O lažima, ucjenama i cinkarošima

Stajalište - Hrvatska Komentiraj prvi

Krivnja

Mnoge su laži i izmišljotine za vrijeme i poslje rata na našim prostorima svjesno iz propagandnih kuhinja lansirane da podjele krivnju i umanje krivicu huškača i pokretača rata - Srbije tj. Slobodana Miloševića. Jedna od takvih je i podvala o navodnom “sporazumu” Miloševića i Tuđmana u Karađorđevu o podjeli Bosne i Hercegovine. Ugledni akademik Josip Pečarić ovih je se dana, u odgovoru jednom novinaru,  osvrnuo na to u jednoj priči o “dobrom čovjeku Slobi”, pa iznosi: “Vi zamišljate ovako: Milošević kaže Tuđmanu: Znaš Franjo, mi imamo toliko i toliko aviona, toliko i toliko tenkova, toliko i toliko teških topova, toliko i toliko… A vi Hrvati imate tisuću kalašnjikova, isto toliko lovačkih puškica i dva topa. Ali bre Franjo, ja sam ti bre dobar čovek. Evo ruke - pola Bosne meni  - pola tebi”. Dobro bi bilo kad bi ova dosjetka pomogla mnogima kojima je razmišljanje i shvaćanje do sada bio deficit.

Granica

Zdravko Tomac u svojoj kolumni u Fokusu pojašnjava viđenje mrtvog sporazuma Drnovšek - Račan koji Hrvatskoj naravno nije ni najmanje odgovarao i nastavlja. “To je isto kao da susjed od susjeda zatraži cijeli njegov vrt lažno tvrdeći da pripada njemu, te onda ponudi kompromis tako da kaže ne ću ti uzeti cijeli vrt nego samo 50 posto”.

Slovenci svoje posljednje nade polažu u Europsku komisiju koja dvjema državama nudi da se spor riješi preko tročlanog medijacijskog vijeća. Za Hrvatsku ova opcija može biti samo posrednička do Međunarodnog suda pravde (ICJ). Ukoliko bi to vijeće stvarno odlučivalo o granici rezultat bi bio negativan za nas. Takvi nesporazumi pitanje su međunarodnog prava a ne političkih arbitraža, posebno kad se sjetimo kako je Hrvatska prošla glede uvođenja ZERP-a. Tada Europskoj komisiji nije bilo u glavi nikakvo vijeće nego je pritiscima spriječila legitimne hrvatske namjere. Zašto bi sad odjednom bila neutralna?

Kako stvar pojednostavljeno izgleda odlično je naglasio dr.sc. Ivica Tijardović u jednom komentaru: “Između poštovanja Međunarodnog prava i zakonitosti karakteristične za ”zgrabi kako možeš” (catch as catch can) EZ nudi kompromisno rješenje. I kad Hrvatska besprijekorno poštuje međunarodno pravo, uvijek se nađu neki koji smatraju da Hrvatska ne surađuje sa sudom. A kad Hrvatska insistira na primjeni međunarodnog prava, tada ti isti kažu da Međunarodni sud nije potreban. Kako sad osporiti tvrdnju da EZ koristi dvostruka mjerila? Jesu li nam onda potrebni Međunarodni sudovi i međunarodno pravo? Koliko znam, samo sili nije potrebno pravo. A kad se poštuje pravo, onda sila nije potrebna”.

Cinkanje

Mrak iz prošlosti izašao je na vidjelo, i to u liku dvije knjige, koje su nedavno ugledale svjetlo dana. Obadvije se bave Titovom prošlošću u SSSR-u. Jedna je od srpskog publiciste Pere Simića a druga od austrijskog povjesničara slovenskog podrijetla Silvina Eiletza. Autori su istraživali po Ruskom državnom arhivu za društvenu i političku povijest koji je desetljećima skrivao istinu o tom “heroju našeg naroda”. Isti je u razdoblju od 1935. do 1940. prokazao osam stotina jugoslavenskih komunista u toj zemlji, kojima je “drug” Staljin poslao najmanje isto toliko metaka. Tako u jednom dokumentu od 1938. koji je predao NKDV-u stoji njegova opaska: “Ako je potrebno da predam karakteristike o još nekome koga tu nisam spomenuo, molim da me podsjetite”. Zanimljivo je da mnogi jugonacionalisti na takva saznanja zasad šute. A kao što znamo trg u Zagrebu još uvijek nosi ime ovog cinkaroša, diktatora i ratnog zločinca. Do kada?

Autor.

Skrivene pojedinosti…

NOVO! Internetski programi Hrvatskoga radija!

Kroacijen Komentiraj prvi

Poštovani slušatelji Hrvatskoga radija!

Hrvatski radio uvodi 24-satno emitiranje putem interneta, u najkvalitetnijem zvuku, AAC+ tehnologije.

Možete birati između dvaju internetskih programa, koje emitiramo u dvije kvalitete zvuka: na Streamu 1 Hrvatskoga radija očekuje Vas 24 sata domaće glazbe, svih glazbenih stilova i iz svih razdoblja, koju su za Vas pažljivo odabrali glazbeni urednici Hrvatskoga radija. Shemu emitiranja pogledajte OVDJE.

Na Streamu 2 Hrvatskoga radija emitiramo 24 sata strane glazbe, kao i na Streamu 1 – svih glazbenih stilova i iz svih razdoblja, koju također biraju urednici Redakcije zabavne glazbe. Posebnost streama strane glazbe jest prijenos „uživo“ D.J. noći Drugog programa Hrvatskoga radija, prema hrvatskom vremenu od ponoći do 6 sati ujutro. Shemu emitiranja pogledajte OVDJE.

Važno je napomenuti da ni jedan stream ne emitira NI JEDNU reklamu, tako da možete neprekidno uživati u glazbi.

Stream 1- Domaća glazba

Stream 2 - Strana glazba

Mladi Mozart Antonio Macan oduševio i Irce

Poznatiji Hrvati Komentiraj prvi

Irski mediji našeg su mladog pijanistu predstavili kao šarmantnog virtuoza i autora sve poznatijih skladbi koje su postale hitovi. Iscrpnije

Asfaltska teorija

Humor Komentiraj prvi

Svjetska financijska kriza polako ali sigurno zahvaća i domaću “raju”. O problemima kredita u “švicarcima” mišljenje jednog (naivnog?) netijaka: “U 2007. godini ugovorio sam sa Zagrebačkom bankom stambeni kredit za mlade do 35 godina. Uzeo sam kredit vezan uz švicarske franke, tada u protuvrijednosti od oko 107.000 eura i kamatu 4,5 posto. Prva rata mi je iznosila 3900 kuna. Ove godine rata iznosi više od 5100 kuna, kamata raste na 5,8 posto, a nakon 19 isplaćenih rata dužan sam 117.000 eura”, piše ogorčeni klijent te banke. Pa neka opet netko kaže da “hrvatske” banke neznaju raditi.

Koliko dugo će to sve potrajati s krizom, propalim bankama…postoje različita nagađanja. Jedna pametna glava jednom je rekla “Gram znanja teži više nego tona mišljenja”. A o “Hrvatskoj zemlji znanja”, kako je naziv jedne kampanje, sanjaju samo još u Ministarstvu obrazovanja, jer će ove godine dobiti manji dio proračunskog kolača. Arsen Dedićev stih im sam za sebe govori: “Samo prazna obećanja dajem ja, više ne znam ni da dijelim stvarnost od sna…”

Dok država pokušava da se brine o svojem naraštaju, u lokalnoj zajednici imaju slične probleme. Naime, žale se na slab odziv mladih u savjetovalištima za seksualno zdravlje i posebno naglašavaju da se muškarci uopće ne žele informirati. Neki su dakako na drugi način, moglo bi se reći, dobro informirani, pa tako jedan frustirani čitatelj konstatira “Naše cure nama nedaju ni nakon mjesec dana, a Dalmatincima već prve večeri”. U nekim drugim podnebljima za slične stvari imaju obrazloženje, pa tako jedan vic kaže: Kako Hercegovka opravdava izgubljenu nevinost? -Majke mi, kod nas se u Hercegovini, od jakog sunca raspukne i asfalt.” Sve se još može “povjerovati” dok ne dođe zima, čini mi se.

Za one koji drugačije razmišljaju, neka bace pogled u knjigu od Ruth Smythers “Seksualni vodič za djevojke iz 1894.” Zanimljivo štivo. No, našim prabakama takva literatura nije trebala, a niti im je u glavi bila neka “asfaltska” teorija.

U BiH imamo nove pregovore kako spasiti tu nesretnu državu. Sutradan se nitko više ne sijeća što su se dan prije dogovorili, jer svatko tumači neku svoju verziju. Naravno pregovori idu dalje. U slijedećem krugu nemojte slušati što su taj dan na kraju pregovora izjavili, već informirajte se slijedeći dan. No zasigurno ćete opet čuti jedno te isto - “rješenje nastale situacije ima tri strane, našu i dvije pogrešne”. Dok jednažba s tri nepoznanice u matematici ima svoju metodu rješavanja, političarima u toj zemlji možda bi dobro bilo jednu te istu dogovorenu stvar (što prije) otipkati na tri različite boje papira i svakome dati “njegov” primjerak. Tako bi imali svi svoju verziju, a narodi mir.

I dok Bosanci i Hercegovci traže pravedno rješenje, Slovenija je ovih dana dobila svoje more (Slocean) - naravno samo na Internetu i u omjeru 1:1.

Ukupni broj korisnika Interneta dosegnuo je brojku od jedne milijarde, naglašavaju  neki domaći mediji. Impozantno. Sada će napokon Afrikanci lako moći saznati iz kojih im zemalja stižu “humanitarne” pošiljke u vidu starih hladnjaka, otrovnih buradi i tako to, dok će seljaci Južne Amerike moći provjeriti za koju “dobru” cijenu “prodaju” kavu, kakao ili meso. A prednost sve većeg broja korisnika u nerazvijenim zemljama imati će i brojne zapadne zemlje. Iste će potencijalnim “azilantima” iz tih zemalja u stilu “Nigeria-Connection” slati brojne mailove da bi ih “informirali” kako recimo u Europi vladaju “oskudica, glad i epidemije”. A prijevare i reklame obično uvijek uspjevaju…

Autor.

Ex reprezentativac na Šubićevcu: Brdarić kao Bobić

Poznatiji Hrvati Komentiraj prvi

Vijest s okusom senzacije: Thomas Brdarić u šibenskom dresu! Bivši reprezentativac Njemačke pojavio se na Šubićevcu s dvije želje: da ulaže u rad s mladima, te završi karijeru u šibenskom nogometnom prvoligašu. Iscrpnije

Malkica Dugeč izdala novu zbirku pjesama

Poznatiji Hrvati Komentiraj prvi

Doajen hrvatskog pjesništva u Njemačkoj, Malkica Dugeč iz Stuttgarta, ponovno je obradovala ljubitelje pjesničke muze, svojom novom zbirkom pjesama, Tragovima bezdomnosti». Ne prođe skoro niti jedna godina, a da nas «najplodnija hrvatska izvandomovinska pjesnikinja», kako je mnogi književni kritičari nazivaju – Malkica Dugeč, ne obdari svojom novom knjigom. Iscrpnije

Hrvati su prilagođeni, ali ne i asimilirani

Dojčland Komentiraj prvi

Za razliku od Turaka doseljeni Hrvati su odlično uklopljeni u njemačku sredinu. To proizlazi iz studije o društvenoj integraciji Hrvata, izrađene na Slobodnom sveučilištu u Berlinu – prvog istraživanja takve vrste dosad. Iscrpnije

Korak dalje ka uspješnoj karijeri

Poznatiji Hrvati Komentiraj prvi

Mlada pijanistica hrvatskog porijekla, Diana Brekalo iz Stuttgarta s uspjehom je završila studij na višoj glazbenoj školi u Londonu. Iscrpnije

“Aldaaa, die Katze ist miauu!”

Humor 1 Komentar

Ovih dana upoznati smo s novom studijom o integriranosti stranaca koja je pokazala ono što je zapravo svima poznato koji žive u toj zemlji. Poseban negativan naglasak stavljen je na Turke, koji ne čine puno da se integriraju u njemačko društvo. Tipičan Turčin ogorčen na prozivanje odgovara: “Hey aldaa ey, nix versten Studie, Türkiye imer gut! ey boar…iha spastis”, zatim ljutito naglašava “Wer Studie geschrieben??? Wir beser als Spaghetti ode Jugo…ey! Siktir git”. Za razliku od takvog stereotipnog razmišljanja iznenađuje i mišljenje školovanih Turaka koji u ovom pitanju imaju sličan stav, ali u blažem obliku, kao npr. “Typisch Deutsche…mal wieder eifersüchtig auf Türken…”

A neko kanadsko sklonište za životinje uvaljuje Obaminoj djeci psića. Biti će zanimljivo znati dali će ga kćerkice htjeti prihvatiti, jer je isti do tada živio u nekom drugom uzgajalištu pasa u iznimno lošim uvjetima. Nešto slično kao Guantanamo. A za njegove nedužne stanovnike pobrinuti će se, kažu, Europljani. Na to bi starije babe rekle ”Ma ima Boga sinko”.

