Muke hrvatskoga jezika u njemačkoj slavistici

Arhiva, Iz medija Komentiraj prvi

Prije 1991. na mnogim se njemačkim slavističkim lektoratima hrvatski nazivao srpskohrvatskim, a danas već imamo lektorate na kojima se hrvatski predaje samo pod hrvatskim imenom. Lektorati na kojima se hrvatski još naziva srpskohrvatskim postaju sve malobrojniji. To je u skladu s činjenicom da se broj jezikoslovaca što smatraju da hrvatski književni jezik kao zasebna i samosvojna cjelina ne postoji, u posljednje vrijeme, nakon raspada Jugoslavije, drastično smanjio. Iako moramo biti strpljivi, ujedno moramo podupirati ideju uvođenja kroatistike kao studijske predmetne skupine na pojedinim njemačkim slavističkim katedrama… Iscrpnije (Word datoteka)

Izvor: Vijenac

SAD tjera 10 tisuća Hrvata

Arhiva, Iz medija Komentiraj prvi

Procjenjuje se da u Americi ilegalno živi oko 10 tisuća Hrvata. Njihovom američkom snu ispriječit će se novi zakon. Moraju platiti 5 tisuća $, otići iz zemlje i čekati papire u RH.

“Nemam pet tisuća dolara ušteđevine za kaznu koju trebam platiti kao ilegalni imigrant, a ne znam otkud bih potom namaknuo dolare za plaćanje odvjetnika i za zrakoplovnu kartu kako bih se vratio u Hrvatsku gdje bih trebao čekati rješavanje moje legalne useljeničke vize. Jednostavno ne vjerujem da bi me pustili natrag u Ameriku, a ja ne mogu napustiti djecu. Radije ću do kraja života imati ilegalan status.”

Tim riječima hrvatski iseljenik iz zadarskoga kraja, kuhar po zanimanju, koji od početka devedesetih godina živi u Astoriji u New Yorku, za Večernji list komentira prijedlog najnovijeg američkog useljeničkog zakona koji će nakon rasprave u Senatu najvjerojatnije uskoro prihvatiti i predsjednik Bush.

Zakon predviđa da ilegalni imigranti plate pet tisuća dolara kazne, vrate se u domovinu i tamo čekaju rješenje u kojem bi trebalo stajati da su podobni za takozvanu Z vizu. Ona im omogućuje trogodišnji rad u Americi, a tek nakon osam do 13 godina imaju pravo zatražiti trajno boravište. Tko će prihvatiti takve uvjete i zahtjeve, pitaju se ilegalni useljenici.

Večernjakov sugovornik nije jedini Hrvat u Americi koji je zabrinut za svoju budućnost u toj zemlji u kojoj živi bez legalno riješenog useljeničkog statusa. Procjenjuje se da broj Hrvata koji nemaju američku radnu vizu, zelenu kartu ili državljanstvo prelazi deset tisuća ljudi, a to su uglavnom oni koji su u Ameriku stigli napuštajući putnički ili teretni brod na kojem su radili ili su ilegalno ostali nakon što im je istekla turistička ili radna viza.

Brojni su, nakon desetak godina vrijednog rada, plaćanja poreza i skupih imigracijskih odvjetnika, uspjeli riješiti zelenu kartu koja u Americi znači mogućnost legalnog zapošljavanja, stanovanja i putovanja izvan zemlje, ali znatan je broj onih koji nisu imali novac, redovito zaposlenje ili druge uvjete koje useljenik zakonski treba ispuniti.

Oni u Americi pripadaju velikoj obitelji od 12 milijuna ilegalnih imigranata kojima Busheva vlada najnovijom reformom useljavanja, koju je nazvala svojim prioritetom, želi pomoći da dobiju legalan status.

Bijela kuća i Senat nakon višemjesečnih pregovora i brojnih prosvjeda koje su u svim većim gradovima Amerike održali imigranti postigli su dogovor da što prije počne primjena, ali u primjeni zakon vjerojatno neće podjednako ispuniti očekivanja useljenika i vlasti.

Kao što Večernjakovi sugovornici iz hrvatske zajednice u New Yorku izražavaju sumnju u mogućnost povratka u Ameriku nakon što plate sva zakonska potraživanja i čekaju na useljeničku vizu u matičnoj domovini, podjednako su prema ishodu nepovjerljivi i brojni meksički, portorikanski ili južnoamerički doseljenici.

Još jedan udarac ilegalnoj imigraciji koju uglavnom čine nekvalificirani radnici ili oni s nižom stručnom spremom stiže u obliku prijedloga zakonodavca koji navodi da će prednost u dobivanju zelene karte imati obrazovaniji kandidati i oni koji dobro govore engleskim jezikom.

