Kauboji i Indijanci

Humor Komentiraj prvi

U Zagrebu su izgleda mnogi domišljati kada treba oderati narod i zadržati postojeći monopol. Jedan takav primjer vidjeli smo kada je Udruženje zagrebačkih taksista (1100) u znak potpore Milanu Bandiću za drugi izborni krug obećao da će danas od 10 do 14 sati s određenih lokacija besplatno prevoziti građane po Zagrebu. Oni koji su se prerano obradovali, tek su u sredini teksta  bili obavješteni da će ovu pogodnost imati samo ako su prvi klijent taxi “bandićevca”. U gradu koji ima najmanje 9 milijarda kuna duga, danas svak svakoga “voza”, a blagajna je samo praznija, naravno u ovom slučaju osim ovih “dobročinitelja” i vjerojatno izbornog im kandidata.

Ministarstvo financija donijelo je propis koji bi državi trebao pomoći da kontrolira odgovara li imovina pojedinog građana njegovim prihodima ili ju je stekao zaradom na koju nije platio porez. Tako će poreznici moći zatražiti od svakoga tko u Hrvatskoj ima prebivalište da u posebnoj izjavi da podatke o svojim nekretninama, stanovima, kućama, zemljištu… U izjavi se traži popis imovine sličan imovinskoj kartici državnih dužnosnika, a građani će morati navesti i iz kojih su je izvora stekli.

Nakon nebrojnih skandala, afera i muljaža, ovako nešto nam usvajaju oni koji su svih ovih godina zato zaslužni da nam se zemlja, ako je vjerovati analizi The Heritage Foundation, nalazi na korupcijskoj listi zajedno s Albanijom, Ugandom, Rumunjskom, Mongolijom, Namibijom, Kolumbijom… A od četrdeset i tri europske države, Hrvatska je na samom dnu Europe, i to na trideset i osmom mjestu. U pripremnim odborima ovaj propis imao je radno ime „Tko je jamio jamio!“.

U našim krajolicima je puno toga smrdljivo, pa je tako kandidat za gradnonačenika Splita Željko Kerum u jednoj izjavi svog protukandidata Ostojića prozvao da je “špijun, genetski zao i loš čovjek”. A kao razlog navodi se da je potonji u šali Kerumu nadjenuo indijansko ime Bijeli prah, očito aludirajući na navodno Kerumovo uzimanje droge.

Tako će se i dalje u zemlji koja njeguje “susjedstvo”s brojnim egzotičnim zemljama nastaviti igra kauboja i Indijanaca koji su već odavno između sebe rasparčali najveće vrijednosti, ne samo iz “poštanske kočije”, a dobar dio i ostalim kaubojima s divljeg Zapada više-manje poklonili.

Valja još samo “stoku” podjeliti. (Samo)žigosanje je obično u područnoj školi i to svake četvrte godine. A za “sijeno” su se ove godine, između ostalih, pobrinuli i zagrebački taksisti.

Autor.

© Christian - Fotolia.com

Majmunska posla

Humor Komentiraj prvi

“Zeleneee oči bile su moje…”

Hrvatska se ovih dana za krpanje brojnih rupa zadužila na međunarodnom tržištu izdavanjem euroobveznica u visini od 750 milijuna eura. Ništa novo osim samohvale Vlade koja je stvar doslovice naopako okrenula i sve prodaje kao “dokaz da se pozitivno ocjenjuje sve što radimo u Hrvatskoj”. Isto kao da bulemičar kaže da je dobro jeo.

Dok se u nas modificira mozak naroda, u Japanu to rade s majmunom koji svijetli zeleno kada ga se izloži ultraljubičastom (UV) zračenju i to na taj način da su mu umetnuli gen za zeleni fluorescentni protein. Ako ovako nastave papagaji će dobiti ozbiljnu konkurenciju.

A domaći papagaji koji preko sms-a rabe dijakritičke znakove ć, č, đ, š, ž plaćaju više nego drugi, jer navodno serveri ne mogu prepoznati »naša« slova, te se tijekom slanja znatno povećava obujam poruke. Ma naravno, majmun može pozeleniti a telekomunikacijski operatori nisu u stanju da u jutarnjoj pauzi naprave par izmjena na software-u. Bilo bi i čudno ako se uzme u obzir da je prošle godine u Hrvatskoj naplaćeno slanje 3,7 milijarda sms poruka. Što je u zapadnim zemljama normalno kod nas se plaća dodatno. U mnogim jezicima ima takvih znakova. Da je se Bill Gates nečeg sličnog za svako slovo dosjetio, konto bi mu bio zeleniji nego svi tropi zajedno.