Životinje vole skoro sva djeca, pa tako i ona nam u susjedstvu. Na Internetu već neko vrijeme možemo vidjeti zanimljiv video gdje jedan mladi dječak, slične boje kao Obamini pioniri, nabraja koje su njemu sve domaće životinje poznate. A to su:

- Ajkula
- Drakula
- Delfin
- Nindža kornjača
- Dinosaurus
- Zec
- Buba švaba
- Miau-miau

Pa nek´sada netko rekne da današnja djeca nemaju pojma o životu. I nezaboravite, takvi i slični trebaju nekome uplaćivati za mirovinu.

Kad smo kod Miau-miau, zanimljivo je bilo pročitati i vijest da izvjesna Liz Bullard i njezin mačak Sgt Podge zaista imaju neobičnu rutinu. Naime, on svake noći nestane, a ona ga zatim pronalazi svako jutro na istom mjestu, dva kilometra dalje od njihove kuće kako je čeka da ga pokupi autom i vrati doma. A što tamo radi, to zna samo on. Gradski mačak ide kroz život: “Per aspera ad astra!”, a seoski: “Kroz čičke do p..e !”

Sud u Zagrebu 4 godine tražio novinara, a onda shvatio da je to pseudonim. Za hrvatsko pravosuđe je i to uspjeh. Sad mi je jasno zašto u politici i gospodarstvu imamo toliko Iva, Jura, Mata…

U svemiru su moguća četiri seksualna položaja piše Večernjak u nedostatku pametnijih vijesti. Da da. Odgovor koji je cijeli svijet toliko interesirao. A koja su to nismo uspjeli doznati. Sad ćemo čekati još 40 godina da saznamo jedan, pa onda 40 za drugi i tako to. Ako uopće ništa ne saznamo, onda će lupnuti da nešto neštima s gravitacijom.

A dok, nadajmo se, dođu i ti zanimljivi odgovori lako bi mogli imati već prve studije o integriranosti Nijemaca u Kelnu, Berlinu i kojekuda. Nicht war alda?

Autor.

Vozačka dozvola

Dojčland Komentiraj prvi

Kome je oduzeta vozačka dozvola, ne može se koristiti «rezervnom dozvolom»! Vozači kojima je u Njemačkoj oduzeta vozačka dozvola izdana u Njemačkoj, mogli su se do sada dalje služiti jednom od valjanih vozačkih dozvola izdanih u nekoj drugoj EU zemlji. Od sada to više nije moguće. Njemačka je stala na kraj tom izigravanju propisa za javni promet, posebnom odredbom po kojoj vozač u Njemačkoj, kojemu je oduzeta vozačka dozvola radi zlouporabe alkohola ili droga, ne može se više koristiti rezervnom dozvolom izdanu u nekoj od EU zemalja.

Izvor: SWR

Einwanderungsstudie

deutsch Komentiraj prvi

Sale i puno nula

Humor Komentiraj prvi

RTL ove godine slavi 25. rođendan. Slavlje više-manje, ali program je kao prije 25 godina. Bespotrebna ponavljanja, bespotrebne show emisije, bespotrebne serije i koječega drugoga… i još koju godinu ovako i sama televizijska kuća biti će bespotrebna.

Isto vrijedi  i za konkurentski SAT1. Samo što oni to ove godine ne slave, jer im je program toliko očajan da nikome i ne pada napamet trošiti novac kojega zapravo i nemaju. Nastave li blizanci ovako 30. im neće nitko upamtiti. Naravno svi osim seljaka bez žene, “gastronoma” s -3 zvjezdice, džohara iz australijske džungle, “palikuća” s četri narasla zuba ili kojekakvkih ljenčuga, nalokanih lutalica ili prezaduženih naivaca.

Dionice na burzi, a posebno financijskih instituta, u zadnju godinu dana toliko su pale da ćemo ih uskoro moći kupiti u Aldiju i Lidlu. Vjerojatno budu između zimskih bundi i karnevalskih perika. A nemojte se iznenaditi ako u akcijskoj ponudi drugih konkurenskih firmi uz recimo 500g kave dobijete i 10 dionica Infineona.

“Bezbožni” busevi koji kučiraju Londonom i vrijeđaju osjećaje vjernika zadnjih tjedana pune novinske stupce. Teško će biti zaključiti koliko to ima veze s prekomjernim konzumiranjem pornografskih sadržaja na Internetu njihovih inicijatora. Što li ti sve na Zapadu manjina neće naturiti većini. Ali demokracija je sve, pa zato neće čuditi ako osvanu i ovakvi plakati: “Vjerojatno smo drknuti u mozak -  prekinite da se brinete i uživajte život”.

Jadoslav Lajčak napušta dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Ništa posebno. Lista mlitavih i nesposobnih uveličana je samo za jedan više. Kakva “država” takvi i svi dosadašnji beskičmenjaci. Čekamo slijedećeg. Nakon par godina samo ćemo dopisati još jedno ime i prezime.

Stečajni upravitelj zemlje koja nam određuje pravila igre prihvatio se ovih dana posla. Procjenjuje se da će im dug ove godine dosegnuti sumu od oko 12 bilijuna dolara. Nikome nikad nije uspjelo vratiti kupone s toliko nula. Lakše je dopremiti više papira u tiskaru i uz to čim prije pokupovati materijalna dobra, dok ostali nisu skužili da zelene boje nitko nemože toliko napripraviti koliko je treba.

Do tada smirite živce, prepustite sve svom bankarskom savjetniku ili još bolje, pogledajte na RTL-u kako spalamutiti svoju banku i rješiti se dugova. I dionice iste biti će jeftinije. A onda odete u Aldi i kupite cijelu banku. Eto posla. Netreba vam nikakva feasibility studija. Pssst! Samo nemojte reći da sam vam ja to rekao.

Autor.

Svako peto domaćinstvo u Njemačkoj daje posao na «crno»

Dojčland Komentiraj prvi

Da bi uštedjeli državni porez, 19 posto na promet vrijednosti, svako peto domaćinstvo u njemačkoj (18 posto) dalo je bar jednom u godini posao u svom domaćinstvu radnicima koji su radili bez računa, to jest, mimo državnog poreza i uplate za socijalno osiguranje. Taj podatak objavljen je u Minijob-Zentrale prema «EMNID» ispitivanju javnog mišljenja. Bilo da se radi o zaposlenju čistačica, dadilja ili obrtnika, to ilegalno zapošljavanje po zakonu je prijevara kojom država gubi milijarde poreza.

Skoro 81 posto ispitanih priznalo je da je bar jednom zaposlilo nekoga na crno ali samo 21 posto od njih ima grižnju savjesti. Zaposleni na crno kao i njihovi poslodavci izvrgavaju se opasnosti da prilikom otkrića moraju platiti kaznu i sva izostala davanja za vrijeme zapošljavanja na crno. (državni porez, socijalna davanja) Radnik na crno izvrgava se opasnosti da nema socijalnog osiguranja pa u slučaju povrede mora sam snositi troškove svog liječenja. Osim toga, ako je duže vremena zaposlen, to mu se vrijeme ne uračunava u radni staž.

Izvor: SWR

Podravac orginalnim idejama osvaja Njemačku

Poznatiji Hrvati Komentiraj prvi

Ivo Cenkovčan, najpoznatiji hrvatski slikar u Njemačkoj, proslavio se izradom slike ”Atomski sudar u Harisburgu”. Njome je oduševio brojne poznate svjetske političare, među kojima i kalifornijskog guvernera Arnolda Schwarzeneggera, koji je želio da upravo Cenkovčan redizajnira njegov restoran u L.A-u. Iscrpnije

JMBG šnicle

Humor Komentiraj prvi

U Hrvatskoj “Diplomirani ekonomisti i apsolventi ekonomije podvrgnuti su tajnom testiranju znanja pod krinkom lažnog natječaja za zapošljavanje…” i svojim rezultatima nasmijavaju narod. Da to nebi i dalje potrajalo potrudili smo se da im malo olakšamo stvar, jer će testova još biti. Zato unaprijed točni odgovori na pitanja:

Tko su?

Josip Broz Tito - Bivši upravitelj zatvora
Stjepan Mesić - Konvertit za Guinnesovu knjigu rekorda
Zoran Milanović - 8. sekretar SKOJ-a
Ivo Sanader - Dobar pripovjedač bajki
Wladimir Putin - Ruski car
Dmitry Medvedev  - Prijestoljonasljednik
Haris Silajdžić - Sarajevski playboy s ekrestremnim krvnim zrncima
M.P.Thompson - Židovima najpoznatiji Hrvat
Poznata pjevačica - Osoba čija je omiljena grupa “Zabranjeno pušenje”
Biskup Franjo Komarica - Posljednji Mohikanac
Ante Gotovina - Sredstvo plaćanja hrvatskog suvereniteta
Bošnjaci - Narod nastao prije Islama, u njihovim glavama
Franjo Tuđman, 9 godina nakon smrti - Livada bb
Partizan - Šumski odmetnik nabrijan bezbožnom ideologijom
SDP - Preživjeli brodolomci

Gdje je?

Hvar - U Orco moru
Island - To mu ni stanovnici više neznaju

Tko ili što je?

Austrija - Velesila na Balkanu
Crna Gora - Ruski casino
SAB - Udruga šumskih djelatnika u mirovini
Jugonostalgija - Nasljedna bolest
Rasprodaja Hrvatske - Pit bull bez lanca
EU - Mrcina koja bira goste pred ulaz u disko
BH Hrvati - Narod kojeg izgleda smo Bog još nije ostavio

A njima ovih dana neki vragovi nedaju mira. Kao prvo na stadionu u Splitu njihove kockice nisu dobrodošle, kao drugo časne sestre bile su izložene provokacijama u Sarajevu, a kao treće za riječ se javio i glavni taliban iz tog grada koji u običajnom stilu napastuje Katoličku crkvu. Izgleda da je i Arape uhvatila kriza, pa nema više ekspres donacija.

Zanimljivo saznadošmo ovih dana i koliko Hrvata ima talijansku mirovinu. Navodno se radi o 10.000 građana. Najveći broj su oni koji su bili talijanski vojnici u Drugom svjetskom ratu. Dobro je to znati, jer s odmaklom dobi biti će i manje glasova za IDS.

U mesnici Lijanovići u Mostaru djelile se Judine škude, tvrde nazočni. “Također, popisi koje smo zatekli u mesnici, a na kojima se nalaze imena i prezimena ljudi i njihovi matični brojevi, samo su dokaz kako se ipak ne radi o svakidašnjoj kupnji i gužvi zbog neke akcije” piše dopisnik Večernjaka iz tog grada. Pa ljudi moji,  apsolutno je normalno da se s matičnim brojem “kupuje” meso.  Oni koji još nemaju pozivnicu strahuju da bi mogli dobiti samo germu ili klikere.

Bolje prolaze oni kojima OIB puni novinske stupce. Njihova prosječna mjesečna neto plaća za studeni prošle godine iznosila je 5397 kuna. A ime guvernera banke te valute mnogima je izgleda velika nepoznanica, pa tako i za 23% gore ispitanih.  Zato je ime mesarskog “guvernera” svima poznato.

Autor.

Genetski test uvjet doseljavanju članova obitelji

Dojčland Komentiraj prvi

Njemački zakon o genetskoj dijagnostici zapostavlja migrante koji članove obitelji žele dovesti u Njemačku. Za razliku od Nijemaca oni se ne mogu suprostaviti genetskim testovima, izloženi su zlouporabi osobnih podataka. Iscrpnije

Prvi ovogodišnji broj Matice

Iz medija Komentiraj prvi

Sredinom siječnja iz tiska je izašao prvi broj Matice koja po običaju, i u 2009. godini, donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta. Naslovnicu krasi fotografija nove zagrebačke dvorane - „Arene Zagreb“ i upućuje na članak o velebnim sportskim objektima izgrađenim za Svjetsko prvenstvo u rukometu. Usto pišemo i o turneji Hrvatskog pučkog kazališta po zemljama Južne Amerike. Donosimo prilog o zanimljivoj izložbi u Rijeci koja prikazuje masovno iseljavanje preko te naše najveće luke u SAD. Tu su i intervjui, primjerice s Natashom Talmacs, voditeljicom hrvatske redakcije australskog SBS radija, ili s ravnateljem Hrvatskog obrazovnog centra „Miroslav Krleža“ iz Pečuha Gaborom Gyervarijem itd. Iscrpnije

Nož u srce!

