Pisma iz Njemačke

Politika je dugo vremena pokušavala ignorirati činjenicu da je Njemačka useljenička zemlja. Posljednjih godina je realnost prihvaćena. Broj stranaca uglavnom je - nepromijenjen. Iscrpnije

Wiesbaden – Broj stranaca koji žive u Njemačkoj u laganom je padu. Prema priopćenju njemačkog statističkog zavoda iz Wiesbadena, broja stranaca koji posjeduju strano državljanstvo u odnosu na 2007. godinu pao je za 0,3 posto na 6,73 milijuna osoba. Iscprnije

U organizaciji GKRH u Münchenu, 20. ožujka,  održan je treći godišnji sastanak gk  Vladimira Duvnjaka i suradnika s predstavnicima hrvatskih udruga koje djeluju u Bavarskoj. Sastanku, koji je okupio predstavnike dvadesetak udruga, nazočila je i Danira Bilić, ravnateljica Hrvatske matice iseljenika. Iscrpnije

Financijska kriza nije zahvatila samo velike banke i burze u svijetu već je stigla i pred vrata običnih ljudi. Oskudica je postala sastavni dio svakodnevice. Kako se s time nose hrvatski doseljenici? Iscrpnije

Audio prilog

Hrvatsko kulturno društvo NAPREDAK iz Ludwigsburga, ogranak matičnog društva iz Sarajeva (BiH) uputilo je njemačkim institucijama zamolbu za financijsku potporu za tisak knjige «Bauarbeiter», bauštelac, napisanu od fra Joze Župića, voditelja Hrvatske katoličke misije Ludwigsburg. Knjiga treba izaći na njemačkom jeziku u izdanju Hrvatskog kulturnog društva Napredak iz Ludwigsburga. Iscrpnije

U dijaspori živi oko milijun i tristo bh. građana, a prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, u iseljeništvo je od 1992. godine dospjelo oko milijun i 40 tisuća građana BiH. Najviše ih je u Njemačkoj, SAD-u, Sloveniji, Austriji , Hrvatskoj, Švedskoj, Srbiji, Kanadi, Australiji. Iscrpnije

Prema  u ožujku objavljenim podatcima njemačkog Statističkog ureda iz Wiesbadena broj hrvatskih državljana u ovoj zemlji 31.12.2008. godine iznosio je 223.056 (108.798 muških, 114.258 ženskih) tj. 3,3% svih stranaca. U odnosu na predhodnu godinu broj je smanjen za 2.253. Broj Hrvata prema podatcima Hrvatskih katoličkih misija za nekoliko desetina tisuća je veći od službenog broja.

U braku se nalazi 112.961 osoba, od tog broja 16.979 je s jednom/jednim njemačkim državljaninom, dok ih 70.275 navedeno kao neoženjen/neudana. 13.638 živi rastavljeno, 6.165 je udovac/udovica, a za 20.017 osoba stanje je nepoznato.

Najveći broj Hrvata u dobi je od 25-65 godina (162.584), maloljetnih je 17.617, od 18-21. godinu je 5.393, 21.-25. godina 9.222, dok je broj osoba starijih od 65 iznosio 28.240.

64,1% naših državljana ili 143.081 osoba živi preko 20, a 20.710 ili 9,28% je 40 i više godina u ovoj zemlji.

Prošle godine u Njemačku je se doselilo 2.825 Hrvata, a odselilo 7.520. Najveći broj doseljenih, odnosno 1.531 osoba, bio je u dobi od 25-35 godina, što je također slučaj i s odseljenim (1.517). Kad se razmatra dužina boravka, onda najveći broj odseljenih (1.518), otpada na osobe koje su u Njemačkoj provele između 35-40 godina.

