Pisma iz Njemačke

Nach Angaben des Statistischen Bundesamtes (Destatis) wurden in Deutschland im Verlauf des Jahres 2007 rund 113 000 Ausländerinnen und Ausländer eingebürgert. Das waren 11 800 Einbürgerungen weniger als im Vorjahr (– 9,5%). Im Jahr 2000 hatten die Einbürgerungen mit der Einführung des neuen Staatsangehörig­keitsrechts den Höchststand von knapp 186 700 Personen erreicht. In den Folgejahren nahm ihre Zahl jeweils ab, lediglich unterbrochen von einer Zunahme um + 6,5% im Jahr 2006. Mehr

Nedavno objavljena studija Friedrich-Ebert Zaklade na 2 426 ispitanika, pokazala je u odnosu na prijašnje godine pozitivne pomake u društvu glede desno ekstremističkih tendencija. Mada je antisemitizam na konstantnom nivou, zabrinjavajuća je i dalje netrpeljivost prema strancima, i to prije svega na prostorima nekadašnje Istočne Njemačke, gdje izvanprosječno veliki broj građana ima negativno mišljenje prema strancima.

Njemačka prošlost, moglo bi se reći, kod jednog broja stanovnika i dandanas ima utjecaj. Tako 6%  anketiranih Nijemaca smatra diktaturu, ako je u nacionalnom interesu i pod određenim uvjetima, kao najbolju državnu formu, dok ih 13,2% želi “vođu” (Führera) koji bi nad njima vladao čvrstom rukom”, odnosno 22,2% si “želi jednu jedinu jaku stranku koja bi predstavljala jedinstvo naroda”.

Razvijeni nacionalni osjećaj Nijemaca zadnjih godina je u padu, mada je se  više nego jedna trećina, tj. 35,2% u anketi zato izjasnila da “Nijemci trebaju da imaju više hrabrosti za nacionalni osjećaj”. 24,6% ispitanika su zato da “Njemačka treba jako i energično da zagovara svoje interese prema inozemstvu”, dok  ih 21,9%  naginje nacionalizmu i smatraju da “glavni cilj njemačke politike treba biti taj koji će pridonjeti zemlji moć i utjecaj koji joj pripada”.

Mišljenje njemačkih građana glede stranaca nedaje velike pozitivne znakove, jer ih čak 31,3% misli da im “stranci dolaze samo da iskoriste socijalni sustav”. Sličan postotak (29,9%) smatra da “stranci trebaju napustiti zemlju ukoliko dođe do smanjenja broja radnih mjesta”. A da je “Njemačka prenapučena strancima u opasnoj mjeri” također smatra skoro jedna trećina (31,8%) anketiranih.

Antisemitizam donekle “bolje” prolazi u odnosu na strance, no 17,8% ispitanika misli da “je utjecaj Židova prevelik”, 14,9% da isti “više nego ostali rade s prefidnim trikovima da ostvare svoje ciljeve”, dok 14,5% tvrdi da “Židovi imaju neko posebno svojstvo koje ne odgovara Nijemcima”. Da nije bilo Holokausta 10% anketiranih misli da bi “Hitler danas bio veliki državnik”,  7,8% smatra da su “zločini nacionalsocijalizma u povijesnom kontekstu pretjerani”, a 9% vidi i “neke pozitivne strane” tog propalog sustava.

Slično je i s odgovorima (12,6%) na to da su “Nijemci po prirodi nadmoćniji narod prema drugima” i da “u društvu treba da vrijedi prirodni zakon, tj. zakon jačega” misli 15,8% ispitanika.

U Njemačkoj je 2007. zabilježeno ukupno 82,3 milijuna stanovnika, od kojih 15,4 milijuna imaju “useljeničku pozadinu”. Od tog broja 7,3 milijuna su građani bez njemačkog državljanstva. U Zapadnoj Njemačkoj broj Židova 1989. godine nije prelazio 30 000, dok je danas isti, nakon olakšanog useljenja iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza narastao na cca. 100 000.

Autor.

Grafički prikaz studije

Interview s dr. Adolfom Polegubićem. Urednik i voditelj: Zoran Paškov.