Stajalište - Hrvatska Komentiraj prvi

Izbori u Hrvatskoj su, kao što znamo prošli prije više od godinu dana. Prošla je, sad zasad, i potreba za glasovima Hrvata Bosanaca i Hercegovaca za Sanadera i ekipu. Splitska policija je,  “u skladu sa Zakonom” kako nam poručuju, na rukometnoj utakmici Hrvatska - Južna Koreja maknula zastave hrvatskog naroda u BiH. Jasna je to poruka. Bratska ljubav je samo izgleda dobro došla kada se treba dočepati vlasti. Klasični hrvatski šovinizam izopačenih joj struktura. U “Herceg-Bosno srce ponosno!” dobro su zabili nož.  Dok se nad napaćenim Hrvatima trenira strogoća u Kumrovcu, Srbu… i raznoraznim vampirskim balovima dozvoljeno je nositi zvijezdu petokraku i zločinačku jugoslavensku zastavu! Kuliminacija antihrvatstva, tj. “antifašizma”. Hoće li hercegovački i bosanski Hrvati uskoro dobiti zabranu da se izjašnjavaju kao Hrvati?  A interesantno bi bilo i znati dali će na slijedećim izborima glasovati “u skladu s pameću” ili će možda opet birati one koji im ljigavo podbacuju  i samo onda pjevuše kada ih trebaju. Eto, to nam je Hrvatska danas. Jadna i bijedna.

Autor.

P.S. Na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Njemačkoj 2006. godine vijorile su se na brojnim stadionima,  automobilima, prozorima, balkonima i kojekuda zastave Republike Hrvatske kao i zastave hrvatskog naroda u BiH. Nikakvom policajcu ili službenoj osobi nije bilo ni nakraj pameti da odstrani iste.

ZSE - Crashed by čistačice i taksisti?

Humor Komentiraj prvi

“Premijer Republike Srpske Milorad Dodik uputio je jučer pismo podrške predsjedniku Izraela Šimonu Perezu u kojem je izrazio razumijevanje za “tešku poziciju u kojoj se nalazi Izrael i njegovi građani” čitamo danas. “Podrška” je uvijek dobro došla. Milo dobro zna kako se to i bez tenkova i bombi radi.

S tim u vezi se, ne u njegovoj, “zemljici Bosni” događaju druge stvari: “Ispred ratnog groblja na Koševu sarajevski umjetnici održali su performans u znak prosvjeda protiv agresije na Gazu” prenosi Radio Sarajevo. Hoće li to pomoći? Neće. I svjetski mediji su skoro 3 godine održavali “performans” iz Sarajeva. Koliko je pomoglo, znamo.

Dok je jednima dozvoljen protest, drugima u tom gradu slobodna misao se pomalo pretvara u noćnu moru: “Nije problem u Sarajevu biti Srbin ili Hrvat. Problem je kada to ispoljavate…” stoji u jednoj vijesti. Tome su dobrim djelom kumovali i oni čije im slike J.B.T. još uvijek vise iznad glava. Sve se bojim da će biti još “Gaza”.

U Americi Ku Klux Klan na dan Obamine inauguracije nosi (američke) zastave naopako. U njemačkim vijestima su s sličnim stvarima već odavno eksperimentirali. A što je njima naopako?? Hoće li se i oni možda taj dan zvati Nalk Xulk Uk?

I dok oni razmišljaju kako sve to “pristojno” upriličili, britanske klimatologe brinu sasvim drugi problemi. Naime, objavili  su da će ova godina biti jedna od najtoplijiih. Ako isti pogode već za 4 tjedna onda je dobro.

Pola Europe još cvokuće zubima, a Ruse zanimaju sasvim druge stvari, pa tako se oni bave temom čija je vodka popularnija: Nova votka Medvedeff, nazvana po ruskom predsjedniku Dmitriju Medvedevu ili Putinka po sadašnjem premijeru. Lako je njima. Kad nestane plina oni znaju što da rade. Tada im je  sve jedno koja je popularnija.

“Odbor direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odobrio je Srbiji stend-baj (stand-by) aranžman od 402,5 miliona evra, saopštila je ta međunarodna finansijska institucija.” pišu srpske E-novine. Još jedan podanik koji se hvali da je uspio u nečemu.

A u istim novinama “drug” B.D. našao je novu “domovinu” i pljuje na sve što mu iz pera i usne šupljine uspije izaći o Hrvatskoj, Crkvi… Što je god manje love, lajanje je veće.

Dok kod susjeda čitaju bedastoće, i kod nas se mogu čuti “zanimljive” izjave: “Kriza se razvila kad su čistačice i taksisti počeli kupovati dionice Ine i HT-a.” zbori jedan ekonomski analitičar za business.hr. Kod ovog “analitičara” bi se i gore navedena organizacija mislila dali da ga prime u svoje redove.

Autor.

Neotpisani piromani

Humor Komentiraj prvi

Lošim financijskim vijestima nikad kraja. Tako ovaj vikend stoji da njemačke banke imaju još oko 225 milijarda eura neotpisanih “otrovnih” vrijednosnih papira. Nightmare - to be continued. U Srbiji bi rekli “Povratak (ne)otpisanih”.

Nijemcima, ali ne samo njima, gori pod nogama, a  u nas Milanović poručuje: “Političarima u krizi ne mogu rasti plaće!”. Valjda je mislio “vrijeme je da se i ja javim za riječ” Poslje toga isti će nastavit spavati svoj zimski san (s vjerojatno većom plaćom).

Potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca, general Josip Skupnjak na jednom skupu: “Tito ima svoje ulice i trgove u čak 17 glavnih gradova svijeta”. Kojih? Naravno nije rekao. Pjongjang, Havana, Harare i tako, moglo bi biti. A gdje drugo. A ni drug Mesić nije mogao da ne doda, pa tvrdi ” Tito i antifašisti su popravili sliku o našoj zemlji”. Dakako, na onoj listi krvnika je se plasirao u top 10.  A kojoj zemlji je popravio?  Onoj što je nema više.

Gradonačelnik Bandić na kraju je uskliknuo ”Smrt fašizmu, sloboda narodu”. Neznam jeli možda pobrkao izjave, ili je htio reći “Fućka mi se”. Je kako je, u jednom forumu nisu sigurni koliko to ima veze s porno filmom “Revolucija još traje”, sa scenom u kojoj se pojavljuju bivši doživotni predsjednik… A o njemu i fašizmu jedan vic: Poslje rata šeta Tito ulicom i sretne stariju ženu, pa joj kaže: “Smrt fašizmu, bako!!!”. Baka odgovara: “I  tebi sinko, i tebi!!!”.

Kad smo već kod viceva:

U toku bitke na Sutjesci, dotrčava kurir u Glavni štab:
“Druže Tito, pogin’o Sava Kovačević!”
Tito pogleda na sat i reče začuđeno:
“Ti Boga, zar je već podne?”

Nedavno 17. obljetnica međunarodnog priznanja RH. Te 1992. imali smo “Danke Deutschland”, danas gore navedena ekipa pjevuši “Uz Maršala Tita, junačkoga sina nas neće ni pakao smest’…” Nije ih smeo.  Svojedbono su mu, kao što znamo, naglašavali “Nosim kapu sa tri roga i borim se protiv Boga”.

Dok se kod nas još vodi “rat”, mnogi misle kako i u krizi da obrnu lovu. “Spretni” majstori prodaju majicu s natpisom “Fuck the racession - I’m still rich” koja košta 2.335 dolara (3.235 tko želi crnu), čisti pamuk, proizvedena u Africi. Ako naručite za inauguracijskog vikenda dobijete popust od 4,40 dolara, stoji na jednom portalu. Zaista teško je reći koliko valjda i sam prodavač mora toga da “otpiše”. A jedno je sigurno otpisao - zdrav razum.

Autor.

Lažljivci, mesar, pukovnik i ostala ekipa

Humor Komentiraj prvi

Ovih dana navala na Hrvatsku: lažni Milorad Dodig, lažni Nedžad Branković. Zaredale se vijesti da isti žele prevariti građane Hrvatske. Kakvi političari takvi i njihovi dvojnici.

Brojni dnevnici prenose i jednu zanimljivu vijest koja puno govori o njenom pravosuđu:“Prvi partizan osumnjičen za ratni zločin nikada neće biti osuđen jer je umro”. Zna se tko će mu suditi.

Lijo, BH car mesa traži “poticaje za poljoprivredu od 500 milijuna konvertibilnih maraka”. Zlonamjerni tvrde da raste pritisak na neisplaćene premije za prošle lokalne izbore. Bolji poznavatelji prilika prije par mjeseci tvrdili su da se na budžetskom računu nalaze samo 434 KM. Da je tražio gornju svotu bez “milijuna” i bez kredita teško da bi ga isplatili. Valjda se gazda drži parole, “ako nisi probo i neznaš”.

Dok mesar-političar traži poticaj u domovini Rohatinski (prozvan Superrroha) upozorava: “Pametno je pripremati se i na najgore scenarije”. “Zagrijava” li to guverner i posljedne skeptike koji su mislili da će nas kriza zaobići? Prije dva mjeseca sveznajući predsjednik je tvrdio: “Hrvatska za sada dobro nosi sa financijskom krizom”. O još crnjim scenarijima - uskoro. I čorbi treba vremena da se svari.

Zima ne popušta a Gadafi nam neda plina. Kaže nema. Da su ga Srbi pitali sigurno bi bilo. Nije on tek tako šatorovao po Beogradu i sa Titom ispiju mokku. I dok se nama hladi guza drugi pametnije razmišljaju o energiji  - “na jugu Portugala puštena najveća solarna centrala na svijetu”. Zato naše političke garniture sve “rješavaju” kad zagusti.

Američke banke pokleknule - opet traže pomoć države. Dok su ga imale onda je vrijedila japanska izreka “Tko ima novac može i od đavla biti poslužen”.

“Hrvatska se pridružila ‘vrlo malenu klubu’ zemalja koje su ušle u program ukidanja viza za Sjedinjene Američke Države” prenosi tisak. Sa Visom bez vize, ali tek 2011.

Eto, dok znamo kada ćemo u financijski posrnulu zemlju, vizu za Europsku uniju možda još i duže počekamo. Ovisi prije svega dali će nas ljigavi susjedi prinuditi da skinemo gaće. A do tada će se valjda  razjasniti tko je prvi ušao u Trst, koji nije ni njihov i naš. A o takvim budaleštinama možda neki drugi put.

Autor.

Kriza, kriza - e, pa šta je

Humor Komentiraj prvi

Kriza, kriza - e, pa šta je,
ako j’ kriza, nije lav!
Kriza, kriza - pa neka je,
ne boji se ko je zdrav!

Eto dopustio sam si da “čika” Jovinu pjesmicu malo prilagodim ne baš najboljoj gospodarsko-financijskoj situaciji. Zadnjih dana na sve strane crne vijesti, a nismo ni svjesni da najcrnje tek dolazi. Još nitko izgleda nije pritisnuo “reset” gumb do kraja.

Tako kod Večernjaka u naslovu stoji: “Luda prodaja konjaka i pelinkovca pokazatelj krize” i dalje “U Americi se u krizi 30-ih godina najbolje prodavao ruž za usne i alkohol”. A svak bi pomislio tablete za glavobolju i samokresi. E pa nisu Ameri toliko ni ludi, koliko se nekad misli.

Udruga izvornih vlasnika hvarskih nekretnina “Forani”, bivši i sadašnji zaposlenici “Sunčanog Hvara”, te Udruga “Eko Sunčani otoci” su poduzeli akciju egzorcizma”. ORCO. Tako se zove njihov “vrag”. Nismo saznali dali su pozvali nekog svećenika u pomoć. Njihova kriza je već koju godinu stara. Uskoro će u dječiji vrtić ako egzorcizam ne uspije.

U Njemačkoj šefu “Deutsche Bank” isti dan kada se objavio, prvi put nakon rata, minus od ohohoo milijardi pozlilo, i završio u bolnici.  Svemu  dođe kraj. Na to bi mu gore navedeni pjesnik poručio: “Kad bi lebac pado s neba, svak bi imo kolko treba”.

“Financijska kriza može biti dobra za Hrvatsku” stoji u Business.hr. Amaterske gluposti kao i prije točno godinu dana kada je na naslovnoj stranici u Lideru stajalo: “Oporavak burze krajem godine”.

Dok drugi razmišljaju kakve će sve još posljedice nastupiti, “najsretniji” su izgleda Islanđani. Oni su sve prokockali što se prokockati moglo. A pobjeći s otoka znaju da ne ide tek tako jednostavno. I bolje da je tako. Posebno ako budu primjenili “američki recept”.  Inače tko bi mogao prihvatiti još toliko (mogućih) alkoholičara i šta ti ja sve znam.

U Zagreb se javila i sama kriza. Poslala poruku preko Pollitike gdje stoji: “Dragi Ivo, prestani se izvlačiti na mene i priznaj ljudima da si nesposoban. Tvoja globalna kriza”. Nismo upoznati dali je prozvani gospodin odgovorio.