Brojnost naših državljana u saveznim pokrajinama/zemljama iznosio je:

1. Baden-Württemberg  73.904
2. Bavarska (Bayern)  51.204
3. Berlin (grad-država)  9.222
4. Brandenburg   293
5. Bremen (grad-država)   919
6. Donja Saska (Niedersachsen)   6.198
7. Hamburg (grad-država)  4.922
8. Hessen  30.049
9. Mecklenburg-Zapadno Pomorje (Mecklenburg-Vorpommern)   267
10. Porajnje-Falačka (Rheinland-Pfalz)  7.088
11. Saarland   641
12. Saska (Sachsen)   291
13. Saska-Anhalt   163
14. Schleswig-Holstein  1.812
15. Sjeverna Rajna-Vestfalija (Nordrhein-Westfalen)  35.963
16. Tirinška (Thüringen)   120

Od svih Hrvata u Njemačkoj 22% ih je tu rođeno. Kod muških ta je kvota 22,8%, a kod ženskih 21,1%. Prosječna starost iznosila je 44,6 godine, a dužina boravka s 27 godina jedna je među najvećom kod stranca.

Broj državljana BiH-e u Njemačkoj prošle godine iznosio je 156.804 osoba. Među njima se nalazi također jedan dio Hrvata. Prosječna starost im je manja (39,1 godina), a dužina boravka od 19,8 godina također je ispod hrvatskog prosjeka.

Ukupan broj stranaca prošle godine iznosio je 6.727.618, tj. 8,19% svih stanovnika Njemačke (82.098.534), dok je broj osoba s migrantskom pozadinom skoro 15,3 milijuna.

Zanimljivo je napomenuti da 99,5% Hrvata živi na području bivše Zapadne Njemačke, dok je u pet zamalja bivše Istočne Njemačke imalo prebivalište samo 1.134 osobe.

Autor.

Izvor: http://www.destatis.de/

U vrijeme financijske i gospodarske krize koja je zahvatila mnoge zemlje na vidjelo izlaze činjenice kako se brojne države ophođavaju s ovim problemom. Hrvatskoj je Europska unija dosta puta naređivala kako da se rješi brodogradnje i onih djelatnosti koje prema njezinom mišljenju trebala ili (jefitno) nekom investitoru iz njihovih zemalja  prodati ili ako to ne ide - zatvoriti.

Na primjeru recimo posrnulih banaka i automobilkog koncerna u Njemačkoj, stvar se dakako rješava sasvim drugačije. Državne i privatne banke saniraju se milijardama novca poreznih obaveznika, da više nitko ne pita za cijenu. Čak se priprema i nacionalizacija na određeno vrijeme jedne banke, sve samo da se zaštite interesi i spriječe veći problemi. Sve na prvi pogled dobro i lijepo, osim što će ipak netko to jednog dana morati platiti. Dobro se sijećamo kakav su pristisak s tim u vezi vršili na hvatski bankarski sustav. Naravno sve dok se i sami nisu dokopali onoga što im je trebalo.  A znamo i kolike se prepreke stvaraju glede jedne ozbiljne i jake hrvatske banke. Njemačka ih ima nekoliko i nikoga zato ne boli glava.

Mada u toj zemlji postoji oko 30 tvornica automobila, domaćih i stranih proizvođača, Njemačka vlada čini sve da spasi Opel, koji pripada posrnulome američkom gigantu GM, za kojeg mnogi smatraju da je prošlost. Svim silama traži se neko rješenje, a tu se prije svega misli na državne subvencije i jamstva. No, kad bi se nešto tako možda pokušalo kod nas, nebi sigurno dugo trajalo, a da Bruxellesov predstavnik nebi pod hitno navratio u Zagreb. Njihov, mnogo puta isprobani recept “Pobrinite se da ugasite proizvodnju, mi ćemo vam isporučiti što trebate” u mnogim zemljama Istočne Europe “dobro” je naišao na primjenu. O tome najbolje govore podatci zadnjih godina, za koliko je povećan suficit starih članica EU-e prema 10 novih koje su 2004. pristupile toj zajednici. A i sadašnja kriza, kao i rješenja izlaska iz nje, puno govore o odnosu snaga unutar nje.

