Pisma iz Njemačke

Sretna Nova 2009. godina!

Iako u Njemačkoj živi preko 400 tisuća Hrvata, naše zvijezde tamo imaju sve manje gaža, pa proslava Nove godine nije izuzetak. Iscrpnije

Naomi Klein u “Doktrini šoka” otkriva tajnu povijest našeg doba raskrinkavajući globalne profitere, otkriva podatke i međusobne veze koje su potresle čak i nju - koliko sveobuhvatno uvjerenja doktora šoka dominiraju našim svijetom i na koji se način ostvarila ta dominacija. Zarađujući milijarde na tsunamiju, pljačkajući po Rusiji, izrabljujući Irak - zastrašujuća priča o tome kako neki mlate novac dok se ostali mlate međusobno. Iscrpnije

Cca. 25 min.

Unatoč visokoj razini dosadašnjih odnosa ima dovoljno manevarskog prostora za unapređenje političke, gospodarske i kulturne suradnje između Hrvatske i Njemačke, ocjenjuje Miro Kovač, novi hrvatski veleposlanik u Berlinu. Iscrpnije

Mnoge stvari su same po sebi razumljive. Ako ste bolesni odlazite liječniku, ako ste dijete morate ići u školu. No, to vrijedi samo ako službeno postojite u državnim evidencijama. A što ako vas tamo nema? Iscrpnije

Dosad je izjavljivao kako se teško zaljubi i da još čeka ‘onu pravu’ te da su sve djevojke koje se ‘motaju’ oko njega samo prijateljice. Ivanu Rakitiću, igraču Schalkea ipak se dogodila ljubav! Miss Austrije, hrvatskih korijena, Tatjanu Batinić upoznao je preko prijatelja i odmah se zaljubio.

- Osvojila me je karakterom i zajedničkim pogledom na život - rekao je Ivan za Story.

Tatjana je od njega starija dvije godine i živi u Beču, no daljina im ne predstavlja problem. Često posjećuju jedan drugog i uživaju u ljubavnim počecima. Roditelje još nisu upoznali, a Novu godinu planiraju proslaviti zajedno.

Izvor: Javno.hr

Hamburg - Frankfurt - Imoćaninina  Antu Tolića, alias  Silvio d’ Anzu Nijemci proglašavaju  nasljednikom Ive Robića. O njemu ovih dana bruje njemački mediji. Tako ga je i najpopularniji njemački glazbeni magazin „Musik Woche“ objavio na svojoj naslovnici kao veliku glazbenu nadu, dok mu je „Sony Music“ najpoznatija diskografska izdavačka kuća upravo izdala album pod naslovom „Heute, Morgen für immer„ … Iscrpnije

Web stranica

“Dalmacijo”

“Neću nikog tako voljeti”

Du hast ja Tränen in den Augen



Silvio d’Anza - Te voglio bene heißt “Ich liebe Dich”

Prepuni autobusi tužnih ženskih lica - gastarbajterice bez Božića

- Presretna sam. Za Božić ću biti sa svojima u Zadru, a ne kao prethodne tri godine u Italiji s gospođom o kojoj brinem. Kolegica s kojom sam u smjeni nema obitelj, pa će ostati i za blagdane – kaže nam gospođa Nada, jedna od Zadranki koje za život zarađuju ili nadopunjuju prihode skrbeći o starima i nemoćnima u Italiji: Iscrpnije

Svim čitateljima uz 500. post sretan i blagoslovljen Božić!

