao u hrvatskim zajednicama Južne Amerike. Osim spomenutih priloga vezanih uz HMI, pišemo i o mnogim temama koje će zasigurno zanimati naše čitatelje u domovini i inozemstvu.
Dragi čitatelji Matice diljem svijeta, u našem i vašem interesu je da naš mjesečnik zabilježi svaki važan događaj iz vaših sredina. Stoga vas i ovaj put pozivamo da s nama surađujete. Pišite nam vijesti i šaljite fotografije, kreirajte s nama sadržaj Matice pišući nam o tome što biste željeli čitati. Učinimo Maticu uistinu mostom hrvatskog zajedništva.

SADRŽAJ

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
Rudi Mijač počasni konzul RH iz Punta Arenasa posjetio HMI
Predstavljena knjiga Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu (4.)
Rovinjski susreti književnika hrvatskih manjina
Prikupljanje i prezentacija povijesne građe krčkih iseljenika
Gostovanje klape „Filip Dević“ u Kaliforniji
HMI na zagrebačkom Interliberu

DOMOVINA
Modernizacija hrvatske drvne industrije
Novosti oko gradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini
Uz otvaranje punog profila autoceste Rijeka - Zagreb
Hrvatsko selo Korićani u srednjoj Bosni
Novosti iz Državnog arhiva u Zagrebu

SVIJET
Obljetnica Hrvatske katoličke misije u Münchenu
Turneja Zagrebačkog folklornog ansambla po Južnoj Americi
Godišnja Konvencija Australsko-hrvatskog kongresa
Berlin – Beč: Časna sestra Nikolina Pejić
Razgovor sa spisateljicom Anom Blažeković iz Argentine
Humanitarna priredba „Hrvatske žene“ iz Chicaga
Glazbenici iz iseljeništva osnovali Band Aid
Njemačko-hrvatsko društvo dodijelilo nagradu Franjo Basić
Marijana Zovko, kantautorica duhovne glazbe iz Njemačke
Švicarska: Prva Hrvatska večer u Baaru
Održan 22. odrasli TAMFEST HBZ-a
Obljetnica Ontarijske federacije odsjeka HBZ

AKTUALNO / ZANIMLJIVO
Uspješna iseljenička obitelj Erceg iz Australije
Uz 30. obljetnicu mučkog ubojstva Brune Bušića
Povratnik iz Njemačke Ante Dundović otvorio lovački muzej
Hrvatski učitelji iz australske Victorije posjetili Hrvatsku
Jubilarni koncert fra Šite Ćorića u zagrebačkoj Dubravi
Razgovor sa spisateljicom Julijanom Matanović
Predstavljamo pjesnikinju Barbara Pribanić Junković iz Australije
Davor Ivičević s Visa od 1966. živi u Australiji
Ivanka Paul – priznata hrvatska pjesnikinja iz Pariza

STALNE RUBRIKE
Manjinske vijesti
Vijesti HR
Vijesti BiH
Kultura: Hrvatska i svijet
Iseljeničke vijesti
Nove knjige
Glazba+
CRORAMA
Športske vijesti

KOLUMNE
Globalna Hrvatska (Vesna Kukavica)
Govorimo hrvatski (Sanja Vulić)
Iz pera bivšeg gastarbajtera (Emil Cipar)

Jagoda Marinić je mlada njemačka književnica hrvatskih korijena koja je na ovogodišnjem Interliberu predstavila svoj roman »Die Namenlose« (Bezimena). Tjednik Spiegel ga je nakon predstavljanja na Frankfurtskom sajmu knjiga svrstao među najznačajnija nova izdanja na toj najvećoj svjetskoj smotri knjiga. Ta mlada i simpatična spisateljica studirala je političke znanosti, germanistiku i anglistiku u Heidelbergu, a sad djeluje kao književnica, dramaturginja i novinarka. »Bezimena« je njena treća knjiga i do sljedećega Interlibera bit će prevedena na hrvatski jezik. U bučnoj interliberskoj atmosferi s Jagodom Marinić smo na hrvatskom jeziku porazgovarali o poziciji pisca između dviju domovina i o njezinu romanu »Bezimena«. Iscrpnije

Članak Gojka Borića u Vjesniku iz 2004. godine.