Hrvatska ne shvaća igru koju oko nje pletu mnoge zemlje koje svojim tobožnjim “podrškama” za prijem u EU stvaraju ni manje ni više doli samo preduvjete da vlastitoj proizvodnji osiguraju nova  i što veća tržišta. A kad to bude, na ovakav način kao do sada, onda je (hrvatsko) “dijete već palo u bunar”. Svakom bezumnom srljanju cijena nikad nije izostala.

Autor.

Ponižavanje Hrvata i Hrvatske

- U Hrvatskoj stari komunistički kadar i dalje smije rovariti kako mu odgovara. Nažalost zanimljiv primjer u svojoj nedavnoj kolumni u jednom časopisu naveo je Zdravko Tomac. Radi se o Žarku Puhovskom, koji rado prihvaća ulogu tužitelja svega hrvatskog na raznim montiranim političkim procesima. Žalosno je i to da je dotični često gost na Hrvatskoj televiziji. Bilo bi dobro znati u kojoj to još zemlji u civiliziranom svijetu na javnoj televiziji osobe takvog morala mogu lagodno optuživati narod i državu gdje žive. Jesu li preplatnici imalo svjesni da oni svojim novcem financiraju osobe i institucije koje podrivaju hrvatsku samostalnost? Bojim se da nisu. Što su god drskiji to manja reakcija.

Jauci koji se nečuju

- Zadnjih tjedana pojavile su se i vijesti koje iznova upućuju da hrvatska povijest još ni iz bliza nije obrađena. “Po šumama i gorama” na vidjelo izlaze samo kosti i materijalni ostatci osoba pod čijim zvjerstvom su Titove partizanske horde zadnjih mjeseci rata divljali gdje su god stigli. Takvih stratišta, kao nedavno prikazano u rudniku “Barbara”, dosad je, kako navode mediji, u Sloveniji poznato 600, u Hrvatskoj 840, a u BiH 90. Savez antifašističkih boraca i antifašista RH u svom priopćenju ko tobože “osuđuje svaki zločin, bla bla bla”. Ali već u slijedećoj rečenici negira da je te zločine počinila NOV-a i Tito, tj. kako navode: “dok nije utvrđeno tko su pronađena tijela i tko je odgovoran za njihovu smrt”. Naravno. To mogu biti Turkmeni, Tadžiki ili možda Paštuni. A dobro znamo da je 1945. na tom prostoru djelovao “Pokret za oslobođenje Palestine”, a i Talibani su tu bili negdje u blizini. Ovako drsko ponašanje starih Titovih kljusina iznova nas posjeća da  je više nego vrijeme da se zlodjela dotičnih moraju procesirati, umjesto da njihovi akteri i dalje “vuču boračku penziju” i lažima pokušavaju da umire svoju svijest, ako je uopće imaju. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, koji je posjetio mjesto tog zločina i verbalno istakao svoj suosjećaj, napokon bi trebao kod “Vicmahera” da podigne ključ od ladica koje su pune tužbi protiv odgovornih za ta zlodjela. Ako mu nije posao da napravi istragu i procesuira učesnike i nalogodavce, koji je onda? Više je nego sramota i uvreda za narod, da ime glavnog i odgovornog zločinca koji je zapovjedao JNA i dalje nosi ime trga u Zagrebu. O političkoj nakaradnosti da ne govorimo.

Jučer Jugoslav, sutra Giovanni?

- Dok Europska komisija pomalo ali sigurno pritišće Hrvatsku glede medijacije, a susjedna se Slovenija skoro svakog tjedna javlja s nekom ucjenom, za riječ se javio i šef IDS-a Ivan Jakovčić, koji najavljuje neku autonomiju Istre. Ova njegova izjava, koja je vremenski ciljano plasirana, nije samo jeftino skupljanje političkih poena. U tom prijedlogu se nikako ne radi o nekoj stvarnoj autonomji, nego o prvom koraku za otcjepljenje. Zapravo, to sve i ne čudi ako znamo tko daje te izjave. A od osobe, koja je svome sinu, kako mnogi tvrde, dala ime Jugoslav, sve je za očekivati. Nažalost, za očekivati je da će najveći dio hrvatske javnosti na izjave ovakvih i sličnih prodavača magle i dalje reagirati nezainteresirano. Vatra se gasi u začecima, a ne kad se rasplamsa! Bajiću, evo još posla za tebe.