Rechtsextreme Einstellungen schwächen sich deutschlandweit ab - zu diesem Ergebnis kommt eine Studie der Friedrich-Ebert-Stiftung. Doch die Autoren warnen: Braunes, antisemitisches und autoritäres Gedankengut bleibt weit verbreitet, im Osten zum Teil mit steigender Tendenz. Mehr

Useljenici su gotovo petina njemačkog stanovništva, pokazuju najnoviji podatci Saveznog ureda za statistiku u Wiesbadenu, objavljeni u srijedu. U Njemačkoj je 2007. zabilježeno 18,7 posto ili 15,4 milijuna useljenika, od kojih su 7,3 milijuna građani bez njemačkog državljanstva - stoji u izvješću “Stanovništvo s useljeničkom pozadinom” Saveznoga statističkog ureda. U stanovnike s “useljeničkom pozadinom” statistika ubraja sve građane i njihove potomke koji su se nakon 1950. uselili u Njemačku. Iscrpnije

Jeder fünfte Deutscher hat keine deutschen Wurzeln
Nach Angaben des Statistischen Bundesamts hat jeder fünfte Deutsche eine nichtdeutsche Herkunft. Damit steigt der Anteil der Bevölkerung mit Migrationshintergrund auf 18,7 Prozent. Mehr

Junge Berliner aus Einwandererfamilien, die in Deutschland aufgewachsen sind, sind ihren deutschen Altersgenossen in mancher Hinsicht ähnlicher, als das noch bei ihren Eltern der Fall war. Das geht aus einer Studie hervor, die am Montagabend im Roten Rathaus vorgestellt wurde. Mehr

U Njemačkoj su 28. kolovoza 2007. stupili na snagu novi propisi o izdavanju viza radi pridruživanja bračnom drugu u Njemačkoj. Ti se propisi odnose i na podnositelje zahtjeva iz Hrvatske koji se žele trajno preseliti kod svog bračnog druga u Njemačku. Iscrpnije

Njemačka kroatistika očigledno je žilavija i plodonosnija, nego što bi se to moglo zaključiti na temelju opće krize slavistike ili sve restriktivnijeg odnosa prema lektoratima hrvatskog jezika na njemačkim sveučilištima. Iscrpnije

Pedeseta obljetnica Hrvatske katoličke zajednice (HKZ) Stuttgart svečano je proslavljena u nedjelju 23. studenoga euharistijskim slavljem na svetkovinu Krista Kralja koje je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u punoj dvorani “Liederhalle” u Stuttgartu. Iscrpnije

Pola stoljeća hrvatske katoličke zajednice u Stuttgartu

U Njemačkoj u svim većim urbanim središtima, gdje su se nastanili Hrvati, već desetljećima ih prate i katolički svećenici i redovnici. Tako je bilo i u Stuttgartu gdje su prije 50 godine došli hrvatski svećenici. Iscrpnije

Dražen Zečić i Anđela Kolar - Nema ništa novo

Dražen i Anđela - Ima li nade za nas

Web stranica Anđele Kolar

Nogometaš Hamburger SV - Mladen Petrić - http://www.mladenpetric.com

Nogometaš FC Schalke 04 - Ivan Rakitić - http://www.ivanrakitic.com/

Deutsche Gesellschaft für Kroatistik - http://www.kroatistik.de/

Klub prijateljstva BW-Hrvatska - http://www.freundeskreis-bw-kroatien.de

Hrvatska je u prošlom stoljeću doživjela više puta da se u ime zločina prošlosti čine novi zločini. Krivci su za to oni koji nemaju odgovarajuće empatije za žrtve svojih neprijatelja, jer takovi bi ponovno ubijali. Sjetimo se staljinističkog ubijanja 1945. godine i ponovnog ubijanja „staljinista“ 1948. godine! Između majstora smrti fašista i komunista vlada u tome potpuna zločinačka simetrija. Čudno je da tu evidentnu simetriju još i danas negiraju mnogi u Hrvatskoj i time polariziraju društvo.