Mandića kao kriptokomunista boli što sam njegova Tita ponovno uvrstio u ratne zločince. A što bi mogao biti drugo? Milovan Đilas piše u svojim sjećanjima kako je Tito upozorio svoje krvnike da više ne ubijaju »jer se nitko više ne boji smrti«. Onaj koji je dao takvu uputu, dao je i zapovijed o ubijanju. Iscrpnije

Evo jedan arhivski članak iz Vjesnika od 2004. godine. Jedno im je i danas zajedničko, u trošenju novca sigurno nisu amateri.

Da bračni parovi rade u Ministarstvu vanjskih poslova nije nikakva novost, što se također kosi s Bečkom konvencijom, kao što nije ni novost da ambiciozne supruge svojih muževa s diplomatskim statusom pokušavaju dobiti unapređenje za svoje bračne drugove / Klan Mate Granića je bez obzira na političke promjene ostao i dalje jednim od najutjecajnijih stožera koji utječu na personalnu, bolje rečeno, kadrovsku politiku Ministarstva vanjskih poslova. On ga je učvrstio za vrijeme predsjedničke kampanje na izborima 2000. godine na kojima je Mate Granić kao predsjednički kandidat propao, ali nisu njegovi ljudi na Zrinjevcu / Pod Matom Granićem kao »ministrom vanjskih poslova predsjednika Tuđmana« i pod »teklićem premijera Račana« Toninom Piculom zadržavanjem istog modela, pa čak i istih struktura, počinjene su katastrofalne vanjskopolitičke političke i diplomatske pogreške (bivša Jugoslavija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, euroatlantske integracije) koje će trebati dugo ispravljati. Iscrpnije

Paket o migracijama i azilu trebao je biti središnja tema ovotjednog summita EU-a, ali se našao u sjeni financijske krize. Ipak je usvojen, ali stručnjaci smatraju da nije vrijedan ni papira na kojem je napisan. Iscrpnije

Šest koncerata u šest dana na prestižnim gradskim prostorima njemačkoj su publici, ali i nacionalnoj dijaspori, dali priliku za upoznavanje s nekima od vodećih hrvatskih ansambala i solista kao i skladateljskom baštinom. Iscrpnije

Marko Perković Thompson našao se u velikim neprilikama zbog lažnih medijskih tvrdnji da je tijekom nedavnog koncerta u Grosskrotzenburgu pjevao u Njemačkoj zabranjenu pjesmu. Iscrpnije

Od pet pisaca koji su trebali braniti boje hrvatske književnosti na sajmu knjiga u Frankfurtu, na hrvatskom će se štandu pojaviti samo Gojko Borić. Mirko Kovač, Luko Paljetak, Mate Maras i Sanja Lovrenčić iz različitih su razloga otkazali putovanje Zajednici nakladnika i knjižara Hrvatske. Iscrpnije

Bivši načelnik beogradske tajne policije (Udba) Dušan Stupar prvi je viši policijski dužnosnik koji je, u razgovoru za emisiju “Insajder” Televizije B 92, javno priznao da je ta služba, štiteći sustav od “neprijatelja”, ubijala emigrante i da je za to koristila poznate kriminalce, uključujući Željka Ražnatovića Arkana. Iscrpnije

Video

———————————————————————————————————-

Insajder “Službena tajna”, prvi dio

Ovih je dana Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta na Majni objavio još jedan u nizu zbornika radova s godišnjih pastoralnih skupova hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe, ovoga puta s pastoralnoga skupa održanoga u Bad Honnefu kod Bonna. Tema zbornika „Novi karizmatski pokreti i gibanja u Crkvi“, Diaspora croatica, knjiga br. 12, kako i sam naslov kaže, posvećena novim karizmatskim pokretima i gibanjima u Crkvi. Iscrpnije

Zemlje OECD-a primile su u 2006. godini 4 milijuna stalnih useljenika, 5 posto više nego u 2005., podatak je iz Pregleda o međunarodnim migracijama (International Migration Outlook 2008), koji je objavljen danas u Parizu. Iscrpnije

U nedjelju (28.9.) Austrija bira novi parlament. Desnonacionalne stranke pokušavaju zadobiti naklonost birača raspirivanjem netrpeljivosti prema strancima. Središnja parola glasi: “Austrija Austrijancima”. Iscrpnije

Tko preseljava, ne može proći jeftino! Štoviše, može se dogoditi da prođe puno skuplje no što je u početku računao, ako unajmi neserioznoga špeditera! Mnogi od njih se, naime, služe trikovima i u novinskim oglasima “vabe mušterije” nudeći jeftinu uslugu. A kad ju obave, ispostavljaju puno veći račun.