Sve mi se čini da se mnogi kod nas igraju japanskih posla i to bez ikakvih proteina. Bitno je da se lova okreće. Kažu da i stolica zna pozeleniti (oksidira). Ivina sigurno neće. Svejedno, kad dođe naplata svega što su nam zadnjih godina “dobrog uradili”, skoro svi wc-i biti će zaštopani. Do tada pazite na svoju “bulemiju” i ne zaboravite na č, ć… da nebi neko pomislio da su Marsovci već među nama.

Autor

Besplatno savjetovanje za strance u Njemačkoj

Dojčland Komentiraj prvi

Pro Qualifizierung - odnosno Za kvalificiranje! To je naziv inicijative Savezne vlade koja useljenicima pomaže u dokvalifikaciji i prekvalifikaciji, ali podučava i kako otvoriti poduzeće i što je za to potrebno. Iscrpnije

Izborna skupština Hrvatskog svjetskog kongresa

Dijaspora Komentiraj prvi

U Schwetzingenu blizu Mannheima, u hotelu Zagreb održana je izborna skupština Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj. Iscrpnije

EU otvara vrata za visokoobrazovane doseljenike

Iz medija Komentiraj prvi

Konačno: Blue Card vrijedi u 24 zemlja članice Unije. Visokoobrazovani radnici ubuduće će se lakše moći doseliti u 24 zemlje članice Europske unije. Vijeće ministara EU-a konačno je dalo “zeleno svjetlo” za uvođenje takozvanog Blue Carda. Iscrpnije

Predstavljanje knjige Snaga vjere i ljubavi iseljene Hrvatske

Dijaspora Komentiraj prvi

Knjiga koju je priredio publicist i političar mr. Dušan Kučina, ratni gradonačelnik Zadra 1993/1994., promovirana je 20. svibnja u Zagrebu. U prepunoj dvorani Hrvatske matice iseljenika su o knjizi koja opisuje životni put hrvatskog političkog emigranta Krunoslava Mašine,… Iscrpnije

“Naši ljudi u tuđini”

Audio Komentiraj prvi

Guslar iz Lovreća Ivan Čaljkušić vjerno opisuje odlazak i život naših “gastarbeitera“.
Ploča “Naši ljudi u tuđini” snimljena je sredinom 80-tih godina.

Naši ljudi u tuđini” 1.dio (6 min., 7 MB)
Naši ljudi u tuđini” 2.dio (4 min., 5 MB)

Koncert povodom 85. rođendana Milka Kelemena

Dijaspora Komentiraj prvi

Stuttgart – Glazbeni koncert povodom 85. rođendana svjetski poznatog, hrvatskog skladatelja moderne glazbe Milka Kelemena koji će se održati 2. lipnja 2009. godine u koncertnoj dvorani, Statlichen Hochschule für Musik und Darstellende Kunst, Urbarbanstr. 25 u Stuttgartu, s početkom u 19.00 sati, poprimio je svoje konačne konture. Iscrpnije

Poziv pripadnicima hrvatskog naroda iz Bosne i Hercegovine u iseljeništvu

Dijaspora Komentiraj prvi

Želja i namjera nam je skrenuti pozornost na aktualnu i vrlo ozbiljnu činjenicu da se u ratu izvršeno etničko čišćenje nastavlja i u mirovnom razdoblju i da se broj Hrvata u Bosni i Hercegovini iz dana u dan drastično smanjuje, bilo putem svjesnog brisanja Hrvata iz matičnih knjiga, sa popisa birača ili nametnutih administrativnih poteškoća, kako bi se ljudima otežao život i natjeralo ih se na odlazak sa svojih vjekovnih ognjišta. Iscrpnije

Vlada uskoro donosi Strategiju o Hrvatima izvan Hrvatske

Dijaspora Komentiraj prvi

Na aktualnom prijepodnevu 11. zasjedanju Sabora 20. svibnja 2009. u Zagrebu saborski zastupnik mr. sc. Ivan Bagarić (HDZ) postavio je hrvatskom premijeru pitanje na kojega odgovor s nestrpljenjem očekuju pripadnici hrvatskog naroda u svijetu. Iscrpnije