A neznamo ni dali će nam Ivo moći mirno spavati. To će vjerojatno biti u stanju samo oni koji nisu u kredama i koji nemaju x² raznobojnih kartica. Umjesto pelinkovca njih će smiriti druga kitica pjesme ovog srpskog pjesnika:

A šta može kriza meni,
šta mi može, šta mi sme?
Nek mi nosić pocrveni,
eto to je, to je sve!

Autor.

Istraživanje: Mladi bi radije ostali i radili u Hrvatskoj nego u inozemstvu

Kroacijen Komentiraj prvi

Sve donedavno radna je ambicija mnogih studenata bila diplomirati i pronaći posao izvan granica naše zemlje. No prema istraživanju o profesionalnim očekivanjima mladih koje je proveo portal MojPosao, većina ispitanika - mahom apsolvenata s fakuteta Zagrebačkog sveučilišta, smatra kako bi radije ostali i radili u Hrvatskoj nego otišli u inozemstvo, i to njih 73 posto. Iscrpnije

(Sarkastično) između redaka

Humor Komentiraj prvi

Jedan poznati hrvatski list ovih dana u samo par rečenica pojasni nam gdje se stvarno nalazimo. U ironičnoj naslovnici “Konačno imamo Hrvatsku! stoji: “Radimo kod Austrijanaca. Plaću podižemo kod Talijana. Šopingiramo kod Slovenaca. Telefon plaćamo Nijemcu. Točimo gorivo kod Mađara. Lijekove kupujemo kod Amerikanaca. Zakone nam propisuje Belgijanac. Sudi nam Nizozemac”. Za one koji još spavaju, “dobro jutro!”.

U BiH i u ovoj godini ide sve svojim tokom. Odnosno ne ide ništa. Ta “država” puca po svim šavovima. Navodno je hoće ove godine ponovno da “operiraju”. Ali kroničnom pacijentu izgleda stvarno nitko više nemože pomoći. Mnogi su mišljena da bi pametno bilo rasprodati mu samo organe.

Češki umjetnik David Černý u jednom svom radu narugao se Bugarima, piše tisak. U stereotipnom djelu prikazao im je zemlju kao zahod “čučavac”. Isti smatra, a o tome se puno nepiše, da se uspjeh umjetnika može izraziti ako se preračuna koliko isti u svom umjetničkom stvaranju “potroši” sperme. Treba 30 litara, kaže ovaj kontroverznjak.

“Depresija može biti korisna, kažu znanstvenici”. Kažu oni svašta. Oni koji je nisu preživjeli nemogu to potvrditi.

Burze nastavljaju i dalje da klize. Sve u skladu s ovogodišnjom zimom. Ali zato je “Kina pretekla Njemačku i postala treća svjetska gospodarska sila”. Pa nek’ sada neko kaže da se ne isplati sve kopirati.

“EU zabranio smrtnosne pesticide”. Dobro su se sjetili. Ali godinama prije toga bitnije im je bilo da normiraju dužinu krastavca ili oblik banane.  To toliko o prioritetima.

Češki nadbiskup, kardinal Miloslav Vlk kaže “Europa će biti muslimanska”. Neznam. Sijećam se da je se nekad također tvrdilo “Amerika i Engleska bit će zemlja proleterska”. Zato nam jedna novinarka u svojoj kolumni savjetuje “Pravite dicu početkom travnja”. Eto, u današnje doba za sve dobiješ neki savjet.

Proleterska nam izgleda i Hrvatska koja si je često puta dopustila i dopušta da joj drugi stavljaju omču oko vrata. S tim u vezi jedan domoljubni list prenosi mišljenje nekog blogera: “Talijani uzeli more, Slovenci što požele, Srbi 12.000 hektara na Dunavu, Crnogorci 50.000 hektara mora, Bosanci što požele i kada hoće, još samo treba da nam i Makedonci traže dio Istre…” A zaboravio je Albatrose. Pa valjda ćemo po “načelu pravednosti” kako nam to Kekeci podmuklo vole reći. E da su to samo pošalice!

Autor.

Balažević, Banić i Lenić izlažu u Njemačkoj

Događaji Komentiraj prvi

Skupna izložba Ivana Balaževića, Marine Banić i Branka Lenića organizira se u tri njemačka grada. Do 3. veljače njihovi se radovi mogu pogledati u Wilhelmshavenu, od 22. veljače do 22. ožujka u Gelsenkirchenu, a od 3. do 19. travnja u Essenu. U svibnju u Galeriji Juraj Klović u Rijeci, Galeriji Turnac u Novom Vinodolskom te u Galeriji Eugen Kumičić u Brseču, gostuju njemački umjetnici. Iscrpnije

Bome je “dobro” otpočelo

Humor Komentiraj prvi

Odmah iza Nove godine tema broj jedan: plin. Dok se Rusi i Ukrajinci natežu ko će ga kome smjestiti, pola Europe, ili bolje rečeno onaj njegov siromašniji dio, navlači debele kapute i deke, kupuje grijalice i moli Boga da mu ne smrzne dizel u rezervoaru, kao recimo u našoj zemlji. A lako je njima, vodka njih brzo zagrije. Sve u svemu open end. Neće dugo trajati pa se o tome bude opet pisalo i naravno puhalo u promrzle prstiće…

U Palestini, odnosno Pojasu Gaze, Izrael dere po svome. Nikome nije ni nakraj pameti da usvaja neke bezvrijedne (odlučne) rezolucije, kao što smo to do sada naviknuli. A pritisci da se sve obustavi su toliko jaki da ti se odmah tresu zubi. Ovaj put svi pokazuju prstom na krivca - Arapi. Zanimljivo. Ni u slijedećih 200 godina ne će se tu drugačije odvijati. Garantirano.

U Njemačkoj političari sretni. Opet usvojili neki program za oživljavanje gospodarstva. Samo caka je u tome što će love biti manje nego što bi si svako rado htio. Najprije nam od početka godine drmnu znatno veće izdavanje za zdravstveno, da bi jedva dva tjedna kasnije na velike uši proklamirali da će nam isti spustiti za tu i tamo nešto. Ali fora je da je mjesečni iznos za većinu veći nego što je bio na kraju prošle godine. To toliko o zamućivanju pameti. Ima još nešto i siće, a naspomenuti je da kid, na novonjemačkom dijete, može računati jednokratno s 100 eura, a onaj nadraži im kid, tj. auto 25 puta više. Poštenije nemože biti.

A i u domovini isto problemi oko zdravstva. Te dopunsko, te participacija, te ovo te ono. Malo tko može sve to da razabere. Sve skuplje a ništa puno bolje. Teško i da bude dok imamo, kako kažu, jedan od lošijih sustava u Europi i ovakav način vrjednovanja vlastitog zdravlja. To recimo nimalo ne zanima mnogobrojne koji u hrvatskim kladionicama (preko 2500)  godišnje ostave četvrtinu prihoda zdravstva. Nije se ni čuditi, jer ni društvo izgleda kocku ne smatra javnozdravstvenim problemom.

“Tisak iz Hitlerova vremena ponovno na njemačkim kioscima” stoji u jednoj naslovnici. A što je tu čudno? Na televiziji nam se već godinama skoro svakodnevno vrte filmovi iz njegovog doba. Okejjj samo slika, za ton su se pobrinuli drugi. A džaba ni to nije.

Dok u Njemačkoj to rade medijski, Ameri iz protesta šalju poštom stare cipele u Bijelu kuću.  Svako se, valjda, na svoj način obračunava s dalekom i bliskom prošlošću.

U Hrvatskoj pripreme za SP u rukometu. RTL svojim gledateljima već tjednima probija mozak s tim događajem. O nekim dvoranama će nakon svega toga biti opet govora, tako da će moto tog  prvenstva  naknadno glasiti “Vrijeme je za rukomet obračun i saniranje”.

Iz zemljice Bosne i Hercegovine na granici kod Imotskog čitamo da je tip švercao mrtvog vuka, odnosno vučicu. Sasvim “normalna” stvar, moglo bi se reći. Nenormalno je da ju je jedna novinarka proglasila bosanskom. Eee pa nemože to tako s Hercegovcima, ili kako joj jedan tip u komentaru napisa “Dabogda joj se djeci gradivo u školi nakupilo…”

Slovenci nam, eto skoro svaki dan trube da su u pravu i da Hrvašku toliko “vole” da joj moraju blokirati put u EU. Hrvati ne će na takvu “ljubav” uzvratiti bojkotom Mercatora i slovenskih proizvoda. Ma nisu ludi. Svoju će im zahvalnost, po mnogima, pokazati raznim “začinima” kad nas budu posjetili na ljeto. Ako Bog da.

A ako ne da, onda znamo da su za sve odgovorni mudžahedini. Da da, tako je rekao feldmaršal s turbanom na glavi. Citat: “Kriza je zasluga mudžahedina”. Eto, za sve se nađe krivac. Vrijeme je da se Rusi i Ukrajinci isto napokon “dogovore” oko tog pitanja.

Autor.

Plaće

Kruh naš svagdašnji Komentiraj prvi

Predsjednik - 4023 €

Premijer - 3288 €

Zastupnik u Saboru - 2357 €

Državni službenik s VSS - 669 €

Državni službenik s SSS - 507 €

Izvor: Dnevnik.hr/13.1.2009.

Hrvatski pravni forum

Kroacijen 3 Komentara

Legalis forum. Virtualno mjesto druženja i razmjene informacija o pravu i pravnim pitanjima.

Odlučan pritisak

Stajalište - Hrvatska Komentiraj prvi

Slovensko blokiranje pregovora tj. otvaranja novih poglavlja za ulazak u EU, se nastavlja. Hrvatska Vlada nije shvatila da Slovenci ne će popustiti u svojim namjerama i da će ovakva situacija vjerojatno dugo potrajati. Skoro svakodnevne izjave slovenskih političara same za sebe govore. Pozicija iz koje djeluju i pritišću Hrvatsku za susjede je još uvijek povoljna dok im Europska unija stoji iza leđa i uz to ističe da je to stvar bilateralnog sporazuma te dvije zemlje.

Oni su svjesni svoje situacije, koju vjerojatno neće više nikad imati, pa svoje aspiracije podcrtavaju jedan dan tobožnjim moralnim pravom, drugi dan ucjenom, treći dan da neće nikako popustiti i sve tako u nedogled, znajući dobro da je njihov zahtjev i međunarodno pravo dva različita para cipela.  No, to ih nimalo ne sprječava, mora se reći, u njihovom kolektivnom bezobrazluku prema svojim južnim susjedima.

Hrvatskoj strani u ovakoj zamršenoj situaciji fali odlučnosti. Jednostavno se boji pokrenuti neke mjere protiv slovenskih zahtjeva kao što predlaže Siniša Rodin, profesor međunarodnog prava, koji je mišljenja da Sloveniju treba prijaviti Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje. A zbog istog razloga moglo bi je se tužiti i za kršenje Bečke konvencije o pravu ugovora. Paralelno uz to bi u svojoj zemlji prema istoj trebala donijeti odgovarajuće mjere. No, čini se da bi sve te mjere mogle da pričekaju jer se Sanaderova Vlada pribojava vjerojatno reakcije slovenskih turista, kojih je 2007. bilo u Hrvatskoj nešto preko milijun s ostvarenih 5,7 milijuna noćenja. S obzirom na brojnost slovenskih vlasnika vikendica u Hrvatskoj i ilegalno iznjamljivanje istih, stvarni broj mogao bi biti i veći. Ali nažalost ne i poreznih prihoda od istih.

Zaoštravanje situacije zahvatilo bi i susjede, jer u istoj godinu oni su ostvarili suficit s Hrvatskom u visini od 720 milijuna €, a kod njih Hrvati su s 106 tisuća posjeta ostvarili skoro 295 tisuća noćenja. Udio slovenskog izvoza u Hrvatsku iznosio je 8%, a udio uvoza iz Hrvatske 3,95%. S druge strane udio hrvatskog izvoza u Sloveniju iznosio je u toj godini 8,26%, dok je uvoz iz te zemlje iznosio skoro 6%.

S obzirom na sadašnje stanje brojnih gospodarstva u Europi, pa i slovenskog, odlučne mjere hrvatske Vlade u nekim sferama mogle bi utjecati na visinu njihovog suficita s našom zemljom, pravu raspolaganja imovinom slovenskih tvrtki, a i ograničenje stjecanja nekretnina bi sigurno nakon izvjesnog vremena pokazalo određene rezultate.

Jedno je sigurno. Ukoliko ne bude stvarne odlučnosti od strane EU-e, Slovenci ne će odustati od svojih zahtjeva, vrijeme će proći, a članstvo Hrvatske pomjera se za koju godinu unazad. Hrvatska ili mora svim mjerama skroz pritisnuti Sloveniju ili će, kao sada, skršenih ruku čekati da Brisel to za nju učini. A njima se, kako stvari sada stoje, moglo bi se reći, nimalo ne žuri.