Autor.

Sredinom ožujka iz tiska je izašao treći broj Matice u 2009. godini koja po običaju donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta. Fotografija na naslovnici koja prikazuje Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića upućuje na članak o izvornom hrvatskom pismu – glagoljici i o nedavno objavljenoj knjizi Anice Nazor „Ja slovo znajući govorim…“. Uz to pišemo i o predstavljanju Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2009., o Danima hrvatskog pučkog teatra u Hercegovcu, o Hrvatskim danima za djecu, mladež i učitelje koji su prošlog mjeseca održani u Australiji itd. Iscrpnije

U Rüsselshemu, u crkvi Isusova Uzašašca na nebo, Türingerstr. 17., održat ce se od 19. do 22. ožujka četverodnevni molitveni seminar kojega ce predvoditi dr. fra Smiljan Kožul, zagrebacki franjevac – egzercist, i njegovi suradnici. Iscrpnije

Auswanderer schicken wegen der weltweiten Wirtschaftsflaute weniger Geld an die Familie in der Heimat. Manche Beobachter rechnen deshalb schon mit Unruhen. Andere halten dagegen: Emigranten sind härter als die Krise. Mehr

Povodom Dana hrvatskoga jezika koji se obilježavaju u mjesecu ožujku, GK RH Stuttgart i Hrvatska nastava u Baden-Württembergu organizirali su književni susret, nazvan „Blagdan riječi hrvatske“, s pjesnikinjom Malkicom Dugeč, prof. koja dugi niz godina živi i djeluje u Stuttgartu. Iscrpnije

Prosječni Nijemac utroši dnevno 36 minuta na oblačenje i higijenu, a 26 minuta provede u kupovini. Nasuprot tome gotovo četiri sata - svakog dana! - provede pred televizorom. Iscrpnije

Mlada, lijepa i raspjevana Karmen Kočila nova je glazbena zvijezda u Njemačkoj, koja je svoj raskošan talent pokazala i na nedavnoj svečanosti dodjele nagrada “Zlatni cvit” u organizaciji “Slobodne Dalmacije”. Iscrpnije

Deutschland im Jahr 2050: Statt 82 Millionen Menschen leben nur noch 71 Millionen Menschen hier. Und die sind im Schnitt deutlich älter als jetzt. Jährlich werden dann 110.000 Immigranten hierherkommen - und das Land zu einem der beliebtesten Einwanderungsländer der Welt machen. Mehr

Razgovor s novinarom Tihomirom Dujmovićem: Medijski i ideološki teror ljevice. Iscrpnije

Poziv na predavanje u prostorijama Hrvatske katoličke misije (Am Rinkenpfuhl 10, Köln), koje će se održati u utorak, 31. ožujka 2009. (ulazak 19,30 – početak u 20 sati ).