Zagrepčani oduševljeni Bezimenom

Poznatiji Hrvati Komentiraj prvi

U Gradskoj knjižnici u sklopu poznate tribine Književni petak, koju vodi afirmirani književnik i prevoditelj Boris Perić, u nazočnosti brojne publike predstavljena je knjiga autorice Jagode Marinić „Bezimena“. Autorici se na predstavljanju romana, uz germanistu Perića, pridružio i ugledni književni kritičar i književnik Boris Bek. Iscrpnije

36. susret hrvatske katoličke mladeži u Njemačkoj

Dijaspora Komentiraj prvi

U organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta u subotu je u Kulturnom i sportskom centru Martinsee u Heusenstamu kod Offenbacha na Majni održan 36. susret hrvatske katoličke mladeži. Iscrpnije

Izašla svibanjska Matica

Iz medija Komentiraj prvi

Sredinom svibnja iz tiska je izašao peti broj Matice u 2009. godini koja po običaju donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta.
Fotografija na naslovnici, koja prikazuje sudionike prošlogodišnje Matičine akcije Task Force, upućuje na članak o ljetnim programima Hrvatske matice iseljenika. Uz to, pišemo i o promociji knjige „Šport u životu iseljenika“ autorice Branke Bezić Filipović, naše kolegice iz Splita. Zatim donosimo reportažu s proslave blagdana sv. Marku u Plehanu, na koju je došlo tisuće raseljenih i prognanih Hrvata iz Bosanske Posavine. Objavljujemo i zanimljive intervjue - s prof. dr. Vladom Šakićem koji je govorio o pripremi Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina, i s fra Josipom Bebićem, delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj, itd.
Dragi čitatelji Matice diljem svijeta, u našem i vašem interesu je da naš mjesečnik zabilježi svaki važan događaj iz vaših sredina. Stoga vas i ovaj put pozivamo da s nama surađujete. Pišite nam vijesti i šaljite fotografije, kreirajte s nama sadržaj Matice pišući nam o tome što biste željeli čitati. Učinimo Maticu uistinu mostom hrvatskog zajedništva.

SADRŽAJ

Predstavljena knjiga „Šport u životu iseljenika“
Zbirka pjesama Malkice Dugeč iz Stuttgarta
Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina
Marijan Bekić, hrvatski kipar iz Australije
Drvna industrija Klana u riječkom zaleđu
Povratnik iz Kanade Trpimir Renić
Plehan: Proslavljen blagdan sv. Marka
Francuski Hrvat generalni direktor Bina Istre
Razgovor: fra J. Bebić - delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj
Vatrogasci iz Šibenika posjetili kalifornijske Hrvate
Njemačka: Uspješni poduzetnici Ante i Mario Šimunović
Hrvatska knjiga godine
Split: Rezultati istraživanja genetskog podrijetla Hrvata
Ljetni programi Hrvatske matice iseljenika
Susreti s hrvatskim iseljenicima u Istri
U spomen: Dr. Jure Prpić (1920. – 2009.)
Vjeročka Miloš Dequal, Hrvatica iz Njemačke
„Blistava noć klasike“ Saveza hrvatskih društava Berlina
Bolivija: Marinković na čelu autonomaškog pokreta
Pismo i fotografije iz Chacoa (Argentina)
„Ivan pl. Zajc“ u gostima kod peruanskih Hrvata
Povijest: Pomorska djelatnost braće Mihanović u Argentini
Povratnik iz SAD-a i pjesnik Ivan Dobra
Petar Miloš „Legende o rodijaku Ćipi“ (4. izdanje)
Rabljanin suprug posljednje havajske kraljice

KOLUMNE
Globalna Hrvatska (Vesna Kukavica)
Hrvatske županije (Zvonko Ranogajec)
Povijesne obljetnice (Željko Holjevac)
Govorimo hrvatski (Sanja Vulić)

Crvena “kamenja”

Stajalište - Hrvatska Komentiraj prvi

Dan prije lokalnih izbora u Hrvatskoj nepoznati je počinitelj oštetio dva autobusa beogradskih registarskih oznaka kojima su doputovali hrvatski državljani srpske nacionalnosti na glasovanje. Za mnoge “hrvatske” medije dan kasnije ovo je bila udarna vijest. U izvještajima se spominje da je u zadarsko zaleđe stiglo 30 autobusa, kao i nepoznati broj osobnih automobila iz Srbije. Jedno je pritom izostalo, a to je hajka na te vikend birače koju obično čujemo kad se radi o hrvatskim državljanima iz Bosne i Hercegovine. Nitko ovaj put ne proziva Srbe da ne žive u Hrvatskoj, da ne plaćaju porez, doprinose i slično.

