“Živa zajednica”, primjerak za mjesec 05/2008. dostupan je online u pdf formatu.
Zašto se Hrvati dočekuju kao stranci u svojoj zemlji? Pročitajte prilog (pdf, 3,24 MB) urednika SD-e za Njemačku Edija Zelića.
Izvor: Slobodna Dalmacija
• Povratak iseljenika u RH
• Porezni sustav i porezna politika
• Unutarnji poslovi
• Gospodarstvo, rad i poduzetništvo
• Turizam i prometni razvitak
• Poljoprivreda, šumarstvo i vodno gospodarstvo
• Zdravstvo i socijalna skrb
• Prostorno uređenje i graditeljstvo
• Znanost obrazovanje i šport
• Kultura
• Ostala pitanja značajna za iseljeništvo
Građani Hrvatske mogu bezbrižno živjeti radujući se kada dijaspora naciji i državi osvjetla obraz i prebacujući na nju odgovornost za loš rezultat. Veoma je lagodna pozicija kada nikada i ni za što nisi kriv
Piše PETAR MILOŠ
Što bi Hrvatska bez dijaspore ili XI. izborne jedinice kojoj bi oporba ukinula pravo glasa? U Beču su, kako na terenu, tako i na tribinama, najglasniji bili upravo glasači iz dijaspore i BiH. Po transparentima se moglo vidjeti da su na Europsko prvenstvo otišli brojni navijači iz Posušja, Busovače, Jajca, Tomislav Grada, Viteza…
Doduše, njima je najlakše bilo kupiti karte i osigurati besplatan smještaj. U Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj žive brojni Hrvati koji su tamo u vrijeme komunizma stizali kao gastarbajteri, a u ratu kao prognanici.
Tako da sada svatko ima tamo rodijaka koji može nabaviti karte i osigurati smještaj i hranu. Naravno da ne mogu na povratku goste iz zavičaja ispratiti praznih ruku i torba.
Među “vatrenima” na terenu opet je ponajviše onih iz dijaspore i BiH. Braća Kovač su iz Livna (i Berlina), Rakitić i Petrić su iz Basela (i Žepča, odnosno Brčkog), Šimunić je iz Melbournea (i Fojnice), Ćorluka je od Dervente, Pranjić i Srna imaju bosanske korijene, a Šimić hercegovačke, dok u stručnom stožeru sjedi Duvnjak Jurčević, a na čelu HNS-a Bugojanac Marković.
Ne treba zaboraviti ni vječitog Ćiru od Travnika i braću Mamić od Tomislav Grada. I sve je dobro dok je vatreno.
Neka visi Pedro
No, što će biti ako kola krenu niz brdo, kada se izgubi. A ni Brazil nije bez poraza. Bit će kao i u politici – neka vise Hercegovci, Bosanci, dijaspora… Kao što su u Domovinskom ratu te hrvatskoj politici i gospodarstvu za sve loše krivi Gojko Šušak, generali HVO-a, Pašalić, Rojs, Škegro, Bandić… tako će i u sportskom porazu odgovornost snositi Kovači, Petrić, Šimunić, Marković…
Građani Hrvatske tako mogu bezbrižno živjeti radujući se kada dijaspora naciji i državi osvjetla obraz i prebacujući na nju odgovornost za loš rezultat. Veoma je lagodna pozicija kada nikada i ni za što nisi kriv.
Vatreno je zbog nogometnog prvenstva Europe i u BiH. Koliko god Hrvati vatreno navijaju za Hrvatsku, toliko Srbi i Bošnjaci navijaju za njihove protivnike. Čak ih napadaju kamenjem i bocama kao što se dogodilo u Vitezu.
Izvor: SD
Godina 1903. je bila jedna od prekretnica u djelovanju Hrvata u Americi. Naime, kad je zloglasni Khuen odgovorio silom na pravedne i mirne prosvjede u Hrvatskoj nemiri su se pretvorili u narodni pokret, a režim je medju ostalim uveo i prijeki sud. Prolivala se hrvatska krv, ali ipak je to donijelo kraj Khuenove strahovlade i oživjela je nada da dolaze bolja vremena. Uskoro je osnovana i Hrvatska pučka seljačka stranka braće Radića. U listopadu 1905. potpisana je Riječka rezolucija, kojom se većina hrvatskih stranaka opredjeljuje za Peštu u borbi sa Bečom, a Madjari su obećali suradnju, uključujući i potporu ujedinjenju hrvatskih zemalja. Uskoro slijedi i Hrvatsko-srpska koalicija, koja je izborila pobjedu na izborima 1906. Rijetki su tad uvidjali koliko će zla izroditi ta hrvatsko-srpska ideja… Iscrpnije
U organizaciji Hrvatske matice iseljenika, Udruge «Hrvatska dijaspora» i Instituta društvenih znanosti «Ivo Pilar» u HMI u Zagrebu je 27. svibnja pred brojnim auditorijem predstavljena knjiga «Sveto ime Croatia» Marina Sopte. Knjiga je izašla u nakladi Udruge «Hrvatska dijaspora» i sunakladništvu instituta društvenih znanosti «Ivo Pilar»… Iscrpnije
Svjetsko udruženje nezavisnih izdavača proglasilo je monografiju „Hrvatska“ njujorškog izdavača „Art Croatia“ trećom najboljom knjigom na svijetu u konkurenciji umjetničkih knjiga u 2007.