Božićne dimenzije. Autor: Nikola Kuzmičić

———————————————————————————-

Božić u HKM München

München, (IKA) - - U prepunoj crkvi Sv. Gabrijela u Münchenu na Badnju večer okupio se veliki broj hrvatskih iseljenika iz glavnoga bavarskog grada na misi polnoćki koju je predvodio fra Daniel Stipanović, pomoćnik župnika HKM, uz koncelabraciju fra Tomislava Dukića, voditelja HKM München, fra Borisa Čarića i đakona Mate Kutleše. Unatoč mnogobrojnim iseljeničkim godinama i odvojenosti od rodnog kraja, vjernici najveće hrvatske katoličke misije u iseljeništvu još su jednom pokazali da su ostali dosljedni tradiciji i vjeri svoga naroda. Kroz stoljetnu crkvu u kojoj hrvatski iseljenici nedjeljom slave mise na hrvatskom jeziku odjekivale su hrvatske božićne pjesme, koje su izvodili članovi crkvenog zbora Sv. Gabrijel koji predvodi s. Marta Jozić. Za tu prigodu članovima zbora pridružili su se i članovi klape Croatia HKM München. Fra Daniel Stipanović u propovijedi je vjernicima ukazao na istinski smisao Božića, koji se razlikuje od materijalnog doživljavanja koji vlada u bogatoj zapadnoj Europi. U blještavoj raskoši münchenskih izloga i ulica nema mjesta za maloga Isusa koji nas čeka u siromašnim jaslicama da mu se poklonimo. Nemojte da vas zavara ovo prividno svjetlo koje je kratkog sjaja, tražite svjetlo noći u kojoj je Bog poslao svoga sina da spasi svijet. Svjetlo božićne noći uklanja mrak iz naših života, iz naših međuljudskih odnosa, uklanja strah iz naše stvarnosti, ovo svjetlo predstavlja ljubav koju nam je Bog darovao preko malog Isusa. Dopustimo u ovoj svetoj noći da se naša srca otvore Božjoj milosti, pozvao je fra Daniel.
Na kraju polnoćne mise se voditelj Dukić obratio vjernicima porukom “Slava Bogu na visini, pjeva Hrvat u tuđini”. Sretan sam kada vidim da cijele hrvatske obitelji dolaze na misu koja nas uvodi u blagdan Božića, blagdan zajedništva, blagdan obitelji, čime pokazujete da ste neraskidivi dio hrvatskog nacionalnog bića unatoč odvojenosti od Domovine, istaknuo je voditelj HKM-a. Na blagdan Božića u Münchenu se slave četiri mise na hrvatskom jeziku.

Badnjak, Autor: Milan Pušec

———————————————————————————-

“Gospodine nauči nas moliti”. Emisija od 23.12.2008. Autor: Tomislav Ivančić

Ostale emisije “Gospodine nauči nas moliti” >>

OBAVIJEST
o imenovanju Petra Barišića
načelnikom Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu MVPEI RH

Zagreb, 18. prosinca 2008.

Obavještavamo sve Hrvate u inozemstvu da je slijedom Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu (Narodne novine 64/2008) od 4. lipnja 2008. ustrojena Samostalna služba za Hrvate u inozemstvu i kulturu s tri Odjela:
1. Odjel za hrvatske manjine u inozemstvu;
2. Odjel za Hrvate u inozemstvu;
3. Odjel za kulturu.

Načelnikom Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu imenovan je gospodin Petar Barišić;
načelnicom Odjela za hrvatske manjine u inozemstvu dr. sc. Jasmina Kovačević Čavlović;
načelnicom Odjela za Hrvate u inozemstvu gospođa Bernardica Periš;
načelnicom Odjela za kulturu gospođa Veronika Törnlöf.

Tim povodom gospodin Barišić i svi djelatnici Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu Hrvatima izvan domovine žele čestit i blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu Novu 2009. godinu.

Izvor: http://www.mvpei.hr/hmiu/vijesti.asp?q=081218

Datum: 31.12.2008.
Mjesto održavanja: Haus SiDu, Öhder Straße 19a, Wuppertal (Plan grada)

Nonstop glazba uživo

Tamburaški sastav iz domovine

- Tombola
- Gratis pjenušac u ponoć
- Parking za 300 automobila

Organizator: Folklorna grupa Z a g re b

Ulaznice: U pretprodaji /im Vorverkauf 15,- € , na večernjoj blagajni/an der Abendkasse 20,- €.
Rezervacije i prodaja na telefon: 0202/2 96 38 19 ili 01577/ 6 48 80 91 od 16-20 sati.