A tko je zapravo bacio “kamen”? Nije li to možda Aleksandar Vučić, četnički vojvoda, više od deset godina generalni sekretar Šešeljove stranke, čiji su dolazak (provokacija) u te krajeve krajem prošle godine “hrvatski” mediji itekako dobro popratili. Isti je inače pravnik po struci, i nije “nikad čuo za stravični zločin u Škabrnji”. U svojim lažima o navodno “400.000 protjeranih nevinih pripadnika srpskog naroda” dotični, zahvaljujući medijskoj pozornosti, dodatno dolijeva ulje na vatru. Izgleda da je svaki hrvatski kamen teži od bilo koje srpske granate, kojima su mnogi pristigli birači iz Srbije i koje kuda, godinama sijali smrt po Hrvatskoj.

Senzacionalistički u svom stilu ponijeli su se i brojne tv kuće i tiskovina svojim izvještavanjem o komemoraciji bleiburškim žrtvama. Bitno je bilo u kadar “uhvatiti” što više crnih košulja i ustaške ikonografije uz sve pripadajuće osude, razumje se. Uskoro će kumrovečki đaci slaviti zlotvora odgovornog ne samo za to nedjelo. Kakav će odnos prema crvenim vampirima koji veličaju ideologiju koja je se svim silama borila protiv samostalnosti naše zemlje, biti će zanimljivo popratiti. Jadna je država u kojoj se slavi ratni zločinac, koji je, kako je u Bleiburgu istakao Andrija Hebrang, odgovoran za “najveći pokolj u mirnodopskoj Europi…”, čije ime i dan danas nose mnoge ulice i trgovi.

“Došao je trenutak istine i vrijeme da imenujemo počinitelje…” naglasio je uz to ovaj političar. Vrijeme je već odavno došlo, a istinu će, bojim se, mnogi u Hrvatskoj svim silama i dalje zakopavati. Zar ne smrdi riba od glave?

Autor.

Iseljeni Hrvati drugačije gledaju na moj rad

Dijaspora Komentiraj prvi

Ivan Ugrin, novinar i pisac nakon uspješne frankfurtske promocije knjige ”Nikad nazad” koja je u Njemačkoj razgrabljena u rekordnom roku, ovih dana prisiljen je tiskati novo izdanje, kako bi primjerke svoje tražene knjige mogao ponudi publici na svojim predstavljanjima, kako u Hrvatskoj tako i Hrvatima širom svijeta. Iscrpnije

Opasne veze: Povjesničar Josip Jurčević

Video 1 Komentar

TVZ1 - dio I

TVZ1 - dio II

TVZ1 - dio III

TVZ1 - dio IV

TVZ1 - dio V

TVZ1 - dio VI

TVZ1 - dio VII

Kako nekolicina može da preplavi i da dominira???

Kruh naš svagdašnji Komentiraj prvi

Kako nekolicina može da preplavi i da dominira, a bilo je najmanje 9000 ljudi???

1. verzija (Jutarnji.hr)

Održana središnja komemoracija bleiburškim žrtvama

ZAGREB - Na ovogodišnjoj komemoraciji blajburškim žrtvama okupilo se oko 9000 ljudi prema policijskim procjenama. Ove godine austrijska policija je prvi put intervenirala zbog nekolicine neodgovornih mladića u crnome koji su pjevanjem i vikom ometali komemoraciju. Austrijska policija ih je “ohladila” u jednome od šatora.

……………….

2. verzija (rtl.hr)

Bleiburg preplavljen ustaškim simbolima

I ove je godine Bleiburgom dominirala ustaška ikonografija iako policija već godinama građane upozorava da je isticanje ustaškog znakovlja zakonom zabranjeno.

Svjedočenje Generala Praljka na sudu u Den Haagu

Video Komentiraj prvi

Svjedočenje Generala Praljka na sudu u Den Haagu - Video zapisi

Globalno u mozak

Humor Komentiraj prvi

Odkad smo zagazili u financijsku krizu u Njemačkoj najmanja računska jedinica je  - milijarda. Dali se radi o proračunskom deficitu, pumpanju novca za spas posrnulih banaka, spašavanju autoindustrije ili Boga pitaj čega, u bogatoj Njemačkoj je to, čini mi se, sve sića. Samo, kako će stvar jednog dana da završiti nitko nezna ili neće da kaže. Do sada je se u ovoj zemlji nakupilo 1.566.411.139.644 eura duga, tj. svake sekunde isti raste za 4.439 eura. No nisu Nijemci u tome usamljeni. Mnogo je zemalja  u kojima astronomija nije  samo znanost koja se bavi proučavanjem nebeskih tijela. Jednoga dana ćemo za ovu zadnju brojku kupovati žvake, i to samo prijepodne. Posljepodne vjerojatano isto, ali uz još jednu cifru dodatno.