Danas u Europi postoji konsenzus da su komunizam i fašizam dva najveća zla 20. stoljeća (vidi npr. Stephane Courtois, Crna knjiga komunizma). Oba su se brutalno obračunavala bez milosti s neprijateljima, bilo klasnim, bilo rasnim ili općenito s protivnicima. Naivni bigoti komunizma još uvijek tvrdoglavo tvrde: „Cilj fašizma je bilo zlo, a praksa zločinačka, dok cilj komunizma je bilo dobro, a praksa ponekad zločinačka“. Nažalost ne vide da je baza i jednih i drugih bila mržnja, a sredstvo zločin s lažnim ciljevima koji su se brzo pokazali prevarom u uličnom komunizmu i fašizmu! U današnjoj demokraciji ljudsko Dostojanstvo je nepovredljiv princip, zato nisu ideološki ciljevi, nego metoda kako se dolazi do tih ciljeva odlučujući. To vrijedi i za metafizički komunizam i fašizam koji su nažalost bili i ostali opijum za intelektualce! Kod nas je stanoviti broj građana mentalno korumpiran kroz prividne kulturne i ekonomske uspjehe fašizma i komunizma i zato još i danas neki imaju manju ili veću nostalgiju za totalitarizmom. Predstavnici tog totalitarizma, Pavelić i Tito, nisu bili neki izvanzemaljski hajđekeri, pa su i mnogi građani u svojoj indiferentnosti i manjku empatije za žrtve fašizma i komunizma postali virtualni sukrivci njihovih zločina. Tko negira zločine postaje zločinac! Upravo takovi danas sprečavaju svjesno ili nesvjesno razvoj demokracije u Hrvatskoj. Iscrpnije

»Koliko je star kamen na kojem je izrasla cijela Dalmacija, toliko je stara i hrvatska kultura, a ukoliko je vezana uz predivan prizor mora, sunca, obale i otoka, onda tu kulturu čini dalmatinsko klapsko pjevanje.

… Pjesma je najljepši govor srca, srca koje je imalo vremena govoriti uslijed nekadašnjeg teškog života. Kada bi se nakon teška dana, motike spremile u konobe ili izvadile mriže iz mora, prijatelji bi se sastali u konobi ili pored mora i pjesma bi potekla.» (S. Alfirev). Iscrpnije

Klapa HKM Croatia - Oprosti - a capella

‘Sjećam se samo da je djed mrzio Jugoslaviju’

Američki senator s Aljaske Mark Begich o sebi, svojim hrvatskim korijenima… u jednom interview-u.

Rad u Njemačkoj i u Hrvatskoj. Informativna brošura Njemačkog mirovinskog osiguranja (pdf).

Europski parlament je podržao uvođenje Blue Card-a u zemlje članice EU-a. Cilj te mjere je olakšavanje dolaska inozemnih visokokvalificiranih stručnjaka u Europsku uniju. Kako će ona funkcionirati u praksi? Iscrpnije

“Sondiranje javnog mnijenja“ - Tako je Ivica Račan (predsjednik Saveza komunista Hrvatske, kasnije Socijaldemokratske partije Hrvatske)  u “Vjesniku” proglasio rezultat Referenduma o samostalnosti Hrvatske održanog 19.5.1991. gdje se 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu.

Akademik Mirko Vidović u svojoj kolumni.

Đurđica Ivanišević Lieb

Brojni hrvatski iseljenici koji su održavali vezu s Hrvatskom, ali i pisali u pojedinim časopisima i listovima kojima su imali pristup, upozoravali su često na iseljenike kojima su usta bila puna Hrvatske, koji su za razliku od mnogih dolazili i odlazili iz Hrvatske i u Hrvatsku, nosili grbove, NDH, križeve… što je ostalima bilo zabranjeno. Na kraju se ispostavilo da su takvi ljudi bili u dogovoru s ambasadama i bili zaduženi za praćenje mnogih. Zbog lakovjernosti mnogi su stradali i u Hrvatskoj poslije njihova odlaska. Stradavalo se i zbog tekstova o kardinalu Stepincu. Iscrpnije

Pitanja migracija, uvoz radne snage, negativni demografski trendovi, kako se Hrvatska snalazi u tom okruženju, sve su to aktualne teme o kojima je za Glas Koncila progovorila Snježana Gregurović, 36-godišnja magistrica sociologije, već osam godina djelatnica Instituta za migracije i narodnosti (IMIN) Sveučilišta u Zagrebu. Prethodno je radila kao profesorica sociologije te politike i gospodarstva u zagrebačkoj XVIII. gimnaziji. Magistrirala je o temi iz područja etnikuma i uglavnom se do prije tri godine bavila problematikom etničkih odnosa, ali u posljednje vrijeme njezino su područje znanstvenog rada migracije i migracijske politike. Sada radi i na projektu Interkulturni pristup etničkoj različitosti i identitet: Hrvatska - Europa u okviru kojega piše i doktorski rad. Živi u Velikoj Gorici sa suprugom i dvoje djece. Iscrpnije

Marijana Zovko rođena je 16. lipnja 1972. u malom njemačkom gradu Laupheimu (izmedju Ulma i Stuttgarta). Rodom je iz Slavonije iz malog sela Vrbova. U Njemačkoj je završila medicinsku školu i kasnije se zaposlila. Sada je već udana i ima sina Dominika.