Naziv predavanja : Franjo Kuharić – kardinal koga su voljeli

Hrvatska kulturna zaklada u Zagrebu posvetila je ovu godinu dvama velikanima hrvatske povijesti, pjesniku Ivanu Gunduliću i nezaboravnom hrvatskom kardinalu Franji Kuhariću. Zagrebački nadbiskup Kuharić rođen je prije 90 godina u Pribiću kraj Krašića kao 13. dijete u obitelji zemljoradnika. Teološko školovanje završio je u Zagrebu. Dugo godina službovao je kao župnik u raznim mjestima sjeverne Hrvatske . Godine 1964. papa Pavao VI. imenovao ga je pomoćnim biskupom zagrebačkim . Zagrebačkim nadbiskupom postao je 1970. što je bilo povezano s dužnošću predsjednika Biskupske konferencije Jugoslavije . Na konzistoriju 1983. papa Ivan Pavao II. promakao ga je u Kardinalski zbor u kojemu je bio član dviju kongregacija. Za vrijeme komunizma preživio je dva pokušaja atentata, često je saslušavan u zloglasnoj UDB-i . Hrabro je branio svoga predhodnika blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Borio se za vjersku slobodu i promicao dostojanstvo hrvatskoga naroda. Nakon osamostaljenja Hrvatske postao je predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije. Jedan je od najzaslužnijih javnih djelatnika za afirmaciju hrvatskoga naroda u svijetu. Za vrijme Domovinskog rata nastojao je na ekumenskom zbližavanju katolika i pravoslavnih. Rado je i često posjećivao hrvatsku dijasporu. Preminuo je prije sedam godina u Zagrebu. Hrvati u domovini i inozemstvu nisu ga zaboravili.

Predavač : Dr. Adolf Polegubić, pastroralni teolog, novinar i pjesnik. Studirao je filozofiju i teologiju u Sinju, Makarskoj, Zagrebu i Beču. Radio je kao novinar u „Glasu koncila“, a od 2002. glavni je urednik mjesečnika hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj „Živa zajednica“. Objavio je nekoliko knjiga pjesama i niz studija o hrvatskom laikatu kao i o problemima iseljeništva.” Colonia croatica, c/o Gojko Borić, Ölbergstr. 39, 50939 Köln.

U gradu Gelsenkirchenu u pokrajini Sjeverna Rajna-Zapadna Falija, NRW, živi nešto više od 6500 Hrvata, a možda isto toliki broj onih koji su promijenili državljanstvo i postali Nijemci. U Gelsenkirchenu postoji Hrvatska katolička misija koja osim dušobrižničkog života pruža Hrvatskim građanima i druge usluge iz područja kulture. Iscrpnije

Njemačka i Hrvatska potpisale sporazum o suradnji na polju borbe protiv kriminala. Iscrpnije

Natječaj za dodjelu stipendija učenicima i studentima izvan RH >>

254 tisuće nezaposlenih je u Hrvatskoj. Prosječno, 150 osoba dnevno izgubi posao. Neizvjesnost i strah od budućnosti proželi su recesijsku svakodnevicu većine obitelji. Neki rješenje vide u napuštanju zemlje. No da bi uopće otišli u neki drugi dio svijeta te se pokušali zaposliti, moraju se dobro raspitati o uvjetima i mogućnostima koje ih ondje čekaju. Pravo mjesto za prvi korak novi je Migracijski informacijski centar u Zagrebu. Video

„Rešetarački susret pjesnika“ objavljuje natječaj za prvi Zbornik pjesama mladih hrvatskih pjesnika koji žive u dijaspori i mladih članova književne sekcije „2 9 2“ KLD „Rešetari“ iz Rešetara. Iscrpnije

Od šezdesetih godina prošlog stoljeća pa sve do 2000. godine, razni putnički prijevoznici otimali su se za linije iz Imotskoga prema Münchenu, Stuttgartu, Frankfurtu…, a najviše ih je imalo Autopoduzeće Imotski. U to je vrijeme, prema nekim procjenama, desetak tisuća Imoćana zarađivalo kruh na njemačkim ‘bauštelama’ . Iscrpnije

Red umjetnika i umjetničkih društava koji žele izlagati u Galeriji Uhlberghalle u Filderstadtu je dugačak, a jedna izložba traje po mjesec dana. Tako su se članovi Hrvatskog kulturnog društva Baden-Württemberg dobrano načekali. No prošle je subote došao red i na njih. Iscrpnije

Rasprostranjeno krivo uvjerenje da su stanovnici Njemačke s migrantskom pozadinom djelomično krivi za pad kulturnog nivoa u Njemačkoj, uzmimo za primjer PISA studiju iz 2000. godine u kojoj su njemački đaci, petnaest godišnjaci dobili mizerne ocjene, a političari su uzrok pripisali slabim đacima s migrantskom pozadinom. Te bi predrasude sada trebalomijenjati, nakon što je ustanovljeno da migranti više čitaju nego njemački građani. Iscrpnije