U Saudijskoj Arabiji muževi smiju ošamariti svoju suprugu ako one pretjerano troše, rekao je jedan saudijski sudac na seminaru o obiteljskom nasilju. Svoje obrazloženje naveo je u primjeru, da ako muž da ženi 320 dolara i ona potroši 240 na pokrivalo za lice, ima pravo ošamariti ženu. Znači da je magična granica negdje kod 75%. Moguće je da će se sposobni kineski trgovci dati na masovni izvoz kalkulatora u ovu zemlju i time puno učiniti na zaštiti ljudskih prava, kad to već nemogu kod svoje kuće ostvariti.

U našoj zemlji srednjoškolci žele seksualni odgoj i besplatne kondome. Pa nek´ opet netko rekne da naša dica nisu pametna, i da ne uče brzo. Jučer nisu znali ni nos obrisati, a danas bi se već j. na državni trošak. Možda nebi bilo loše da pozajme tatin im, nema veze ako je i korišten. Dali će nam omladina naći nekog sponzora - neznamo. Zato Mujo stvar rješava na svojstven način. Tako jedan vic kaže: Znoji se Mujo na Fati,a Fata viče: -”Bodi, Mujo,bodi” -”Bodem” -”Ma bodi Mujo,bodi,…bodi  -”Pa bodem Fato!” -”Ma bodi mi skini budalo”.

I dok Mujo i Fata vježbaju, u mnogim zemljama to isto rade vlade nad svojim poreznim obaveznicima. Račun će stići, dali on imao 12 ili koju nulu više. Mehanizmi kapitalizma slobodno djeluju  -  “… i ako nisu umrli žive još i danas”.

Autor.

Nije lako biti Hrvat u BiH, a nije ni ugodno biti bosanskohercegovački Hrvat u Hrvatskoj

Gost članak / komentar Komentiraj prvi

Nije iznimna pojava, a nije ni nenamjerno, što se u nekim tiskovnim izdanjima u Hrvatskoj sustavno stavljaju, po nekom svojstvu, uži pojmovi pod šire, pojedinačni pod opće, posebice ako je riječ o Hrvatima iz Bosne i Hercegovine.Naime, ako je jedan Hrvat iz BiH osumnjičen za neko krivično djelo, u tisku će se pojaviti članci kako su Hrvati iz Hercegovine (NE iz BiH!) – kriminalci, što plašljivo djeluje na ljude u Hrvatskoj i stvara određenu predodžbu o karakteru ljudi iz hercegovačkih krajeva. Iscrpnije

Jagoda Marinić s književnim zvijezdama u Zagrebu

Poznatiji Hrvati Komentiraj prvi

Zagrebački sajam knjiga, treći književni sajam po važnosti i veličini u Hrvatskoj održat će se od 12. do  23. svibnja 2009. godine u knjižari Profil Megastore u Zagrebu. Šesti zagrebački sajam knjiga po gostujućim književnim zvijezdama bit će najjači dosad. Rekao je to predstavnik organizatora iz Profila Roman Simić Bodrožić na prekjučerašnjoj konferenciji za novinare održanoj na »mjestu događaja« u Profilovom Megastoreu u Zagrebu u Bogovićevoj ulici broj 7. Iscrpnije

Hrvati ne bi zbog boljeg posla selili iz države

Kroacijen Komentiraj prvi

Portal MojPosao je u svibnju 2009. na uzorku od preko 500 ispitanika ispitao kakva je sadašnja mobilnost hrvatskih građana te koji bitni faktori utječu na donošenje odluke o preseljenju. Isto istraživanje je provedeno i 2005. godine, a rezultati ovogodišnjeg istraživanja i usporedba s istraživanjem iz 2005. prokomentirani su na Okruglom stolu održanom 7. svibnja u sklopu 8. hrvatskog Dana karijera. Iscrpnije