Prevarenih ima puno! Jedna od žrtava prevarantskih prijevoznih poduzeća bila je i umirovljenica iz Bochuma. Selila je u Dortmund, u novinskome oglasu pronašla “povoljnoga” špeditera, ugovorila prijevoz stvari za 640 eura, a pri kraju istovara dobila tri i pol puta veći račun! Uz to, špediter joj je zaprijetio: “Ako odmah ne platite 2300 eura, ne ćemo vam istovariti stol i stroj za pranje rublja!” Slično je prošla i jedna mlada obitelj iz Wuppertala: njoj se, osim zadržavanjem dječjega krevetića, zaprijetilo i fizičkim obračunom! Nije bilo druge: s obzirom da se usluge preseljenja naplaćuju na dan selidbe, i obitelj i umirovljenica su platili traženi iznos, a njihovi špediteri završili na sudu.

“Ima puno malih poduzeća koja rade na isti trik: jeftino nude, a kasnije skupo naplaćuju”, upozorava Bernd Andresen iz Saveza špeditera namještaja Sjeverne Rajne – Verband Möbelspedition Nordrhein, te poziva na oprez već pri čitanju oglasa, jer – kaže - onaj tko za svega par stotina eura nudi kamion, vozača i pomoćne radnike – tomu se teško može vjerovati. Takodjer savjetuje: “Treba biti oprezan kod oglasa u kojima je naveden samo broj telefona, kao i kod onih u kojima je naznačen samo broj mobitela, jer tu se ne zna tko se krije iza njih. Dobar prijevoznik reklamira se samo s punim nazivom i adresom svoje firme. Isto tako, raspitajte se kod onih koji su selili da li su bili zadovoljni s prijevozom, a tek potom izaberite prijevoznika.

Zatražite predračun!
Da bi bilo što manje iznenađenja i nesporazuma, preporučuje se od špeditera zatražiti i predračun te s njim prethodno ugovoriti sve usluge. To znači: treba utanačiti što spakirati, koji namještaj prenijeti, što demontirati i ponovo sastaviti, treba li bijelu tehniku, primjerice stroj za pranje rublja ili posuđa, otpojiti i u novom stanu pripojiti, nadalje što s takozvanom “kompaktnom kuhinjom”, da li ju demontirati i ponovo montirati itd. Vrlo je važno utvrditi koje se sve usluge moraju obaviti i taj opis svih usluga treba unijeti i u ugovor, naglašava se u Savezu špeditera Sjeverne Rajne i dodaje da predračun u pravilu ne košta, ali ako do preseljenja ne bi došlo, firma ima pravo naplatiti uslugu predračunavanja. Ujedno, na takvu naplatu mora upozoriti već pri ugovaranju usluga.

Smije li špediter plijeniti stvari?
No, postoji li takozvani “Pfandrecht”, odnosno smije li prijevoznik zaplijeniti tuđe stvari, kako se to zamalo dogodilo umirovljenici i mladoj obitelji? “Smije, dio stvari se može zaplijeniti, ali isključivo tada kad onaj tko preseljava, na kraju selidbe odbija platiti uslugu. Tada špediter ima pravo pljenidbe, ali špediter ne smije napuhavati račun i, kad ga neopravdano uvećava , nema pravo zadržavati tuđe stvari”, naglašava Andresen. Ipak, mnogi špediteri koriste upravo tu “začkoljicu” i pri kraju selidbe nemilosrdno ucjenjuju klijenta. Njemu, naravno, na kraju ne preostaje ništa drugo no da plati i pravdu istjera na sudu. Upravo zbog toga važno je prije preseljenja dobro pretresti i cjenovnik usluga špreditera. Na primjer: ukoliko se preseljenje neće stići obaviti u radno vrijeme, koliko će tada koštati dodatni rad? Ili koliki će biti iznos, ako se preseljenje protegne i u noćnu smjenu? Odnosno: koliko košta, ako se radi vikendom itd.