Djeluje već 15 godina u Hrvatskoj Katoličkoj misiji Ulm. Duhovnom glazbom bavi se od djetinjstva pjevajući na svetim misama. Često se okupljala sa prijateljicama na molitvu krunice i u tom duhovnom zanosu počela je pisati i uz gitaru skladati pjesme. Njezina prva pjesma je “Gradimo novi svijet”. Tu prvu pjesmu i druge koje je napisala otkrila je svom župniku i on ju je prijavio na smotru moderne duhovne glazbe u Hrvatskoj koja se održala 1993. u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Tada je prvi put došla u svoju Domovinu sa pjesmom “Neka svijeća gori” koja je nastala u strahu i molitvi za vrijeme rata.

Nakon smotre krenula je dalje. Pošto u Njemačkoj ne postoje smotre i festivali moderne duhovne glazbe, snimila je kazetu i s njom krenula od crkve do crkve, pjevala je na hodočašćima, humanitarnim koncertima, i ne samo u hrvatskim katoličkim misijama, već i po njemačkim župama što je za njih potpuno nova vrsta duhovne glazbe.

Nakon što je snimila kazetu potaknuo ju je Toni Eterović da se prijavi na Uskrs-fest, što je i učinila sa pjesmom “Tebi pjevam pjesmu srca svog”. Nakon Uskrs-festa 1994. nastupila je još na dva Uskrs-festa - 2001. i 2003. godine, nastup je imala i na njemačkoj radioteleviziji «SWR» u Stuttgartu.

Izdala je dva albuma: «Neka svijeća gori» i novi album «Sretan Dan, o, Gospode». Najdraži stih joj je «Molitvom sam blizu Tebi, Tebi Domu svom…» zato što je pjesma i moliva spajaju sa domovinom. Veoma je sretna kad dolazi na festivale i nastupe u Hrvatsku gdje pjeva na materinskom jeziku. Materijalne nagrade joj nisu važne jer želi pjevati na slavu Božju, a najveća nagrada joj je ljubav i milost koju osijeća pri radu. Najveću podršku daju joj obitelj i prijateljica Lada Olujić te duhovno-glazbeni suradnici iz Hrvatske Arijana Meštrović i grupa Fides.

Glazbu prezentira putem audio CD-a i kazeta, putem koncerata, festivala, nešto manje putem radija, a u tijeku je izrada internet stranice. Osim što pjeva, pod misom vodi jedan mali zbor, svira orgulje, a ponekad i gitaru. Svoju glazbu svrstava u rock, a voli pjevati i klasiku. Kao najveći izvor inspiracije navodi molitvu i čitanje duhovnih knjiga, gdje se na prvom mjestu nalazi Biblija.

Nama u Hrvatskoj poručuje da trebamo biti sretni i Bogu zahvalni što imamo festivale i smotre suvremene duhovne glazbe jer toga u Njemačkoj nema.

Izvor: Duhovna scena online

Web stranica Marijane Zovko

Medjugorje. Song by: Marijana Zovko (Svjedočenje)

Sredinom studenoga iz tiska je izašao jedanaesti broj Matice, koja po običaju donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta.

Za ovu prigodu izdvojit ćemo priloge o priredbama koje su održane u organizaciji ili pod pokroviteljstvom HMI-a. Tako se, već tradicionalno, na zagrebačkom sajmu knjiga Interliberu uspješno predstavila i Matica. Zvijezda Matičina nastupa bila je mlada njemačka spisateljica hrvatskoga podrijetla Jagoda Marinić. Kad govorimo o književnosti, treba istaknuti i prilog o Susretu književnika hrvatskih manjina nedavno održanom u Rovinju. Zatim, pišemo o prikupljanju i prezentaciji povijesne građe krčkih iseljenika iz New Yorka, koju organizira naša podružnica iz Rijeke. Splitska podružnica organizirala je, pak, koncerte splitske klape „Filip Dević“ u Kaliforniji. Donosimo i reportažu s turneje Zagrebačkog folklornog ansambla koji je gostovao u hrvatskim zajednicama Južne Amerike. Osim spomenutih priloga vezanih uz HMI, pišemo i o mnogim temama koje će zasigurno zanimati naše čitatelje u domovini i inozemstvu.
Dragi čitatelji Matice diljem svijeta, u našem i vašem interesu je da naš mjesečnik zabilježi svaki važan događaj iz vaših sredina. Stoga vas i ovaj put pozivamo da s nama surađujete. Pišite nam vijesti i šaljite fotografije, kreirajte s nama sadržaj Matice pišući nam o tome što biste željeli čitati. Učinimo Maticu uistinu mostom hrvatskog zajedništva.