Naspomeniti je da Srbija i BiH s pažnjom promatraju razvoj događaja, a svako odstupanje Hrvatske od svojeg prava znatno bi oslabilo njezin položaj glede otvorenih pitanja s tim zemljama.

Ako hrvatska politika i nastup budu prvenstveno fiksirani samo na vremenski okvir ulaska u Europsku uniju, onda će ta politika doživjeti krah, a pritiscima i ucjenama tada neće biti kraja. Jeli to stvarno želimo?

Autor.

Mukotrpni eksodus u obećanu zemlju

Dijaspora Komentiraj prvi

Stvarne sudbine poznatih ličnosti, ali i anonimnih pojedinaca, ispreplele su se na imaginarnom putovanju u sjajno improviziranome potpalublju Muzeja
Što povezuje slavne izumitelje Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, revolucionare Lajosa Kossutha i Hansa Kudlicha, novinare i bankare Frana Saksera i Petera V. Rovnianeka te glumce Johnnyja Weissmüllera i Ericha von Stroheima? Nesumnjivo, veliki iseljenički val koji je početkom 20. stoljeća samo iz riječke luke prenio 300.000 Europljana u Ameriku, u potragu za boljim životom, o kojemu su podjednako sanjali siromašni seljaci, vojni bjegunci, samohrane majke i smioni vizionari.

Stvarne sudbine poznatih ličnosti, ali i anonimnih pojedinaca, poput suzdržane i štedljive kuharice Lize koja je umrla od pothranjenosti, ispreplele su se na imaginarnom putovanju u sjajno improviziranom klaustrofobičnom potpalublju Muzeja grada Rijeke, u sklopu izložbe »Merika - iseljavanje iz srednje Europe u Ameriku 1880-1914.« autora Ervina Dubrovića.

Pojedinačne priče o 26 ljudskih sudbina prezentirane su u brodskim kabinama, s fotografijama i kratkim biografijama putnika među kojima se, uz ranije spomenute, nalaze i neobrazovana, ali višestruko umjetnički nadarena majka glasovitoga Andyja Warhola i otac plesačke zvijezde Freda Astairea. Tu su, također, liječnik i političar Ante Biankini, koji istražuje probleme alkoholizma i kriminala među hrvatskim iseljenicima, dobrotvorka Ana Justinić, drvosječa Franjo Gržetić te ambiciozni poduzetnik i propali bankar Frank Zotti, najimućniji Hrvat u New Yorku kojega je uništila financijska kriza 1907. godine.
I dok su jedni oduševljeni »obećanom zemljom«, drugi upozoravaju rodbinu i znance da »ne misle da su plotovi ovdje opleteni kobasicama i da pečeni pilići padaju s neba«. »Kamo sreće da sam tebe poslušao i kod kuće ostao. Tu treba radit’ svaki dan, i u svetac i u petak«, žali se Ante Sumić iz Pittsburgha u pismu ujaku.

Pojedinci koji su ostvarili veće uspjehe - poput Nikole Tesle i Mihajla Pupina, pisca i borca za ljudska i socijalna prava Louisa Adamiča ili propaloga slovačkog poduzetnika Petera Rovnianeka - u svojim memoarima prikazuju Ameriku ili kao naročito svijetlu ili kao krajnje mračnu, upozorava autor izložbe Dubrović.
»Svaki sa svojom tezom - jedni da vlastitim primjerom podrže mit o obećanoj zemlji, drugi da upozore na prekomjerno socijalno ugnjetavanje useljenika, a treći da svojom sudbinom posvjedoče o varljivoj omami američkog sna i lakoći kojom se tamo srće u nepovratan pad.« No, sudbine iznimnih ljudi, navodi Dubrović, ogledne su i primjerne, ali nisu tipične, pa su stoga »izravna i skromna iseljenička pisma obiteljima škrt, ali ipak najpouzdaniji izvor za razumijevanje života najširega sloja emigranata«.

Kao protuteža tomu »iracionalnom« dijelu izložbe, ispričanom iz individualnog, emotivnog rakursa, uz adekvatne zvukove sirena i brodskih motora, u fokusu uvodne cjeline u prizemlju Muzeja našla se priča o složenoj organizaciji prekomorskog eksodusa i važnoj ulozi agenata, brodara, luka i željeznica u velikoj seobi iz staroga u Novi svijet.

Prema ideji postavljača izložbe Klaudija Cetine, u svaki od devet boksova u prizemlju koji tvore svojevrsni labirint ulazi se kroz siluetu putnika odnosno »čovjeka koji ne zna ni kamo ide, ni kako će do tamo stići«.

S obzirom na to da je iz riječke luke u Ameriku otputovalo najmanje Riječana, a puno više Mađara, Slovaka, Nijemaca, Rumunja i Rusina, izložba izlazi iz lokalnih okvira i obrađuje šire područje srednje Europe iz kojega su krajem 19. i početkom 20. stoljeća, najviše zbog siromaštva, a mnogo manje zbog vjerskih ili političkih razloga, iselila 4.383.000 stanovnika.

U stotinjak godina najvećega emigrantskog odljeva, u razdoblju od napoleonskih ratova do međuratnog doba, pedesetak milijuna Europljana sudjelovalo je u velikoj prekomorskoj seobi. Koji su njihovi tokovi, u kojim se lukama ukrcavaju i kamo odlaze? Putovi su ih vodili prema najvećim i najstarijim lukama u Liverpoolu, Bremerhavenu i Hamburgu, a potom u Rotterdam, Antwerpen, Le Havre, Southampton, Genovu i Napulj.
Do njih su dolazili uz pomoć posrednika koji su pružali raznovrsne usluge, od prodaje putnih karata za parobrod i željeznicu, preko organizacije putovanja (često na relaciji od rodnog sela do krajnjeg odredišta), do novčarskih i bankovnih usluga, među kojima je i posredovanje pri slanju novca obiteljima u domovinu. Iseljeničke agencije istaknute su kao najpovlaštenija, a ujedno i najomraženija karika u iseljeničkom lancu.

Bespoštedna borba za putnike odvijala se između najvećih brodara Cunard Linea, White Star Linea, Nordeutsches Lloyda i Linije Hamburg-Amerika. Iseljenike nisu pokolebale ni tragične havarije koje su se povremeno događale. Primjerice, brod »City of Glasgow« slavnoga liverpulskog brodarskog društva Inman Line isplovio je 1. siječnja 1854. godine i tajanstveno nestao s 480 putnika i članova posade. Nikad se nije saznalo što se dogodilo s brodom i putnicima. Drugi brod istoga brodara, »City od Boston«, doživio je brodolom 1870. godine u kojemu je stradalo 177 putnika i članova posade.

Unatoč privlačnim reklamama u kojima brodarske tvrtke i iseljeničke agencije ističu pogodnosti plovidbe, poput dobre hrane i udobna smještaja, svjedočanstva govore o teškim uvjetima putovanja. Već je i sam odlazak od kuće za većinu putnika bio jako stresan jer su bili svjesni da vjerojatno više nikada neće vidjeti svoju obitelj.

Mnogi se sjećaju neudobna putovanja željeznicom, neugodna smještaja i osjećaja bespomoćnosti pri policijskom i liječničkom pregledu u polaznoj luci - prvoj prepreci na putu do useljenja, navodi u katalogu Ervin Dubrović.
Mnogi iseljenici more nikad nisu vidjeli, pa su od njega strepili poput preplašena djeteta. Loš smještaj u potpalublju, često gotovo nejestiva hrana i povremene oluje mnogima su putovanje činile neizdrživim. Stoga ne čudi da prvi pogled na Kip slobode i New York useljenici načas doživljavaju kao najradosnije trenutke u životu.

Odmah potom, napominje Dubrović, strah se vraća jer je pred njima posljednja velika prepreka, otočić Ellis, na kojemu će, prije odobrenja ulaska u zemlju, biti podvrgnuti nizu ispita i pregleda. Potom slijedi američka svakodnevica: potraga za najtežim poslovima u kamenolomima, rudnicima, šumama i gradilištima te mukotrpan rad, katkad bez dana predaha, neprekidna štednja i slanje novca u rodni kraj.

Vrlo zanimljiva izložba u Muzeju grada Rijeke i prateća dvojezična monografija (prva cjelovita sinteza srednjoeuropske emigracije) rezultat su višegodišnjeg projekta u kojemu je, pod vodstvom ravnatelja MGR-a Ervina Dubrovića, radilo dvadesetak stranih istraživača.

Tema emigracije iz Europe u Ameriku posljednjih je godina iznimno plodonosna - otvoreno je više muzeja i izložbi emigracije u Austriji, Njemačkoj i Italiji, te su napisane brojne knjige. Stoga i ovu izložbu treba čitati kao dodatni poticaj da se u Rijeci, jednoj od deset nekoć najvažnijih europskih luka, otvori muzej iseljeništva.

Riječka veza

Najveće razumijevanje za brige hrvatskih iseljenika na posljednjoj prepreci prije useljenja - otočiću Ellis, pokazivao je tumač Fiorello la Guardia, poslije poznat kao dugogodišnji, omiljeni gradonačelnik New Yorka. Poliglot La Guardia u mladim je danima radio kao američki konzularni agent u Rijeci, gdje mu je otac vodio restoran hotela Continental. Iseljeničkoj službi na otočiću Ellis La Guardia je bio vrlo koristan jer je govorio engleski, njemački, francuski, talijanski i hrvatski.

Jelena Mandić-Mušćet / Vjesnik

Hrvanje s nevoljama

Publikacije Komentiraj prvi

Knjiga: Dubravko Jelčić – Josip Pečarić, Povijesni prijepori, Vlastita naklada, Zagreb, 2006. Iscrpnije

Knjiga: Josip Pečarić: Priznajem, Hrvat sam, Vlastita naklada, Zagreb, 2005. Iscrpnije

Znanstvenici zaključili: Oluja nije bila etničko čišćenje

Kroacijen Komentiraj prvi

- Odlomak -

U tjednu koji je za nama iz Amerike je stigla još jedna i to za nas važna vijest. Prof.dr. Charles Ingrao, povjesničar s američkog sveučilišta Purdue /West Lafayette, Indiana/ okupio je 300 svjetskih znanstvenika kako bi empirijski pokušali rasvijetliti okolnosti kovanja rata u bivšoj Jugoslaviji i posebno ulogu međunarodne zajednice. Među njima su i znanstvenici iz Hrvatske i susjednih zemalja. Naši među 300 mudraca su prof.dr. Drago Roksandić, povjesničar te prof.dr. Ozren Žunec, sociolog. Istraživački tim došao je do vrijednih saznanja, ali za cjelovitu i objektivnu sliku nedostaje im još izvorne obavještajne dokumentacije /do koje će teško, odnosno nikako doći op.a/. Pa u tom smislu prikaz tog multilateralnog timskog rada zacijelo će biti što zanimljiv, što hvale vrijedan, ali ne i senzacionalan.

Odvjetnici osporili tezu haških tužitelja

Ipak za nas se dogodilo nešto senzacionalno. Prof. Ingrao je kazao kako su oni na temelju svih dokaza uvjereni da Oluja nije bila etničko čišćenje te da se lokalno srpsko stanovništvo iz tzv. Krajine počelo povlačiti prije nego je hrvatska vojska započela s oslobodilačkom vojno-redarstvenom akcijom. I to po planu sačinjenom u Beogradu. To je prvi put da netko ozbiljan i relevantan izvan haške sudnice i bez špijunskih brifinga osporava tezu haškog tužiteljstva koja je ujedno i temelj optužnice protiv hrvatskih generala. Ta teza povjesničara okupljenih na znanstvenom projektu dodatno dobiva na težini kad vidimo da su nositelji tog dijela istraživanja prof. Žunec iz Zagreba i prof. Bjelajac iz Beograda. To je ujedno i dobar znak da intelektualna zajednica u regiji može nezavisno funkcionirati. I taman kad sam to pomislila s veseljem, dva dana nakon Ingraova istupa svoj je skup na istu temu u Zagrebu organizirala nevladina udruga ‘Documenta’.

Hrvatska ima  točan popis nestalih i poginulih građana srpske nacionalnosti

I tako su se u Zagrebu u subotu okupili znanstvenici iz regije. Čim su počeli o tome da je u Hrvatskoj obrazovni sustav politički obojen, a mediji blokirani u izvještavanju o ratnim zločinima i suočavanju s prošlošću, bilo je jasno o čemu je riječ. De facto bilo je to osporavanje znanstvenog istraživanja multinacionalnog tima prof. Ingraa. Bilo je to, nažalost, još jedno promicanje mantre o ‘jednakoj krivnji’, one krive i već dosadne teze o regionalnom ratu, a ne obrambenom ratu i agresiji. Kao što nije točno da Hrvatska ima političko obojeno obrazovanje i o zločinima šutljive medije, tako nije točna ni na skupu više puta izrečena teza da hrvatska Vlada nije napravila ništa da se sazna broj poginulih građana srpske nacionalnosti.