Monografija koja na autorski način prikazuje Hrvatsku, njene ljepote, ljude i njenu povijest, prije svega hrvatski duh, nominirana je u konkurenciji nekoliko tisuća knjiga. Svojevrsnog književnog “Oscara” za umjetničku knjigu godine dobila je monografija “The Rock Art of Arizona”, drugo mjesto je pripalo monografiji “Antarctica”, Earth Aware Editions, a treće našoj, hrvatskoj monografiji.
Već je i samo nominiranje monografije “Hrvatska” u završni krug, u vrlo prestižnoj od dvadesetak kategorija, veliko priznanje izdavaču, kojem je ovo prva ovakva knjiga, uredniku i autoru fotografija Mariju Novaku, hrvatskom fotografu koji već dvadesetak godina živi i radi u New Yorku, te autoru teksta Damiru Konestri, riječkom novinaru i publicisti. Iz Hrvatske je još jedan sudionik u realizaciji knjige, tvrtka Astoria, koja je izradila grafičku pripremu za tiskanje knjige.
Završno proglašenje pobjednika obavljeno je na svečanoj ceremoniji u Los Angelesu, uoči otvorenja Američkog sajma knjiga, a u sklopu dodjele prestižne nagrade “Benjamin Franklin” za knjige objavljene 2007. godine.
(Hina)
Izvor: HMI
Uoči skore objave konačne odluke o budućnosti Croatia banke, Vladi su na vrata pokucali i hrvatski investitori iz dijaspore, iskazujući interes za tu banku. Iz imena objavljenih uz tu informaciju može se zaključiti kako je riječ o ulagačima koji su se prije točno četiri godine okupili u američkom gradu Clevelandu… Iscrpnije
—————————————————————————————-
Samo u 8 gore navedenih zemalja širom svijeta živi 962.651 Hrvata i njihovih potomaka.
Iz Hrvatske je od 1991.-2006. pod statusom izbjeglice ušlo u SAD 10.997 osoba, a iz BiH od 1992.-2006. ukupno 117.434 osoba. Broj svih doseljenih građana BiH-a u tom periodu iznoso je 122.300. (Izvor, str. 47.)
Izvori: Statistički uredi zemalja:
1 SAD (Drugi izvor)
2 Njemačka
3 Kanada
4 Australija
5 Austrija
6 Švicarska
7 Švedska
8 Norveška
Knjige, znanstveni radovi i predavanja na temu “Dijaspora”
- Slavonski arhivski i novinski zapisi i hrvatskim iseljenicima u SAD-u u razdoblju od 1905. di 1910. godine. (Izvorni znanstveni članak), Ivan Balta
- Prilog povijesti hrvatskog iseljeništva u Sjedinjenim Američkim Državama 1941.-1947. (Izvorni znanstveni članak), Jere Jareb
- Iseljavanje iz Hrvatske u Ameriku kao dio europskih migracijskih tijekova, Ivan Čizmić
- Hrvatska katolička misija u službi južnoafričkih Hrvata (Izvorni znanstveni članak), Ante Laušić
- Iseljavanje iz Slavonije u Ameriku od 1905. do 1910. godine, Ivan Balta
- Sloboda kretanja radnika u proširenoj EU i njezin utjecaj na Hrvatsku, Mirta Kapural
- Socijološki pristup u istraživanju procesa povratnih migracija (Krešimir Peračković
- Iseljenički horizonti, Vesna Kukavica
- Hrvati u Čileu. Neka obilježja suvremenog entičkog/nacionalog identiteta, Marina Perić
- Procjena broja iseljenih stanovnika RH od popisa stanovništva 1991. do 30. lipnja 1998. godine, Nenad Pokos
Ostale publikacije:
- Trajna privremenost u Njemačkoj i povratak hrvatskih ekonomskih migranata, Jasna Zmegac Capo
- Hrvati u Njemačkoj, Pavao Jonjić
- Hrvatska dijaspora i iseljeništvo, Jadranka Grbić
- Migracija Hrvata u posljednjem desetljeću 20. stoljeća, Anđelko Akrap
- Republika Hrvatska i njezina dijaspora, Ante Laušić
- O glasilima iseljene Hrvatske u Europi, Malkica Dugeč
- Iseljena Hrvatska, Vlado Šakić, Josip Jurčević, Marin Sopta
- Neki pogledi jugoslavenskih vlasti na hrvatsko iseljenistvo sredinom 70-ih godina, Ljubomir Antić
- Hrvatski građani na radu u inozemstvu i članovi obitelji koji s njima borave: usporedna analiza statističkih podataka 1971, 1981. i 1991. godine, Ivo Nejašmić
- Migracije u Hrvatskoj – regionalni pristup, Ivan Lajić
- Hrvatske iseljeničke teme
- Vanjske migracije i društveni razvitak, Milan Mesić i suradnici
- Uzroci i posljedice iseljavanja bosansko-hercegovačkih Hrvata u 20. stoljeću, Ante Laušić
- Identiteti hrvatskih radnika u Njemačkoj, Jasna Capo Zmegac
Na sve strane svijeta
U 18-milijunskom Sao Paulu živi oko 20 tisuća Hrvata. Oni ili njihovi preci doselili su se u najveći brazilski grad nakon 1. i 2. svjetskog rata. Ovisno o dolasku podijeljena su i iseljenička društva.