Freising: Krizma u HKM

Dijaspora Komentiraj prvi

Gospićko-senjski biskup msgr. dr. Mile Bogović posjetio je hrvatske iseljenike u HKM Freising, gdje je u subotu 9. svibnja podijelio sakrament potvrde 14 mladih iz Freisinga, Landshuta i Dachaua. Iscrpnije

Njemačka treće klase - sirotinja u bogatoj Njemačkoj

Dojčland Komentiraj prvi

“Njemačka treće klase. Život u najnižem sloju” nova je knjiga na njemačkom tržištu koja je ponovo potaknula rasprave o siromaštvu. A njezini autori nisu prikupljali samo podatke, nego i brojne žalosne životne sudbine. Iscrpnije

Deset godina župe Main-Taunus / Hochtaunus

Dijaspora Komentiraj prvi

Hrvatska katolička župa Main-Taunus/Hochtaunus proslavila je u subotu 9. i u nedjelju, 10. svibnja desetu obljetnicu utemeljenja i Majčin dan. Iscrpnije

new-las-vegas.uk

Humor Komentiraj prvi

U Velikoj Britaniji se dosjetili kako savladati nedolično ponašanje tj. probleme s omladinom koja na svojim okupljalištima izaziva bjes mjesnog stanovištva. Rješenje je našao jedan policajac koji je dao da se  na dotičnim mjestima postavi velika ružičasta sijalica ispod čije boje se jasno vide i najmanji kožni nedostatci. Valjda se neće stati samo na ovom problemu, nego će se istom metodom pristupiti i drugim prekršajima i kaznenim djelima. I to u cijelom spektru boja. Tako toj zemlji uskoro ni Las Vegas neće biti ravan.

Trgovina botoksom na Internetu i dalje na veliko cvjeta. Prema jednom kanadskom liječniku 99% zvijezda u Holivodu ga koristi, a isti specijalist tvrdi da Nicol Kidman izgleda kao šišmiš. Imali to veze s njezinom ulogom u filmu “Batman forver” to neznam. Zanimljivo je da virtualni trgovci animiraju kupce da na uplati preko “Western Uniona” navedu da je novac “za obitelj u Moldaviji”. A pošto su njima Karpati skoro u susjedstvu, teško će biti odgonetnuti dali to zaista ima neke veze s transilvanijskim noćnim krvopijama. Sve u svemu nebi više povjerovao da su to ugoržena vrsta. Mediji tvrde da se u gore navedenoj otočnoj zemlji proda preko pola milijuna doza ovog nervnog otrova bez ikakve kontrole. U ovom slučaju izgleda ništa od posla za Philips i Co.

Promidžba hrvatske turističke ponude, koju provodi Hrvatska turistička zajednica, s novim sloganom pojavila se upravo ovih dana na nizu vanjskih oglasnih sredstava i u Srbiji. Tekst koji bi trebao privući turiste na odmor na Jadranu glasi “Tako lepa, a tako blizu”. Poslje sezone neće nikoga iznenaditi ako od tih gostiju čujemo malo izmjenjeni, kao: “Tako probušene gume, a tako daleko kući”.

Na kraju krajeva i pri HTZ-u su napokon shvatili da Jadran nemože biti kakav je nekad bio, došli nam ti istočni susjedi ili ne. A da, nedaj Bože dogodine nebi opet bilo nesuglasica, pametno bi bilo samo jedno, za ovo emitentno tržište napraviti jedinstven slogan “Hrvatska - Kad felga zarotira”. Do tada ugodno se provedite, jer bi i kod nas mogao usljediti pojačani uvoz sijalica.

Autor.

Foto: © Linleo - Fotolia.com

Trnovit put do njemačke putovnice

Dojčland Komentiraj prvi

Njemačko je državljanstvo lani zatražilo gotovo za petinu manje doseljenika nego 2007. Razlog su pooštreni zakonski uvjeti. Pritom je integracija stranaca jedan od središnjih političkih ciljeva aktualne vlade u Berlinu. Iscrpnije

Otvorena multimedijalna izložba o istarskim iseljenicima

Dijaspora Komentiraj prvi

Opsežna i dirljiva izložba »Valiže i Deštini: Istra izvan Istre« o istarskom iseljeništvu, fenomenu koji je obilježio Istru 20. stoljeća, otvorena je u Etnografskom muzeju Istre u pazinskom Kaštelu… Iscrpnije

Powered by WordPress and livno-online.com Partneri: Hvar
Postovi RSS Komentari RSS Prijavi se