Svi sudionici, dakle bili su politički prilično suspektni, osim dvojice. Dr. Ante Nazor, mlađi povjesničar i ravnatelj HMDCDR-a polupolitikanske diskusije je demantirao jasnim brojkama i činjenicama. Kazao je i predočio kako je u Hrvatskoj do sada imenom i prezimenom poznato 90 posto hrvatskih građana poginulih u Domovinskome ratu. Uz precizan popis hrvatskih žrtava, uprava za zatočene i nestale, kazao je Nazor, ima točan popis svih nestalih i zatočenih građana srpske nacionalnosti. Uz to memorijalno-dokumentacijski centar u svojoj bazi podataka ima oko 5 100 imena osoba uglavnom srpske nacionalnosti koje su poginule na okupiranom teritoriju Hrvatske.

‘Povjesničar je dužan povijesni proces sagledati kao cjelinu’

O pouzdanosti tih podataka svjedoče i kontrolni mehanizmi međunarodne zajednice među kojima je i haški sud, koji je ta istraživanja prenio na Hrvatsku. Stoga dr. Nazor NIJE podržao osnivanje regionalne komisije o ratnim zločinima koja bi se bazirala na SUDSKIM ČINJENICAMA!!!!!!?????????. I ima pravo, tako zamišljeno u Documenti, to bi doista bilo nešto više slično nekakvoj polupolitičko-polušpijunskoj ekspozituri, a puno manje znanstvenome timu. Sudskim činjenicama kao polazištem dr. Nazor je odmah suprostavio povijesne izvore i kazao: ‘Historiografija se temelji na povijesnim izvorima, a povjesničar je dužan sagledati povijesni proces kao cjelinu. Samo tako se neki događaj može objektivno prikazati i vrednovati. Zato za Hrvatsku nije potrebno osnivati nikakve paralelne ustanove za posao koji se radi i koji je već u dobroj mjeri napravljen, posebice ne osnivanje posebnih komisija, zvale se one regionalnim ili nekim drugim imenom. Međusobna suradnja, apsolutno da, ali paralelne ustanove s namjerom nametanja neke ’službene’ ili ‘regionalne’ verzije povijesti - ne.’

Pokojni Vlado Gotovac stvarno je imao pravo kad je kazao da Hrvatskoj prije bilo kakvih političara najprije trebaju prosvjetitelji…

Autorica: Ivana Petrović /Dnevnik.hr

Niko Kovač: poraz od Turske najtužniji trenutak u karijeri

Dijaspora 1 Komentar

Na konferenciji za novinare na kojoj je potvrdio da više neće igrati za hrvatsku nogometnu reprezentaciju, Niko Kovač osvrnuo se na svoju dugu karijeru. On se sjetio i ugodnih, ali i bolnih trenutaka na sportskom terenu. Iscrpnije

Daleko mu kuća

Od krampa do laptopa Komentiraj prvi

U subotnjoj kolumni, od 10.1.2009. godine poznatog ideologa Davora Butkovića, mogli smo pročitati podosta stereotipnih podmuklosti sročenih u njegovoj  poznatoj maniri. Da puno toga smrdi u njegovoj priči vidimo iz slijedećih citata:

“Dr. Tuđman, naravno, nije imao ništa s ustaškom ideologijom, ali je smatrao da će kroz takav stav o NDH pridobiti hrvatsku dijasporu, što mu je, kako znamo, i uspjelo.”

Prema tom “novinaru”, koji je svoju “profesionalnost” dokazao izmišljenim intervjuom s premijerom Sanaderom, svaki Hrvat koji je prešao Breganu na duže vrijeme je ekstremist i cijela hrvatska dijaspora je ustaška. Amen. Takvom tezom taj “gospodin” i dalje zatuca svoje ideopoklonike nastojeći što više ocrniti Hrvate izvan domovine od kojih sigurno 95% nema ništa zajedničko s ideologijom kojom on plaši svoje čitatelje. Koliko je glasova dijaspora na svim dosadašnjim izborima dala stranci ili strankama koje simpatiziraju ustaštvo najbolje su pokazali rezultati istih.

“Naposljetku, mnogo hrvatskih iseljenika, koji su u inozemstvu djelovali u raznim proustaškim organizacijama, stigli su u Hrvatsku, i zauzeli određeni broj mjesta kako u hrvatskom društvenom i političkom životu, tako i u vojsci, policiji, obavještajnim službama, pa čak i u biznisu.”

Ovdje se zloćudno sugerira da se radi o tisućama Ustaša koji su padom komunizma “osvojili” Hrvatsku. Svi Hrvati, bez obzira dali su stvarno bili u nekim organzacijama, koji su se vratili u svoju zemlju, po Bukoviću su nepoželjni i tu im nije mjesto. Njegov isprobani “recept”: prvo sve potencirati, pa onda oblatiti.

U Hrvatskoj smo se, dakle, u prvoj polovici devedesetih suočavali s čitavim nizom ustaških ili proustaških simbola. Većina tih simbola počela je nestajati krajem devedesetih, a posebno poslije povijesnih trećesiječanjskih izbora 2000. godine.”

O tim “povijesnim” izborima mnogo je rečeno. Niti jedne riječi recimo o “antifašističkoj” talijanizaciji nekih njezinih krajeva od strane trećesiječanjskih autonomaša ili nazivlju trgova i ulica koje i danas nose naziv izdajnika hrvatskog naroda “druga” Tita, čije ime stoji u top listi svjetkih krvnika!

“Jasnom osudom pozdrava “Za dom spremni” Vlada je, ponovimo, napokon simobolički stavila izvan zakona i taj, posljednji element ustaške ikonografije, koji je bio preživio devedesete.”

Na to napisa jedan mi prijatelj zanimljivo mišljenje: “Znači, kad bi (se) slučajno pojavila neka grupa manijaka, recimo npr. Sotonista, koji bi ubijali ili mučili ljude, a uz to molili “Oče naš”, “Zdravo Marijo” i “Slava Ocu”, onda bi po toj logici trebalo zabraniti te molitve?…”

“Nedvosmislena diskvalifikacija te ustaške parole znači, među ostalim, daljnje civiliziranje hrvatskog društva, i širenje prostora tolerancije.Nadalje, ona znači dodatnu ideološku detuđmanizaciju Hrvatske demokratske zajednice.”

Autoru u biti nije stalo do nekakavih “širenja prostora tolerancije”, jer je se ni sam ne pridržava, nego do kompromitacije hrvatske države nastojeći njezinog utemeljitelja prikazati ili bolje rečeno ocrniti kao neciviliziranog i netolerantnog državnika, a time i njegovo djelo.

“Ustaše i NDH za Hrvatsku napokon trebaju postati trajno zatvoreno, duboko kompromitantno poglavlje naše povijesti, iz kojeg ne smijemo uzimati baš ništa.”

Sve u svemu cijela njegova kolumna u stvarnosti najmanje veze ima s Ustašama i NDH. Preko nje zapravo se ciljano podmeće hrvatskim domoljubima, braniteljima, dijaspori i ljudima kojima je stalo do prosperiteta naše zemlje, i koji apsolutno nemaju ništa zajedničko s ideologijom koju nam “novinar” Butković vadi po potrebi “iz rukava” da pljuje po svemu što imalo miriše na hrvatstvo i hrvatsku državu.

Autor.

Ivan Ott, novinar i publicist

Iz medija, Poznatiji Hrvati Komentiraj prvi

Interview za Glas Koncila.

Sporna statistika o kriminalnim migrantima

Dojčland Komentiraj prvi

Kriminalna nedjela doseljenika koji žive u Njemačkoj osjetljiva je tema. Njemačke stranke konzervativne Unije ponovno su ovu temu eksponirale u javnosti. Ovaj se put radi o statistici počinjenih nedjela u Njemačkoj. Iscrpnije

Ustavna i stvarna nejednakopravnost Hrvata u BiH

Iz medija Komentiraj prvi

Raspadom bivše SFRJ, hrvatsko nacionalno pitanje rješavano je u isto vrijeme, na istom mjestu i za istim stolom – na mirovnim pregovorima u Daytonu, na kojima je 21. studenoga 1995., parafiran Opći okvirni mirovni sporazum za mir u BiH, a koji je potpisan u Parizu 14. prosinca 1995. Dayton je zaustavio rat i donio mir, ali nepravedan mir. Daytonskom mirovnom sporazumu, prethodio je, godinu i osam mjeseci prije, Washingtonski mirovni sporazum (18. ožujka 1994.) kojim je zaustavljen rat između Hrvata i Bošnjaka-muslimana u BiH. Tim Sporazumom su tada, od tri nacionalne republike u BiH, njih dvije: Hrvatska Republika Herceg-Bosna i muslimanska Republika BiH, formirale Federaciju BiH, koja je trebala biti u konfederativnim odnosima s RH. Na temelju tog Sporazuma 23. ožujka 1994. donesen je Ustav Federacije BiH, čiji čl. 1. glasi: Bošnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalima, i građani Republike Bosne i Hercegovine, ostvarujući svoja suverena prava, preoblikuju unutarnji ustroj teritorija s većinskim bošnjačkim i hrvatskim pučanstvom u (Republici) Bosni i Hercegovini u Federaciju Bosne i Hercegovine koja se sastoji od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima. Odluke o ustavnom statusu teritorija Republike Bosne i Hercegovine s većinskim srpskim pučanstvom donijet će se tijekom pregovora o miru i na Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji.” Iscrpnije

O izdajama, lažima i tako to…

Gost članak / komentar 1 Komentar

Kolumne - Franc Ch.

Te moderne fraze polako postaju argumeti u političkim raspravama iako oduvijek stoje na staklenim nogama. A stvar je još čudnija što te laži olako prihvaćaju i tzv. intelektualci, naše mudre glave od fotelja.Tako je recimo pri potpisivanju Washingtona plasirana krupna laž koja je imala za cilj primiriti moguću pobunu Hrvata u BIH  a teza je bila kako se radi o velikom uspjehu hrvatske politike u BIH; kako eto konačno ulazimo u konfederaciju s Hrvatskom i kako možemo biti mirni jer smo eto ugasili jednu bojišnicu, onu s Muslimanima. Istina je zapravo potpuno suprotna.

Od konfederacije nije bilo ni slova. Potpisivanjem Washingtona Hrvati u BIH morali su platiti ogromnu cijenu za račun Hrvatske i gašenja tamošnjeg plana Z4 koji je pogodovao Srbima, nešto što je tek nedavno priznao i sam Holbrook i o čemu većina Hrvata u RH pojma nema, budući da nije popularno o nama govoriti kao onima koji su se žrtvovali za Hrvatsku nego o onima koji ju samo kradu. A gdje ćeš veće cijene od te i što su svi oni milijuni i raznorazne Kutle na koje danas frču braća iz Hrvatske u odnosu na tu žrtvu?

Teritorij veći od Istre ušao je pod zajedničku bošnjačko-hrvatsku kontrolu a Hrvati su institucionalno dovedeni u onu krasnu situaciju u kojoj se nalaze i danas.Potpisivanjem Washingtona zapravo je potpisana kapituacija Herceg Bosne, ovakve ili onakve tvorevine s brdom mana i korupcije ali kakvog takvog oblika institucionalne zaštite. Da je ostala na nogama, danas bi, barem prema mom shvaćanju, kudikamo bila demokratiziranija a njeno postojanje približilo bi i BH Hrvate državi BIH koju u niti jednom svom službenom dokumentu HR HB nije negirala.

Skupa s tom laži HDZBIH, da bi opravdao nacionalnu izdaju onog što je HVO na terenu izborio, paralelno je plasirao jednu novu veliku laž među vlastiti narod kako bi prikrio svoje služanjstvo Zagrebu i svoj vlastiti politički promašaj. Naime tada je prvi put plasirana jedna druga velika  fraza kako “Europa nikada neće dozvoliti islamsku državu u srcu Europe”. Ta fraza dan danas je živa koliko se samo može biti živ i većina Hrvata ju je putem HDZ-ovih medija školski usvojila.

Istina je zapravo potpuno suprotna. U Europi postoji odavno nekoliko itekako definiranih islamskih država poput Albanije, Turske, jednog dijela Cipra i sl. a ovih dana upravo smo svjedoci koliko napora Europa ulaže u cilju stvaranja nove islamske države na Balkanu - nezavisnog Kosova i to baš u tom istom navodnom “srcu Europe”. Gdje su sada oni frajeri koji su pola milijuna preživjelih Hrvata u BIH uvjeravali kako su oni Hrvati u BIH zapravo nove lučonoše i štitonoše katoličanstva u BIH kojima je “slavna povijesna sudbina” namjenila još slavniju ulogu čuvara koji moraju bdijeti nad potencijalno opasnim bosanskim i hercegovačkim Muslimanima? Hoće li ikada itko od tih i takvih glavonja odgovarati za tešku političku i izdajničku manipulaciju nad vlastitim narodom?