Novi veleposlanik BiH u Berlinu Tomislav Limov od Njemačke očekuje pomoć pri ubrzanju procesa učlanjenja svoje zemlje u EU i NATO. Dijaspori poručuje da se mora reorganizirati, ako želi postati ozbiljan partner vlastima. Iscrpnije

Jedna od najuočljivijih nuspojava globalizacije je migracija radne snage diljem svijeta. Učinci te nuspojave su različiti. U pravilu se može reći da industrijske zemlje profitiraju od nje na račun siromašnijih država. Iscrpnije

Sve što sam stekao radeći 35 godina u Njemačkoj uložio sam u kuću, a sada ne mogu ući u nju! Gdje je tu pravda i pravosuđe?- suznih očiju pita 76-godišnji Ante Vukić iz Bilja kraj Osijeka. Vila od 560 četvornih metara, nazvana Baranjska ruža, u kojoj je uredio 11 apartmana kako bi se bavio seoskim turizmom, danas mu je nedostupna - živi u njezinu podrumu bez struje i vode. Iscrpnije

Sredinom prosinca iz tiska je izašao dvanaesti, božićni broj Matice koja po običaju donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta. Za ovu prigodu izdvojit ćemo najprije priloge o aktivnostima HMI-a. Tako je po 14. put održan Forum hrvatskih manjina, koji je za temu imao očuvanje hrvatskog jezika, te susret predstavnika NAJSELA, hrvatskih sela iz susjednih zemalja koja su dobila prestižnu nagradu HMI-a. Iscrpnije

Zlatko Zeljko na čelu je udruge Juris Protecta koja je nastala kao odgovor na nefunkcioniranje pravne države, a odgovornost za to vidi u vrhu vlasti i odvjetničkom lobiju. Iscrpnije

Na nedavnom skupu o ustavnim promjenama u Vitezu Dragan Čović između ostalog reče:
“Međutim, konsenzus je potreban, treba ga i naći”, zatim “kako će HDZ BiH i Hrvati u BiH prihvatiti i svako rješenje koje predlože Bošnjaci ili Srbi, a u kojemu će Hrvati biti potpuno ravnopravni.”

Eto ti ga na. Onaj tko vjeruje u konzenzus i rješenje od Bošnjaka ili Srba koji Hrvatima daju ravnopravnost mora da je jeo gljive ludare. Takvo nešto neće (nažalost) doći, niti je ikome na kraju pameti, posebno ne Bošnacima, koji su sve vrijeme od Daytonskog sporazuma iskoristili da Hrvate što više da obesprave, a ne da ih smatraju ravnopravnim. Zašto bih sada?  Jeli ih neko zato ukorio? Jeli im itko nametnuo neke mjere da prekinu s tim? Niko i ništa. Tzv. međunarodna zajednica i njezin visoki predstavnik sve to opušteno gledaju, niko ni da trepne. Igra ide po njihovom scenariju. Nepotrebno je razmišljati što bi već bilo da Hrvati imaju političara kao što je Dodig, koji više od dvije godine harači kako mu se prohtje.

Čoviću, Čoviću, misliš li ti zaista da se od onih koje smo za rat opremili i primili im brojne izbjeglice, a isti nam zabili nož u leđa, može očekivati neki ravnopravni prijedlog za rješenje sadašnje situacije?

I pticama na grani je jasno da si treći entitet moramo izboriti sami. To  nam neće dati niti oni koji su nas podmuklo izigrali, kao niti oni koji se zato verbalno izglašavaju. Zato je neophodno hitno ujedinjavanje cjelokupnog hrvatskog korpusa, a ne neko sanjarenje. Konzensus će biti samo onda moguće kada dvije suprotne strane nebudu u stanju da svoje perfidne aspiracije ostvare na leđima Hrvata, a ne kad si isti nešto predlože.

Autor.

O lošem položaju Hrvata u BiH zadnjih godina dosta je napisano. Ideja o uspostavi trećeg eniteta uzela je zamaha ma koliko to mnoge njezine protivnike smetalo. S tim u vezi udruga Croatia Libertas još je prije godinu i pol dana na Internetu pokrenula peticiju za osnovanje istog. Do danas istu je potpisalo 1425 osoba. Malo, reći će mnogi, posebno kad se čuju brojni protesti i komentari o preglašavanju, ponižavanju i ukidanju ustavnih prava Hrvata u toj državi na raznim portalima, forumima…