I tu su hrvatski emigranti u lošijoj situaciji jer je većina onih koji ilegalno žive u Americi iz uslužnih ili zanatskih djelatnosti, bez odgovarajuće školske spreme koju mogu dokumentirati.

Mnogobrojne emigrantske organizacije najavile su nove prosvjede protiv novih useljeničkih zakona, ali i apele koje će uputiti kongresnicima i senatorima. U predizbornoj godini njima je podrška svih etničkih useljeničkih zajednica, pa tako i hrvatske, vrlo važna jer počinje borba za svaki glas, piše Večernji list.

Umjesto u Njemačku, sestre bježe na rad u kafiće

Arhiva, Iz medija Komentiraj prvi

Trend emigriranja hrvatskih medicinskih sestara slabi jer se okreću lakšim i bolje plaćenim poslovima

Težina posla, male plaće i loš sustav obrazovanja glavni su razlozi zbog kojih se Hrvatska suočava sa sve većim nedostatkom medicinskih sestara koje bježe u inozemstvo ili u druge profesije. Problem raste s godinama jer je postojeći kadar sve bliži mirovini, a kako se s nedostatkom medicinskih sestara suočava cijeli svijet, Hrvatska hitno mora donijeti strategiju koja će proizvesti više sestara i zadržati ih u zemlji, sve se glasnije čuje iz strukovnih organizacija koje upozoravaju na opasnost pada kvalitete zdravstvene njege… Iscrpnije

Hrvatsko državljanstvo

Arhiva, Iz medija Komentiraj prvi

Od primjene Zakona o hrvatskom državljanstvu, od listopada 1991. hrvatsko državljanstvo dobilo je 1,15 milijuna osoba. Najviše je zahtjeva stiglo s područja bivše Jugoslavije, iz BiH oko 800.000, Srbije i Crne Gore oko 93.000, Slovenije oko 18.000, te Makedonije oko 14.000.

Od zapadnoeuropskih zemalja najviše je zahtjeva iz Njemačke, oko 10.000, Italije, 3500, dok je od prekooceanskih zemalja najviše zanimanja za hrvatsko državljanstvo bilo u Australiji, oko 3000 zahtjeva, Argentini 2000, Kanadi 1600 te Čile 1500.

Otpust iz državljanstva dosad je zatražilo 50.000 osoba kako bi mogli dobiti državljanstvo druge zemlje, najčešće austrijsko i njemačko.

Vjesnik, 13.9.2006.

Fran Višnar

Arhiva, Audio, Svijet Komentiraj prvi

Zanimljive arhivske analize vojnog analitičara Frana Višnara:

Situacija u Albaniji, cca. 11 min.

Situacija u Srbiji i na Kosovu, cca. 9 min.

Budućnost Kosova, cca. 12 min.

Izvor: SBS Radio (Australija)

Integracija stranaca u Njemačkoj prioritet

Arhiva, Iz medija Komentiraj prvi

Maria Böhmer, nova povjerenica savezne vlade za integraciju smatra da je potrebno ponovno pokrenuti projekt “udomaćivanja” stranaca u Njemačkoj… Isrcrnije

I opet kažu “da nam je dobro bilo”

>> Pisma, Arhiva Komentiraj prvi

1987: 14 hrvatskih općina s prosjekom od samo 72,57 % jugoslavenskog narodnog dohodka

Situacija u kojoj su se nalazile općine s aposlutno ili relativno većinskim hrvatskim pučanstvom na koncu 1987. godine u bivšoj Jugoslaviji je više nego poražavajuća. Tako je prosjek narodnog dohodka u tekućim cijenama (1077 $) u 14 općina po stanovniku iznosila samo 72,57% jugoslavenskog (1484 $).

Pročitajte ostatak članka »

Antun Gustav Matoš

Arhiva Komentiraj prvi

Kip domovine

U katedralu jedne teške noći,
Uđoh tiho i priđoh do oltara.
Sa zvonika jecahu zvona stara,
Htio sam duši molitvom pomoći.
Kad tamo pri tamnom visokom odru,
Jedna žena gledaše u daljinu.
Tri su joj boje ovile haljinu,
Prepoznah crvenu, bijelu i modru.
I reče mi tiho: moli se, sinko.
Nad nama pletu neke čudne niti,
Hrvat je opet tako teško biti…

Prilog na Wikipediji

Skromnost

Arhiva Komentiraj prvi

Govori: Anton Šuljić, cca. 4 min.

Get this widget | Track details | eSnips Social DNA
Powered by WordPress and livno-online.com
Postovi RSS Komentari RSS Log in