Daleko najkrupnija i najperfidnija fraza-laž plasirana, režirana i skuhana od strane anglosaksonske obavještajne zajednice koja se neprestano ponavlja i koja je podjednako prihvaćena  u sva tri naroda u BIH kao i na svjetskoj sceni jeste sljedeća:  “Dayton je tek temelj na kojem tek treba sagraditi kuću. Dobra strana Daytona jeste ta da je konačno uspio zaustaviti krvavi rat u BIH”

Jedino što je doista istinito u toj rečenici jeste teza da je rat u BIH doista bio krvav, sve ostalo je jednako prljava i  krvava laž plasirana kao vjetar u leđa srpskoj politici. Tko imalo poznaje tijek rata u BIH zna da je istina zapravo potpuno drugačija. Naime,  jedino što je  Dayton doista uspio zaustaviti jeste konačan poraz stoljetne srpske iredentističke  ideje znane kao Velika Srbija.

Onaj tko je imalo upućen u povijesna i vojna zbivanja koja su prethodila Daytonu jako dobro zna da je vojska Republike Srpske nakon Oluje bila na koljenima i u panici, da je HVO skupa s HV-om prijetio samoj  Banja Luci i da je Armija BIH konačno krenula u oslobađanje bihaćkog džepa i kojekakvih drugih bošnjačkih džepova po BIH. Da joj se nije ukazao Dayton, Karadžićeva država doživjela bi potpuni politički slom i kapitulaciju o kakvoj bi se pisali doktorati. Posavina bi bila oslobođena a glavnu riječ oko novog uređenja moderne BIH vodili bi Hrvati i Bošnjaci s nekakvim drugim modernijim i umjerenijim Srbima od Miloševića i Karadžića.

Ovako je veliki hrvatski vojni punat pretvoren u ogroman postdaytonski politički poraz, budući da je nakon Daytona srpska iredenta postala življa nego ikada, Bošnjacima se dala uloga unitarista dok se Hrvate stjeralo u kut u kojem moraju biti nezadovoljni.

I dan danas, nažalost sve ove laži ponavljaju se kao općeprihvaćene i poznate i manje više svi politički čimbenici u regiji s njima barataju kao neupitnima.

Jedna od laži-fraza koja je nastala kao posljedica ovih gore aktualna je i danas, a to je fraza “kako neovisnost Kosova neće imati nikakve veze na političke procese u BIH” Takvu frazu može izreći samo onaj tko podcjenjuje ili mrzi ovo malo nesretnih ljudi koji igrom zle sudbine nastanjuju bermudski trokut zvan BIH.

Jer čija je sudbina vezana uz BIH ako nije sudbina Kosova? Da se nije dogodila Srebrenica što bi zapravo bilo s Kosovom? Srebrenica je retroaktivno gledano krvlju platila nezavisnost Kosova. SAD nakon Srebrenice nije mogao čekati neku novu Srebrenicu. I reagirao je tamo gdje je morao - na Kosovu.
Otkud sad pravo nekome tvrditi kako to tamo nešto albanskog pitanja na Kosovu nema veze sa BIH?

Ta nesretna povijesna povezanost spleta političkih okolnosti između BIH i Kosova zapravo nas danas dovodi do apsurdnog zaključka koji nam nudi mater Europa na pragu 21-og stoljeća. Republika Srpska, teritorij na kojem je srpski genocid potpuno uspio pod srpskom je kontrolom i kako stvari stoje još dugo će ostati, dok je Kosovo, teritorij na kojem srpski genocid doživio krah, pred pragom nezavisnoti.

Drugim rječima , majka Europa narodima Balkana ili popularno kazano Jugoistočne Europe glasno poručuje: Gospodo Balkanci, genocid vam se isplati!

Konačna bilanca srpskih pohoda 90-ih godina jeste ta da danas gospodare novim kooptiranim bogatim i plodnim teritorijem od 25.000 km2 uz jasnu namjeru da zadrže i većinski dio Kosova, onaj sjeverni srpski.

Ona navodna Tuđmanova salveta koju je cijeli Zapad famozno ismijavao, danas je nešto što isti taj Zapad grčevito brani, dok je u slučaju Kosova ta stvar još ironičnija. Naime ako se sjećate, Tuđman je pred kraj života imao nekakav prijedlog za Kosovo koji su hrvatski mediji naklonjeni Mesiću i Sorošu u startu ismijali. Franc je tada predlagao ono što danas zagovara Rusija i jedan veliki dio Europskih zemalja a to je bila podjela Kosova na sjeverni srpski entitet i veći južni Albanski koji bi se imao priliku osamostaliti. Netko se u grobu grohotom danas smije zbog nepredvidivih bespuća povijesnih zbiljnosti.

A mi koji smo eto srećom ili nesrećom ostali tu, polako se navikavamo na ono  što nam rade i što su nam radili, nesposobni da one koji su nas godinama obmanjivali i šutkali lažima umotanima u celofan viših nacionalnih interesa pozovemo na odgovornost. Dapače, ne zovemo mi njih. Nego opet oni nas. Na izbore. Na glasačke kutije. K’o da glasno viču “Glasuj bagro!”

Jer paket svježih laži tek dolazi.

Franz Ch. l poskok.info, 8 Listopad 2007

Ramski utisci

Hrvatskim krajevima Komentiraj prvi

Puno lijepih fotografija ramskog kraja od Tomislava Brkovića možete pogledati ovdje

“Moralno” ucjenjivanje

Stajalište - Hrvatska Komentiraj prvi

Opet novi tonovi iz Ljubljane, odnosno prijetnja referendumom slovenskih birača. Bilo je na kraju krajeva i za očekivati, to im je posljednji jocker kojeg imaju. Slovenskoj Vladi izgleda da su odobrena skoro sva sredstva u ostvarivanju svojih ciljeva. Do prije par dana slušamo izjave o kojekakvim “moralnim” pravima za izlaz na otvoreno more, da bi koji dan kasnije svoju “moralnost” podcrtavali ucjenom! Hrvatska Vlada dosada je relativno blago reagirala na slovenske mjere pokušavajući smiriti tenzije, no svaki put nakon toga u lice joj puše još žešći vjetar.

Europska unija na sve to, moglo bi se reći, ne reagira odlučno, iz čega se može zaključiti da nekim zemljama ovakav postupak susjedne nam zemlje zasigurno odgovara. Kad je Hrvatska prije godinu dana uvodila Zaštićeni ekološki-ribolovni pojas i odmah morala odustati od istog (međunarodnog pripadajućeg joj prava) za članice Europske unije, ista je jasno pokazala “svoje zube”. Pritisak je bio odlučan i bezuvjetan. 7. ožujka 2008. Oli Rehn, povjerenik Europske komisije, posjetio je Zagreb i naglasio “Želim naglasiti da je to (ZERP) sad vrlo ozbiljno i najhitnije pitanje za Hrvatsku. Ako se ne riješi uskoro, uzrokovat će, na žalost, ozbiljne zastoje u procesu pristupa vaše zemlje no ako se uspije brzo riješiti, možemo ostvariti brz i ozbiljan napredak u pregovorima”.Tako to radi EU-a kada želi i hoće da ostvari svoje ciljeve. Bilo je to jasno poniženje koje je prije svega Slovence ojačalo u svojim namjerama da idu do kraja.

Nažalost, kako stvari u Zagrebu stoje ovakvo stanje će potrajati, jer su nam ruke djelomično vezane, a Sanaderu fali spremnosti da na slovenske aspiracije uzvrati odlučnijim kontra mjerama. Umjesto toga njemu je bitnije da naznači kako mu je bilo dobro što je nedavno letio slovenskim avionom, a Hrvatska televizija u svojim Dnevnicima nedavno je u udarnim vijestima toliko trubila o par tisuća hrvatskih skijaša koji idu u Sloveniju, kao da se radi o nekoj invaziji. Nema ništa od te glume i suptilnih poruka. Bez obzira na odgodu pregovora hrvatska Vlada mora odlučno stati u obranu hrvatskih vitalnih interesa. Ako se Sanader bude stvarno držao svoje izjave da “Nema te cijene, koju Hrvatska nije spremna platiti za prijem u EU!” onda mu mjesto nije u hrvatskoj Vladi i Saboru nego na povijesnom otpadu.

Autor.

Knjiga: “Strategija vučjeg čopora”

Kruh naš svagdašnji 1 Komentar

U svojoj novoobjavljenoj knjizi “Strategija vučjeg čopora” Davor Domazet Lošo osvrće se (preko 100 stranica) i na ratna zbivanja u BiH. Autor prije svega rasvjetljuje ulogu Velike Britanije koja je “određivala sadržaj i tempo na prostoru bivše Jugoslavije”. Domazet Lošo zorno prikazuje na koji način je ta zemlja kroz svoje razne mirovne planove “držala po strani ostale članice EZ-e i s druge strane osiguravala Srbiji i JNA potrebno vrijeme za okupaciju, upravljala nadziranim neredom u BiH i teritorijalno i etnički djelila tu zemlju”. “Svim tim modelima Velika Britanija uspjela je stvoriti simetriju krivnje” ističe u svom zaključku ovaj umirovljeni hrvatski admiral. Mnogim će čitateljima biti jasnije brojne anomalije, licemerja i opstrukcije zbivanja u ovoj rascjepanoj i uništenoj zemlji.

Autor.

Mustafino robovanje prošlosti

Stajalište - BiH Komentiraj prvi

U vrijeme dok drski Sloveci pristicima ucjenjuju Hrvatsku glede otvaranja novih poglavlja  u pregovorima o pristupanju EU i pokušavaju silom nametnuti svoje rješenje za Savudrijsku valu, za riječ se javio i “Hrvat” Mustafa Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, koji prijeti Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu u vezi gradnje Pelješkog mosta. Prošle godine dotični je bio u Jablanici na obilježavanju 65. godišnjice “Bitke za ranjenike” i tamo se, prema pisanju medija i rasplakao. Ne čudi da ovaj relikt propale jugotiranije ide na proslave srušenih mostova umjesto da mu je u interesu gradnja novih. Tko se odrekne vlastitog naroda da bi ga drugi birao i lije suze za propalom ideologijom, trebao bi smisao svog djelovanja potražiti u svojoj svijesti umjesto kod suda u Hamburgu. Ali to je puno za očekivati od subjekta, tj. produkta izbornog inženjeringa, koji je  na tom skupu istakao i “da borba nije okončana i da razbijanje njihovih snaga, koje se dogodilo ovdje - 1943. nije bilo konačno”. Mustafina prijetnja i ideološka borba protiv svega što nosi pridjev “hrvatski” samo je nastavak truleži onih i sličnih koji su nas zadnjih decenija i doveli u ovako teško stanje.

Autor.

“Smrdljiva salama”

Stajalište - BiH Komentiraj prvi

George Lloyd, predsjednik Vlade Velike Britanije, nakon završetka Versajske konferencije o miru početkom 1919.g. reče: “Hrvati su narod lavova, kojeg nažalost vode magarci!”

U vremenima kada hrvatski narod u BiH vodi tešku bitku za svoja prava i opstanak, mogli smo ovih dana čuti nešto od jednog, (nitko nezna jeli i njezinog) predstavnika. Komentirajući izjavu Nebojše Radmanovića da je najbolje rješenje za Hrvate u BiH treći entitet, Jerko Ivanković Lijanović, zastupnik u državnom Parlamentu, potpredsjednik Udruženja poslodavaca BiH i potpredsjednik Narodne stranke Radom za boljitak, gostujući u središnjem Dnevniku FTV-a reče da “treći entitet nije moguć i da to znaju i ostale hrvatske stranke koje, bez obzira na to, ponavljaju priču o trećem entitetu.

Nije nam odgovorio zašto i zbog čega nije moguće i što bi bila prava alternativa sadašnjeg kaotičnog stanja. Kaže li nam g. Ivanković Lijanović u svojoj izjavi zaista istinu ili je ona potrpana od njegove stranke, kojoj očigledno po mnogima nije stalo do ravnopravnosti Hrvata (ako ih uopće i zastupa) nego samo do gospodarskih interesa tvrtke koja stoji iza nje. Još nisu otklonjene sumlje oko (neisplaćene) premije (100 KM) koja se nudila na nedavnim lokalnim izborima u nekim hrvatskim općinama, što je omogućilo Narodnoj stranci Radom za boljitak iznenađujući dolazak na vlast. A s obzirom na stanje pravosuđa u toj posrnuloj “državi”, vjerojatno neće nikad ni biti.

S tim u vezi zanimljiv je jedan komenatar na jednom poznatom portalu koji strategiju g. Ivankovića Lijanovića dosta precizno iznosi: “Što se uvlači balijam(a) da im i dalje može prodavat onu smrdljivu salamu“. Hoće li Hrvate sudbina koštati “smrdljive salame” ili će neki (koji su navodno glasovali za tu stranku) i sami istu dobiti kao premiju, vrijeme će pokazati. U “zemljici Bosni” (i Hercegovini) opet nas/se neki prodaše za Judine škude.