A da je zaista tako vidi se samo na jednom primjeru. Domaći portal Livno Online upozorio je javnost o vandalizmu koje provode pojedinci nad divljim konjima na visoravni Kruge iznad Livna. Peticiju za spas tih plementih životinja samo u četri dana potpisalo je preko tisuću osoba, većinom Hrvata, a i jedan dio muslimana i ostalih. Da nebude zabune, ta akcija itekako da je (nažalost) neophodna da se zaštiti ovo neprocjenjivo bogatstvo, ali ipak se treba zapitati jeli peticija o uspostavi trećeg entiteta mnogima nepoznata ili je naš narod doista što se toga tiče rezignirao. Ako to zaista jeste, onda mu sudbina bude samo nešto bolja, nego kod tih jadnih konja. Kamo sreće da nisam u pravu.

Autor.

Peticiju za uspostavu trećeg entiteta možete potpisati ovdje

Zaštitimo divlje konje s Kruga! Potpiši peticiju

Foto: Željka Mihaljević

Livanjski divlji konji

Iz tiska je izašao božićni broj “Žive zajednice”, mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, koji objavljuje Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta na Majni.

Broj je slikovno posvećen 11. smotri mješovitih zborova hrvatskih misija i zajednica u Njemačkoj, nedavno održanom u Bruchsalu. Od vijesti iz opće Crkve donosi se osvrt Svetoga Oca Benedikta XVI. o financijskoj krizi. Tu su i vijesti iz domovinske Crkve. Reportaža je posvećena Hrvatskoj katoličkoj misiji München u povodu šezdesete obljetnice njezina postojanja. Misno slavlje u tom je povodu predvodio kardinal Josip Bozanić. Tu su i iscrpnije vijesti o dobrotvornom programu za Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini koji je upriličen u Hildenu, kao i o snimanju glazbenog spektakla „Lijepom našom” u Sindelfingenu. Tu su i druge vijesti iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj. Iscrpnije

Snimanje video spota za pjesmu „Zemljo moja”- prvoga hrvatskoga band-aida u iseljeništvu „CROunitas” je završeno. Spot je premijerno prikazan na CMC-televiziji, a 9. prosinca pjesma je izabrana za hit dana. Band je ove godine osnovan u Frankfurtu na inicijativu pjevačice Anđele Kolar, proslavljene duetima s Draženom Zečićem, i pjevača grupe “Impulsi” Marka Pavića. Kao glavni izvođači u pjesmi „Zemljo moja”, uz Anđelu i Marka, sudjeluju Antonio Macan, Dubravka Šeparović-Mušović, Karmen Kočila, Nicole Jukić, Robert Čolina, Saša Amić i dalmatinska klapa Chorus Croaticus iz Švicarske. U sviranju i snimanju također su sudjelovali Ante Filipović i Perica Vasić.

Video spot i informacije vezane za band-aid CROunitas i udrugu roditelja za djecu s teškim tjelesnim invaliditetom Anđeli potražite na novoj internet stranici www.crounitas.com na hrvatskome i njemačkome jeziku.

Akcija za pomoć Andelima se nastavlja. Band očekuje izdavanje CD-a i DVD-a s pjesmom „Zemljo moja”, promociju video spota kao i nekoliko nastupa izvodača CROunitasa u dobrotvorne svrhe i za Anđele iz Splita. (dšš)

Izvor: HMI

Većina gastarbajtera prve generacije zaposlena je u sektoru niskih plaća odnosno zanimanjima s nižom stručnom spremom. Takvih se poslodavci najlakše odriču u razdobljima krize pred kakvim se nalazi njemačko gospodarstvo. Iscrpnije

“Jesi´ kupio novogodišnji paketić?”

Kao i svakoj dici tako su i nama u djetinstvu pričali priče o Djedu Mrazu, darovima koje donosi, sve lipo, bajkovito, ali tu  nažalost nije nikome “upalio kec”. U Jugi “službeno” sveti Nikola je bio persona non grata. Da jadna dica nebi izvisila, na njegovo misto “uskočio” je Djeda Mraz, u predodžbama baš onakav kakvog su nam ga pokušavali u bezbroj filmova dočarati. Čudno bi bilo da je bio drugačiji.