Tako se uglavnom iseljenici i potomci Hrvata podrijetlom s dalmatinskih otoka okupljaju oko kluba Dalmacija, a drugi, pristigli 50-tih godina prošloga stoljeća oko kluba Croatia Sacra Paulistana.
Izvor: HRT
Pogledaj video zapis, 10.05.2008., 10:29 min.
Lijepa naša Hrvatska dobro se brine o (nekim) svojim građanima. Na web stranici povratak.hr može se naći puno zanimljivih informacija. Napravljena je za naše “sugrađane”, koji su po njoj godinama žarili i palili.
Sve je tu odlično izlistano, od povratka imovine, obaveza države, zakona, propisa, nadoknade štete, pa do stambenog zbrinjavanja. Zgodno. A jasno na svim stranicama velikim slovima stoji “Hrvatska je domovina svih njihovih građana”.
O silnoj lovi (preko 420 milijuna eura do 2011. godine) koja se izdvaja iz propračuna za kupnju i novogradnju stanova (4000) nepotrebno je puno govoriti. Zanimljivo bi bilo znati, koliko se izdvaja za povratak ostalih iseljenih Hrvata u inozemstvu, koji bi rado došli nazad u rodni kraj? Jeli iti jedan dobio bar šupu?
Hrvatska nije nikad značajnije pokazala interes za njihov porvatak, naravno osim deklarativnih fraza , koje ne koštaju ništa. Naprotiv, iseljenici s hrvatskom putovnicom su našoj državi uvijek bili dobra krava muzara. Jedan banalan primjer, nova njemačka putovnica košta 59 eura, a hrvatska 110 eura. Ista u zemlji košta 220 kn, tj. cca. 30 eura. Da ne govorim o pomoći za uzdržavanje članova obitelji, koji bi inače “legli” državi na trošak, turistička izdvajanja, indirektne poreze itd.
Praviš nered bivaš nagrađen, napustiš zemlju da tražiš kruh - još te kazne. Tipično hrvatski. Zaista, domaće svjetske sluge sebe uvijek iznova nadmaše. To toliko o “domovini svih njihovih građana”. Nevjerojatno.
P.S. “Proglasite me Srbinom” reče jednom jedan ugledni hrvatski intelektualac, na pitanje kako da mu se oduže za njegove zasluge.
Autor.
Interview: Opet još jedan u nizu praznih bla bla
Pitanje: Kakvu pomoć očekuje od domovine iseljena Hrvatska?
Neven Mimica:
- “Ja se slažem da se održavaju te duhovne i kulturne veze između domovine i Hrvata u inozemstvu. One moraju biti jače nego do sada. Prema tome za očekivati je i nadati se je da će to upravo tako i biti. Nadam se da će neko iz Ministarstva kulture pročitati ove riječi”.
To nam kaže saborski zastupnik Neven Mimica (SDP), predsjednik Odbora za europske integracije. On se “nada”. U prijevodu “piši propalo”.
Isti gosp. je u svojoj kolumni u “Banci“, u svibnju 2004. bio “sklon povjerovati” …
Ove, kao i svake godine, Hrvati iz brojnih Hrvatskih katoličkih misija iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Francuske… tradicionalno su u svibnju hodočastili u marijansko svetište u Lourdesu, koje ove godine obilježava 150. obljetnicu.
Prema nekim procjenama, sudjelovalo je preko 5.000 osoba. Papa Benedikt XVI svoju posjetu ovom svetištu najavio je za rujan ove godine, gdje će sudjelovati i u večernjoj procesiji svijeća, koja za brojne hodočasnike ostavlja predivan dojam.
Autor.
Vijest: Hrvati hodočastili u Lourdes na 150. obljetnicu ukazanja
U Kölnu održana sjednica predsjedništva Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj
travanj 26th, 2008Dijaspora Komentiraj prviPredsjedništvo Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj (HSKNj), se na svoju redovnu sjednicu ovaj put sastalo u Kölnu. U reprezentativnim prostorijama „Udruge hrvatskih ugostitelja NRW-a“ i srdačnom gostoprimstvu domaćina gospodina Jerke Čuture i Edi Viskovića, predsjedništvo je konstruktivno obradilo točke svojeg opširnog dnevnog reda.
22. travnja - Ponos hrvatske dijaspore u Njemačkoj nisu samo mladi nogometaši nego i mladi glazbenici. U jakoj umjetničkoj konkurenciji osvajaju najveće njemačke koncertne i operne pozornice. U Berlinu su za mnogobrojnu publiku priredili “Blistavu noć klasike”.
Posljednji komentari