Autor.

Stajališta

Stajalište - Hrvatska Komentiraj prvi

Never ending priča s našim susjedima

Dok su nam susjedi s istoka početkom devedesetih slali vojnike, tenkove, topove i drugu ratnu opremu, da nam otkinu komad zemlje i porobe nas, danas nam susjedi s zapada šalju ucjenu za ucjenom da se dokopaju onoga što nije i nemože biti njihovo. Do iscrpljenosti koriste svoju EU prednost nebili Hrvate primorali da se odreknu svoje zemlje i mora. A nisu samo nama postali antipatični. Slično mišljenje o njima imaju i Koruški Austrijanci, Talijani iz Furlanije i Julijske krajine, kao i Mađari. No zato ih izgleda ne boli glava. U svojoj aroganciji ne pristaju na sud jer dobro znaju da po međunarodnom pravu nemaju nikakvu šansu da pridobiju Savudrijsku valu. Izjava g. Vajgla, Predsjednika vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta, da “Pristup otvorenom moru je nešto na što imamo moralno pravo” je sama po sebi smiješna, a zapravo je priznanje da im je pravno gledano izlazak u otvorene vode jedan nuli. Istog treba pitati što je s moralnim pravom pokradenih štedišta u Hrvatskoj, BiH… koji godinama čekaju na svoj novac i pripadajuće im kamate. Dotični reče i da će “Hrvatska to morati razumjeti”. Ništa Hrvatska ne će morati razumjeti, a zašto bi uopće. Bezobraznim ucjenama s primjesama “morala” zaista nam je dosta. Vrijeme je da se agresivnim susjedima stane na kraj, iste prinudi na međunarodni sud, da napuste okupiranu hrvatsku Svetu Geru i isplate štediše koje i sama pomisao o slovenskom “moralu” navodi na povraćanje. Sramota za (drsko) političko vodstvo susjednog nam naroda.

Autor

Opet četnikovanje po Hrvatskoj

Dok je u ulazak osoba - ekstremista u svakoj normalnoj zemlji striktno reguliran, odnosno izričito zabranjen, u Hrvatskoj se izgleda može šetati i uz to provocirati tko hoće. Takav jedan primjer vidjeli smo nedavno u liku četnika Aleksandra Vučića čiji su dolazak hrvatski mediji itekako dobro popratili. Nevjerojatno. Zašto toliko pozornosti? Što stoji iza svega toga? Nije li isti “probijanjem leda” dao signal i ostalim da se mogu slobodno šetati Hrvatskom i po njoj iznositi svoje bljuvotine kao što su to činili pred i za vrijeme rata? Jedno je činjenica: netko svjesno manipulira javnošću, testira bilo iste i polako priprema teren za daljne akcije, dok MVP svojom šutnjom ulaska dotične osobe sve odobrava. Zašto SAD i mnoge druge zemlje vode registar nepoženjih osoba? Pa upravo zato da iste zaustave u svojim namjerama  da im ne s..u u vlastitoj kući. No, u našoj Hrvatskoj je to izgleda i dalje od nekih krugova poželjno, inače se nebi poslalo toliko tv ekipa i novinara da nam s lica mjesta iznose gadosti u eter i tisak kojih smo se itekako dugo nagledali i načitali i što je još najgore - skupo platili!

Autor.

Olić prelazi iz Hamburga u Bayern

Dijaspora Komentiraj prvi

Hrvatski reprezentativac Ivica Olić od iduće sezone igrat će u najtrofejnijem njemačkom klubu, Bayernu iz Münchena. To je objavio menadžer toga kluba Uli Hoeneß u Dubaju, gdje Bavarci kao i HSV trenutno treniraju. Iscrpnije

Ðikić planira stvoriti međunarodno priznati institut

Dojčland, Kroacijen 1 Komentar

Hrvatski znanstvenik Ivan Ðikić (42) imenovan je direktorom Instituta za biokemiju Sveučilišta Goethe u Frankfurtu. Iscrpnije

Od 2009. u Hrvatskoj

Kroacijen Komentiraj prvi

Zakon o trgovini zabranjuje rad nedjeljom u toj djelatnosti. Smjet će raditi samo pekarnice, kiosci, štandovi, a od nula do 24 sata nedjeljom moći će raditi samo trgovine u sklopu benzinskih postaja. Trgovački centri i obiteljski dućani nedjeljom će moći raditi samo od 1. lipnja do 1. listopada, te u prosincu, ali samo od šest do 13 sati

Izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti od početka godine nezaposleni s 20 i više godina staža koji dobiju otkaz više neće imati pravo na otpremninu iz Zavoda za zapošljavanje. Od tada, oni koji ostanu bez posla dobivat će otpremnine samo od poslodavca. Zakonom se proširuje i krug osoba koje će imati pravo na novčanu naknadu Zavoda, a povećava se i trajanje tog prava, s dosadašnjih najdužih 312, na 450 dana.

Uvodi se i osobni identifikacijski broj (OIB), a jedanaesteroznamenkasti broj Porezna uprava dodjeljivat će svakom građaninu. Kroz taj broj bit će vidljivi svi prihodi i plaćeni porezi, a moći će se pratiti i je li imovina usklađena s prihodima. Od 2. siječnja 2009. godine svaki građanin će na kućnu adresu dobivati obavijest o svom OIB-u, dok će novorođenčad i novoosnovana poduzeća OIB dobivati automatski. Puno značenje OIB će dobiti kad budu sređene sve gruntovnice, jer će se onda vidjeti potpuno stanje vlasništva nad nekretninama.

Nova godina donosi i znatno poskupljenje liječenja, a enormne troškove osiguranici će moći preduhitriti kupnjom police zdravstvenog osiguranja. Sve to u okviru novih zakona o zdravstvenoj zaštiti, o osnovnom zdravstvenom osiguranju, te izmijenjenog Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju koji na snagu stupaju 1. siječnja 2009. godine. Cijene polica HZZO-a odsad će umjesto sadašnjih 50 i 80 kuna, iznositi 50, 80 ili 130 kuna, ovisno o visini plaće. Onima koji ne kupe police zdravstvenog osiguranja, ako se razbole, prijete iznimno visoki troškovi liječenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u bolnicama i stomatološkim ordinacijama. U tom slučaju, svaki odlazak liječniku, recept i uputnica plaćat će se po 15 kuna. U bolnicama participacija će iznositi 20 posto cijena usluga, a dan u bolnici plaćat će se 100 kuna, dvostruko više nego do sada.

Do lipnja više nema ni nedjeljnih izlazaka u velike trgovačke centre, jer se počinje primjenjivati Zakon o trgovini koji zabranjuje rad nedjeljom u toj djelatnosti. Smjet će raditi samo pekarnice, kiosci, štandovi, a od nula do 24 sata nedjeljom moći će raditi samo trgovine u sklopu benzinskih postaja. Trgovački centri i obiteljske trgovine nedjeljom će moći raditi samo od 1. lipnja do 1. listopada, te tijekom prosinca, ali samo od šest do 13 sati. Je li sindikalni optimizam da zbog zabrane nedjeljnog šopinga neće doći do ukidanja radnih mjesta u trgovinama opravdan, vidjet će se već za koji mjesec.

Novost su i zakoni iz financijskog područja. Tako na snagu stupa novi Zakon o tržištu kapitala koji, uz ostalo, propisuje da će sve informacije koje se odnose na izdavatelja financijskih instrumenata morati objaviti sam izdavatelj na Internetu. Također, Zakon određuje da svi koji u obavljanju posla ili dužnosti dođu do povlaštenih informacija, neće ih smjeti učiniti dostupnim drugim osobama.

Izmjenama Zakona o javnoj nabavi ukida se kategorija tajnih nabava, što je dio prilagodbe standardima EU-a. Novi je i Zakon o proračunu koji propisuje prava i obveze korisnika proračuna, opseg zaduživanja države, upravljanje javnim dugom.
Prema novom Zakonu o doprinosima, od 1. siječnja svi umirovljenici koji uz mirovinu dobivaju još neki dodatak bit će oslobođeni plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje na taj prihod. Smanjit će se i doprinosi za osobe koje se prvi put zapošljavaju.

U pravosudnoj sferi najvažnije je što od 1. siječnja na snagu stupa novi Zakon o područjima i sjedištima sudova, prema kojem će se broj općinskih sudova sa 115, smanjiti na 67, a proces okrupnjavanja trajat će 10 godina. Za početak, doći će do funkcionalne integracije sudova, a pričekat će se na teritorijalno spajanje, odnosno rad sudova u istoj sudskoj zgradi. Isto tako, na snagu stupa i dio Zakona o kaznenom postupku (ZKP) koji se odnosi na tajnost istrage i izvanredne pravne lijekove. Primjena ZKP-a na uskočke predmete odgođena je do ljeta.

Značajne promjene donosi i Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu koji pooštrava uvjete za vježbenike u sudovima i državnim odvjetništvima, te za polaganje pravosudnog ispita. Vježbenici će ulaziti u pravosuđe po novim kriterijima, od kojih je ključni uspjeh na Pravnom fakultetu, ali i test inteligencije i socijalnih vještina. Pravosudni ispit sastojat će se od usmenog i pismenog dijela, a moći će se polagati najviše triput.

Od početka godine, izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, povećavaju se plaće predsjednika županijskih sudova i sudaca koji rade na uskočkim predmetima.

Počinju se primjenjivati i preostale odredbe novog Zakona o područjima posebne državne skrbi, prema kojima će lokalna samouprava koja ima nacionalni park ili rezervat na tim područjima dobivati posebnu naknadu. Osim toga, naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina ustupit će se općinama ili gradovima i županiji u omjeru pola-pola.

Majci puna plaća prvih pola godine
Novopečenim roditeljima život će olakšati Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama koji se primjenjuje od početka iduće godine. Zaposlene majke prvih šest mjeseci primat će iznos pune plaće, a idućih šest mjeseci 80 posto proračunske osnovice. Rodiljski dopust moći će se iskoristiti do osme godine života djeteta, a moći će s prenijeti i s majke na oca.

Robe i usluge za najviše 105.000 kuna
Novost je i Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji obvezuje niz institucija na pojačanje provjere kolanja novca. Prema tom zakonu, gotovinom višom od 105.000 kuna više se neće moći plaćati robe i usluge, niti kupovati nekretnine. Transakcije u okviru svog poslovanja kontrolirat će banke, štedionice, mirovinska društva, Hrvatska pošta, odvjetnici, javni bilježnici, kladionice, trgovine antikvitetima, tvrtke za revizorske usluge. Cilj je tog zakona sprječavanje nelegalnih transakcija, te onemogućavanje financiranja terorističkih djelatnosti.

Visoke kazne za kršenje Zakona
Zakonom o suzbijanju diskriminacije od početka godine zabranjuje se diskriminacija na temelju vjere, rase, spolnog opredjeljenja, imovinskog statusa, a kazne za nepridržavanje Zakona vrlo su visoke. Za provođenje Zakona zadužen je pučki pravobranitelj.

Plaćanje mobitelom
Zakon o kreditnim institucijama od Nove godine zamijenit će Zakon o bankama, a novim zakonom liberalizirat će se bankarski sustav. Na snagu stupa i Zakon o konačnosti namire u platnom sustavu kojim će se nastojati umanjiti rizici zbog insolventnosti. Zanimljivo je da će primjena novog Zakona o institucijama za elektronički novac regulirati način korištenja elektroničkog novca, odnosno monetarnu vrijednost pohranjenu na elektroničkom uređaju, primjerice u mobitelu, s kojeg se onda obavlja plaćanje.

Zakoni na snazi od 1. siječnja
Zakon o posredovanju pri zapošljavanju
Zakon o osobnom identifikacijskom broju
Zakon o zdravstvenoj zaštiti
Zakon o osnovnom zdravstvenom osiguranju
Izmjene Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju
Zakon o trgovini
Zakon o rodiljama i roditeljskim potporama
Zakon o sprječavanju pranja novca
Zakon o suzbijanju diskriminacije
Zakon o tržištu kapitala
Zakon o kreditnim institucijama
Zakon o konačnosti namire u platnom sustavu
Zakon o institucijama za elektronički novac
Izmjene Zakona o javnoj nabavi
Zakon o proračunu
Zakon o doprinosima
Zakon o područjima i sjedištima sudova
Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu
Izmjene Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika
Zakon o područjima posebne državne skrbi

Biljana Bašić / Vjesnik

Plava karta

Kruh naš svagdašnji Komentiraj prvi

Dovršen nacrt plave karte

Odgođeno usvajanje Plave karte

‘Plavom kartom’ Europska unija vabi kvalificirane radnike

Powered by WordPress and livno-online.com Partneri: Hvar
Postovi RSS Komentari RSS Prijavi se