Nekako prid Božić 1978. imali smo u razredu neku proslavu, gdje nam je učitelj pripovjedao da će Djeda Mraz doći samo kod onih najboljih, a to su dakako skoro svi sebe smatrali. Sumljam da neko nije povirovao u tu priču. Svi smo imali toliko želja da sve nebi stalo ni u vagon, a kamoli u kočiju tog bradatog dedice.

Umjesto iz Laplanda naši darovi stizali su skoro svi iz Njemačke. Vukli su ćaće i poneke matere pune kufere da razvesele svoju dičicu, misleći se koliko su im porasli i dali će im ono malo sitne robice što su im kupili pasati.

Tek koju godinu kasnije, negdi početkom osamdestih u modu je došao takozvani “novogodišnji paketić”. Na televiziji se dan za danom vrtila reklama prid novu godinu,da eto roditelji malo odvoje koji dinar za svoje najmlađe. Naravno samo za njih. O međusobnom darivanju  malo tko da je pomišljao. Jedina dobra stvar je bila u tome što si zato niko nije razbijao glavu, a kamoli jurijo u potrazi za istim.

Zaista je bila impresivna slika tih dana u našem gradu. Na kolodvoru sve bus do busa iz cile Njemačke. Grad krcat, pijaca vrvi, mesari maste brke, trgovine nemož´uć´, navala mili brate na sve strane. Ipak, u svoj toj trci osjećalo se neko zadovoljstvo, očevi su opet zajedno s dicom, žene s muževima, svima se nekako svanilo.

Na Badnjak majkama je najveća briga bila oće li uspiti pripremiti sušeni bakalar, skuhati sarmu, ispeći kolače i što je najvažnije dali će te večeri nestati struje. Očevi bi tih dana obično navratili do starog Žile da vide kad će im on moći ispeći janje, kojeg su svi htili imati gotovog najkasnije tog dana.

U svim tim Božićima u djetinstvu najslađa su ostala ona kada je padao snig tu večer, a mi polako s džepnom svjetiljkom u ruci gazeći kroz njega išli na ponoćnu misu u crkvu koja se nalazila na obližnjem brdu. Sve kuće usput imale su upaljena svjetla, tu i tamo dikoja ukrašena jelka vani s raznoraznim bojama svjetla uljepšavala je tu blaženu noć. Auta je tada bilo relativno malo, a i oni koji su htili teško bi se uzbrdice izvukli.

U crkvi pomalo hladno, ali blagdanski ukrašeno. Sa svih strana navrće narod unutra i tiho se pozdravlja.  Znatiželjno se razgledaju tri velike jelke, tu i tamo neko kriomice baca pogled ko je sve došo. Mala dica oduševljenim pogledom miliju Isusove jaslice na desnom oltaru i sa uperenim prstom prema njima nešto šapuću svojoj mami,  dok oni pobožniji skrušeno upućuju molitvu Svevišnjem.

Iščekuje se ponoć i Kristovo rođenje. Misa bi tada obično malo duže trajala, ali izgleda da to nije nikoga puno smetalo, pa ni manju dicu čije su oči ponekad pokazivale osjećaj umora i pospanosti. Veselilo se i slavilo tih dana, a posebno osjećala toplina obiteljskog doma.

Očevi su se nakon blagdana opet vraćali nazad, a žene i dica brojili misece kad će ih opet viditi, i sve tako. A nikome nije bilo lako, posebno na rastanku.

Ah da, na Badnju večer 2007. godine u rodnom mistu kao da su želje stigle do cilja. Krenili smo opet u crkvu na ponoćku. Noć duboka, pomalo hladna, zvijezde na počinku. U daljini odjekuju poneke petarde. Poslje jedanest odjednom pođoše pahuljice lepršati oko nas. Jedna, dvije, pet, bezbroj. Divota. Nakon mise sve zabjelilo.  Mili Bože idila.  A snješko i dalje polako pada, bez namjere da uskoro prestane… Božić kakav možeš samo sanjati. A san je stvarnost. Povratilo se djetinstvo i svi predivni osjećaji vezani za ovaj naš veliki kršćanski blagdan. Falile su samo prskalice, ali one su zapravo već gorile  - u našim srcima.

Autor.

Pokoj vječni daruj joj, Gospodine! - I svjetlost vječna svijetlila joj! - Počivala u miru Božjem!