Građani BiH, Srbije i drugih zemalja bi ubuduće mogli imati još većih problema u pribavljanju viza za Njemačku. Vlada u Berlinu danas (4.3.) namjerava usvojiti nacrt zakona koji će jamačno otežati put do putnih dozvola. Iscrpnije

Posebne ponude za međunarodne letove. Otputujte u neko od međunarodnih odredišta Croatia Airlinesa po promotivnoj cijeni: Povratni letovi već od 164 €!

Uvjeti:

- razdoblje putovanja: do 29. ožujka 2009.
- min. boravak u mjestu odredišta: vikend
- promjene: nisu dopuštene
- povrat novca: nije dopušten

Iako diskontni prijevoznici nude karte i za euro, cijena leta uz takse i naknade može doseći oko 40 eura za Ryanair, 80 za Easyjet te oko 100 eura za Germanwings, što je i dalje jeftinije od klasičnih avioprijevoznika.  Iscrpnije

Ustavom ograničiti glasovanje dijaspore

Mnogobrojni Bavarci poznati kao veliki prijatelji hrvatskog štanda i ovog puta na 41. turističkom sajmu u Nürnbergu već prvog dana nakon otvaranja u veloj mjeri posjetili su naš štand i iskazali velika zanimanja za cijelu našu Jadransku obalu, najviše za Dalmaciju, koliko za hotele, privatni smještaj, toliko i za kampove i marine. Sajam će potrajati do nedjelje 8. ožujka. Iscrpnije

Dvojica Duvnjaka u Njemačkoj utemeljitelji i moderatori CDC, internetske poslovne zajednice,namijenjene Hrvatima diljem svijeta, a i svi drugi su dobro došli. Da Duvnjaci i njihovi potomci nisu u zemljama Zapadne Europe (Njemačka, Austrija, Švicerska..) nužno bauštelci, gipseri, uglavnom pomoćna radna snage, govori i naš susret, poznanstvo, s dvojicom Duvnjaka ili, bolje reći, potomaka duvanjskih: Kristijanom Križićem i Antonom Bulićem. Povezala nas je ljubav prema internetskim(online) medijima. Iscrpnije

CDC

Kada se za nedavne zabave „Veseli se Posavino“, u organizaciji Zavičajnog kluba „Brođani“, u dvorani punoj berlinskih Hrvata, pojavila i nepoznata, mlada Njemica, mnogi su se zbunjeno pogledali i razmišljali o razlozima njena dolaska. No, Jenni Winterhagen nije pogriješila vrijeme i skup na koji je došla. Tražila je mjesto na kojemu može susresti i upoznati dosta angažiranih berlinskih Hrvata. Iscrpnije

FRANKFURT - Iz tiska je izašao novi broj “Žive zajednice” za ožujak, mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, koji objavljuje Hrvatski dušobrižnički ured u Frankfurtu na Majni. Novi je broj slikovno posvećen 18. hrvatskom folklornom festivalu, održanom 21. veljače u Heusenstammu kod Offenbacha na Majni. Nastupila je 21 folklorna skupina iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj. Iscrpnije

- “Večernjakova domovnica” - naziv je priredbe na kojoj se biraju najbolji hrvatski glazbenici, glumci i sportaši - ali oni koji su karijeru ostvarili u inozemstvu. Bila je to uspješna zabava s nekoliko manjih nedostataka. Iscrpnije

- U nekadašnjoj ljetnoj rezidenciji cara Wilhelma II, u Badu Homburgu, u prestižnoj kongresnoj dvorani Landgraf-Friedrich, održana je u subotu svečana dodjela Večernjakove domovnice najpopularnijim hrvatskim iseljenicima u kategorijama sporta, glazbe i glume. Iscrpnije

Fotogalerija