Što možemo sami?
Ukoliko se želi špediterima ostaviti što manje posla i uštedjeti, može se u pripremi selidbe spakirati dio stvari, poput odjeće, knjiga i drugih nelomljivih predmeta. “Preporučio bih da se pakiranje porculanskih i staklenih predmeta ipak prepusti špediterima, jer imaju stručne osobe za to i, ako se nešto razbije, oni tada odgovaraju za štetu. Ali to nisu dužni kod stvari koje bi se razbile, a koje je spakirao netko drugi”, kaže Bernd Andresen iz Saveza špeditera Sjeverne Rajne.
Sve u svemu, dobroga prijevoznika nije lako naći, jer prevaranata ima i među manjima, kao i kod većih poduzeća koja se “blještavo” reklamiraju. “Dakle, veličina poduzeća nije presudna nego to da li špediter radi prema europskim normama za slučaj selidbe. Oni koji ih se pridržavaju, mogu se raspoznati po posebnoj oznaci, a isto tako i prijevoznici, kojima oznaku kvalitete – Qualitätssiegel – dodjeljuje njemačka Savezna udruga špeditera namještaja. Poduzeća s takvim oznakama obvezna su raditi korektno i, što je također važno, ispostavljati korektne račune”, naglašava B. Andresen. A ako to ne bi bio slučaj, špeditera se može prijaviti Udruzi, a tada može ostati bez oznake kvalitete.

Izvor: Radio Multikulti / Autorica Marijana Koritnik

Premda oko 50 % građana (starijih od 15 godina) u Hrvatskoj ima osiguran pristup Internetu, stvarno korištenje vrlo slabo napreduje. Prema podacima instituta GfK Croatia broj korisnika Interneta u odnosu na prošlu godinu povećan je za samo 1 %. U Hrvatskoj 39 % građana (starijih od 15 godina) redovno koristi Internet, dok u Austriji to čine 67 %, a u Njemačkoj 66 % građana. Za sada je Hrvatska čak ispod europskog prosjeka koji iznosi 47 %.  Čimbenici koji utječu na porast korištenja Interneta su, medu ostalim, opći životni standard, razina obrazovanja, opća informatička pismenost te određena razina poznavanja stranog, prije svega engleskog jezika (Izvor: GfK).

Slanje sms-a iduće godine unutar Europske unije trebalo bi biti još jeftinije. Od srpnja 2009. slanje sms-poruka koštalo bi samo još 11 centi, izjavila je povjerenica za medije Viviane Reding. Iscrpnije

Sredinom rujna iz tiska je izašla nova Matica broj 8/9. Riječ je o našem uobičajenom dvobroju za mjesece kolovoz i rujan koji na povećanom broju stranica donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta, a posebnu pozornost posvećuje brojnim ljetnim projektima i akcijama Hrvatske matice iseljenika. Teško je sve ovom prigodom nabrojati, no izdvojit ćemo primjerice Sveučilišnu školu hrvatskog jezika i kulture, ECO HERITAGE TASK FORCE 2008, Malu školu hrvatskoga jezika i kulture, Radionicu narodnih nošnji, Ljetnu školu hrvatskoga folklora, Dane hrvatskoga filma u Orašju… Uz to pišemo i o prvom službenom posjetu ravnateljice Danire Bilić Subotici, gdje se susrela s predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji. Osim priloga vezanih posredno i neposredno uz HMI, pišemo i o raznim temama koje će zasigurno zanimati naše čitatelja diljem svijeta.

Dragi čitatelji Matice, u našem i vašem interesu je da naš mjesečnik zabilježi svaki važan događaj iz vaših sredina. Stoga vas i ovaj put pozivamo da s nama surađujete. Pišite nam vijesti i šaljite fotografije, kreirajte s nama sadržaj Matice pišući nam o tome što biste željeli čitati. Učinimo Maticu uistinu mostom hrvatskog zajedništva.