Prošlo je 40 godina otkako su prvi ‘gastarbajteri’ iz bivše Jugoslavije došli u Njemačku. Većina je htjela samo kratko ostati i nešto zaraditi. Mnogi su ostali do danas. Brojne životne sudbine s usponima i padovima. Iscrpnije

Dok broj doseljenika u Njemačkoj već godinama stagnira, sve više Nijemaca odlazi iz zemlje uglavnom u potrazi za boljom životnom perspektivom. To je samo jedan od pokazatelja iz najnovijeg vladinog migracijskog izvješća. Iscrpnije

Stephan Vučković bio je jedan od najuspješnijih njemačkih triatlonaca. No, sve se počelo urušavati nakon što je sportaša hrvatskog podrijetla… Iscrpnije

Aus dem Gedächtnis

Der Orthopäde Martin Engelhardt verdächtigt den Triathleten Stephan Vuckovic, Silbergewinner von Sydney 2000, des Epo-Dopings. Mehr

Delikate Bitte

Zweiter Akt in der Doping-Affäre: Nachdem Triathlet Vuckovic die Vorwürfe zurückgewiesen hat, soll er auf Bitte der DTU-Chefin seine Ärzte von der Schweigepflicht entbinden. Mehr

Web stranica Stephana Vučkovića

1. siječnja 2008. njemački Savezni statistički ured proveo je na skoro 59 000 privatnih domaćinstava zanimljivu analizu kolikim imetkom raspolažu njemački građani. 40 milijuna automobila, 60 milijuna mobitela, 70 milijuna bicikla, 57,8 milijuna televizora i skoro 48 milijuna kompjutora samo su neki od podataka s kojim materijalnim sredstvima raspolažu njihovi vlasnici u ovoj zemlji.

Podatci na 100 domaćinstava:

Prometna vozila:

Osobna vozila 102,4
- Kupljeno novo 35,1
- Kupljeno polovno 62,6
- Na leasing 4,8
Motor 14
Bicikl 178,4

Nositelji slike i tona

Televizor 147,4
- LCD, Plazma 17,5
Satelitski dekorder 52,3
Kabelski priključak 49,5
DVB-T dekorder 18,9
Pay-TV dekorder 5,1
DVD (Player/Recorder) 109,3
Camcorder 21,4
- digitalni 10,1
Foto aparat 153,7
- Foto aparat (digitalni) 73,3
MP3 Player 55,3
CD Player 155,4
Konzola za igranje 30

Informacijska i komunikacijska tehnika

Kompjutor (ukupno) 121,7
-Kućni kompjutor 80,2
-Laptop 41,5
Internet priključak 69
ISDN priključak 32
Telefon (ukupno) 268,3
- Kućni telefon 114,5
- Mobitel 153,8
Telefonska sekretarica 50,9
Telefaks 20,9
Navigacijski uređaj 22,5

Bijela tehnika

Hladnjak 120,1
Škrinja (ledenica) 58,6
Stroj za pranje posuđa 63,3
Stroj za sušenje rublja 38,7
Mikrovalna pećnica 71,4

Autor.

Izvor: Savezni statistički ured

U Europskoj uniji na snagu su stupila nova pravila o bescarinskom uvozu u osobnoj prtljazi. Putnici koji ulaze zračnim ili pomorskim putem u EU tako će moći uvesti robe u vrijednosti 430 eura umjesto dosadašnjih 175 eura, a za one koji prelaze kopnenu granicu ili unutarnji plovni put limit je 300 eura. Međutim, za cigarete i alkohol neće se uzimati u obzir njihova vrijednost nego količina.

Tako će putnici u zračnom i pomorskom prometu umjesto dvije sada moći uvesti četiri litre vina, 16 litara piva (ranije nije bilo ograničenja), jednu litru žestokog alkoholnog pića - što je količina koja ostaje ista - te robe u vrijednosti 430 eura (igračke, parfemi, elektronska oprema itd.). Što se cigareta tiče, ostaje limit od 200 cigareta koje se mogu unijeti, ali je zemljama članicama prepuštena mogućnost snižavanja tog limita do 40 cigareta.

Izvor:HRT