SADRŽAJ

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
Posjet ravnateljice HMI-a hrvatskoj zajednici u Vojvodini
Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture
Turneja Folklorne skupine „Kardinal Stepinac“ iz Chicaga
Bjelolasica: ECO HERITAGE TASK FORCE 2008
Novi Vinodolski: Mala škola hrvatskoga jezika i kulture
Rovinj: Mladi Hrvati iz Rumunjske ljetovali u Istri
Radionica narodnih nošnji HMI-a u Pučišćima na Braču
Vladimir Antonio Sesar, mladi Hrvat iz Brazila posjetio HMI
Tradicionalni Dani iseljenika na kvarnerskim otocima
Hrvatska i Argentina obilježile 150. obljetnica rođenja Ivana Vučetića
Dani hrvatskoga filma u Orašju
Biograd: Ljetna škola hrvatskoga folklora

DOMOVINA
Turistička sezona 2008. u Hrvatskoj
Okupljanje raseljenih Hrvata na Rokovo u Kotor Varošu
Povratnik iz Švicarske obnovio Istarske toplice
Tribunj: tradicionalna utrka magaraca

SVIJET
Održan prvi sastanak predstavnika NAJSELA u Mađarskoj
Kotor: Regionalni susret urednika glasila manjinskih zajednica
Hrvati u Kolumbiji žele prisnije veze s domovinom
Omladinski tamburaški festival HBZ-a u Philadelphiji
Nagrada Marici Bodrožić, mladoj spisateljici iz Berlina
Razgovor s Hrvatom iz Norveške dr. Davorom Vidasom, stručnjakom za more i pomorstvo
Predstavljamo knjigu Stipe Šošića Pod oblacima

AKTUALNO / ZANIMLJIVO
Razgovor s dr. Ivanom Bagarićem, predsjednikom saborskog Odbora za Hrvate izvan RH
Mladi Čileanac hrvatskog podrijetla u potrazi za korijenima
Razgovor s fra Šimunom Šitom Ćorićem povodom 40. obljetnice bavljenja glazbom
Hvaranin Marinko Jurić Peretov – povratnik i dobrotvor
Obljetnica dolaska Šokaca iz Bosne u Bačku
Matija Pokrivka – legendarni hrvatski slikoputopisac
Izaslanstvo argentinskih Hrvata iz Rosarija posjetilo Split
Gabriela Brajevich, pjesnikinja iz Kalifornije u rodnome Splitu
Predstavljamo knjigu Hrvoja Salopeka Ogulinsko-modruški rodovi
Boris Sakač - vodeći svjetski stručnjak za informatizaciju sportskih događaja
Hrvatski športaši na Olimpijskim igrama u Pekingu

STALNE RUBRIKE
Vijesti HR
Iseljeničke vijesti
Manjinske vijesti
Vijesti BiH
Kultura: Hrvatska i svijet
Nove knjige
Glazba+
CRORAMA
Športske vijesti

KOLUMNE
Globalna Hrvatska (Vesna Kukavica)
Iz pera bivšeg gastarbajtera (Emil Cipar)
Govorimo hrvatski (Sanja Vulić)

EU je pozvao na novu kulturu suživota u Europi. “Nije dovoljno da kulture i kulturne zajednice samo koegzistiraju. Sama tolerancija nije dovoljna”, rekao je povjerenik Figel u europskoj godini međukulturnog dijaloga. Iscprnije

„Doseljenička priča starijih ljudi“ tema je vijećanja koje se ovoga tjedna održava u Kölnu. Predstavljaju se projekti iz čitave pokrajine Sjevernog Porajnja i Westfalije koji se brinu o „gastarbajterima“ prve generacije. Iscprnije

U Njemačkoj je ovih dana burnu raspravu izazvala jedna znanstveno-fantastična serija u kojoj se pokušava pogledati u budućnost. Sliku Njemačke 2030. godine autori serije slikaju vrlo tmurno, umirovljenici provaljuju u apoteke kako bi došli do nužnih lijekova, beskrupulozne tvrtke samo idu za što većim profitom ne vodeći računa o ljudskom dostojanstvu. Ali, nisu svi znanstvenici tako pesimistični. Iscrpnije

Izvješće Centra za europske političke studije iz Bruxellesa (CEPS) upozorava da su radnici iz istočnoeuropskih zemalja članica EU-a koji dolaze na rad u stare članice (njih 15), izloženi sustavnoj diskriminaciji. Kršenja se odnose na birokratskih prepreka i  stvarna kaznena djela iz mržnje. Tako su zastrašivanje, emocionalno zlostavljanje, zakašnjelo plaćanje, uskraćivanja plaće, rad bez ugovora i bez prava na godišnji odmor i socijalnu zaštitu, česte pojave. Iscrpnije

Croatia Airlines uveo je novu internetsku uslugu pod nazivom Web Check-in, kojom se putnicima omogućuje jednostavna i fleksibilna registracija za let preko osobnih računala u vlastitom domu ili uredu.
Nova IT usluga dostupna je na kompanijskim internetskim stranicama www.croatiaairlines.com – Planiranje putovanja – Web check in.

Putnici s elektroničkim kartama od danas se u četiri jednostavna koraka mogu prijaviti za let sa svakog računala s internetskim priključkom, i to najranije 23 sata prije leta, a najkasnije 60 minuta prije leta. Uslugom se mogu koristiti putnici s ručnom prtljagom kao i oni koji žele predati prtljagu u polazišnoj zračnoj luci, što se prijavljuje tijekom registracije za let. Novost je i to da putnici mogu odabrati sjedalo u zrakoplovu te ispisati ukrcajnu propusnicu (boarding pass), s kojom izravno dolaze u zrakoplov.

Croatia Airlines novom je internetskom uslugom putnicima omogućio još fleksibilnije uvjete putovanja, a to se osobito odnosi na izbjegavanje gužvi u zračnim lukama i korisnije korištenje vremena uoči leta.

Usluga je razvijena u suradnji s Lufthansa Systemsom i predstavlja daljnji razvoj kompanijskog E-commerce projekta. Korištenje Web Check-ina omogućeno je u većini europskih zračnih luka – Amsterdamu, Bruxellesu, Parizu, Frankfurtu, Rimu, Londonu (Heathrow), Lisabonu, Münchenu i Zagrebu. Također, novom se uslugom mogu koristiti putnici koji iz europskih odredišta putuju u Hrvatsku preko Zagreba (primjerice Frankfurt – Zagreb – Split), kao i putnici koji imaju polazak i povratak unutar 23 sata (primjerice Frankfurt – Zagreb – Frankfurt. (Net.hr)

Najviše je stranaca u Švicarskoj, Litvi i Estoniji, a najmanje u Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj u kojoj stranci čine samo 0,8 posto ukupne populacije. Iscrpnije

Cilj uvođenja jedinstvene karte europskog zdravstvenog osiguranja prije nekoliko godina trebao je biti nebirokratska i pregledna zdravstvena zaštita njemačkih osigurnanika u Europi to jest u zemljama Europske unije. No prva iskustva su pokazala da ova karta nije idealno rješenje za sve medicinske probleme u inozemstvu te da vlasnicima često pruža manje nego što se od nje očekuje. Iscrpnije

Dok je nacionalna aviokompanija Croatia Airlines u utorak završila s ovogodišnjim letovima sa Zračne luke Osijek, njemački Germanwings će i dalje dva puta tjedno zračnom linijom Osijek spajati s Kolnom. Iscrpnije

Iz tiska je izišao novi, rujanski broj “Žive zajednice”, mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, koji objavljuje Hrvatski dušobrižnički ured u Frankfurtu na Majni. S ovim brojem navršilo se točno trideset godina njegova izlaženja. Prvi broj izišao je u rujnu 1978. za tadašnjega delegata za  hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Bernarda Dukića. Stoga je i sam rujanski broj na neki način svečani. Iscprnije

Evo sam se potrudio da čitaocima Slobodne prikažem otprilike u kojim ligama igraju, pojedine naše ekipe. Zašto otprilike? Zato jer u svim pokrajinama nisu iste podjele, zbog veličine prostora na kojima igraju, ali i brojeva ekipa. Te razlike počinju negdje od Kreisklasse A, na dole. Iscrpnije