SADRŽAJ

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
Rudi Mijač počasni konzul RH iz Punta Arenasa posjetio HMI
Predstavljena knjiga Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu (4.)
Rovinjski susreti književnika hrvatskih manjina
Prikupljanje i prezentacija povijesne građe krčkih iseljenika
Gostovanje klape „Filip Dević“ u Kaliforniji
HMI na zagrebačkom Interliberu

DOMOVINA
Modernizacija hrvatske drvne industrije
Novosti oko gradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini
Uz otvaranje punog profila autoceste Rijeka - Zagreb
Hrvatsko selo Korićani u srednjoj Bosni
Novosti iz Državnog arhiva u Zagrebu

SVIJET
Obljetnica Hrvatske katoličke misije u Münchenu
Turneja Zagrebačkog folklornog ansambla po Južnoj Americi
Godišnja Konvencija Australsko-hrvatskog kongresa
Berlin – Beč: Časna sestra Nikolina Pejić
Razgovor sa spisateljicom Anom Blažeković iz Argentine
Humanitarna priredba „Hrvatske žene“ iz Chicaga
Glazbenici iz iseljeništva osnovali Band Aid
Njemačko-hrvatsko društvo dodijelilo nagradu Franjo Basić
Marijana Zovko, kantautorica duhovne glazbe iz Njemačke
Švicarska: Prva Hrvatska večer u Baaru
Održan 22. odrasli TAMFEST HBZ-a
Obljetnica Ontarijske federacije odsjeka HBZ

AKTUALNO / ZANIMLJIVO
Uspješna iseljenička obitelj Erceg iz Australije
Uz 30. obljetnicu mučkog ubojstva Brune Bušića
Povratnik iz Njemačke Ante Dundović otvorio lovački muzej
Hrvatski učitelji iz australske Victorije posjetili Hrvatsku
Jubilarni koncert fra Šite Ćorića u zagrebačkoj Dubravi
Razgovor sa spisateljicom Julijanom Matanović
Predstavljamo pjesnikinju Barbara Pribanić Junković iz Australije
Davor Ivičević s Visa od 1966. živi u Australiji
Ivanka Paul – priznata hrvatska pjesnikinja iz Pariza

STALNE RUBRIKE
Manjinske vijesti
Vijesti HR
Vijesti BiH
Kultura: Hrvatska i svijet
Iseljeničke vijesti
Nove knjige
Glazba+
CRORAMA
Športske vijesti

KOLUMNE
Globalna Hrvatska (Vesna Kukavica)
Govorimo hrvatski (Sanja Vulić)
Iz pera bivšeg gastarbajtera (Emil Cipar)

Antonio Macan, mladi hrvatski pijanista kojega su Nijemci proglasili hrvatskim Mozartom, sve više osvaja i Kineze, posebno Kineskinje koje se poludjele za mladim glazbenikom. Posebno se dopadljivo predstavio pekinškoj publici. Iscrpnije

Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture namijenjena je hrvatskoj mladeži i stranim polaznicima koji žele upoznati Hrvatsku. Iscrpnije

Tri petine Hrvata, 60 posto, ne smatra se Balkancima, skoro dvije trećine, 65 posto ih se snažno identificira sa svojom zemljom, a samo sedam posto ih želi napustiti zemlju, pokazuju rezultati prvog istraživanja Gallup Balkan Monitora, koji su u ponedjeljak predstavljeni u Bruxellesu. Iscrpnije

Zašto jedna država, kao što je Švicarska može funkcionirati i opstati, iako ima 4 naroda, 3 službena jezika uz to i retoromanski, pa čak je i jiddisch priznat kao jezik, različite vjere, podrijetlo, a podjeljena je i na 26 kantona?

Zato što je uređena na DEMOKRATSKOM federalnom sustavu, gdje kantoni imaju VELIKU SAMOUPRAVU i zato što im je ustav tako uređen da se NITI JEDAN NAROD ne diskriminira i što su svi pojednako uključeni u politički proces. U suprotnom bi to značilo - balkanizacija.

A BiH, koja je u nekoj sličnoj situaciji, nema teorije da na ovakvim principima, unitarizma, razbijanja, rastjerivanja, političko-ekonomskih pritisaka, komunjarskih zakržljotina ikad zaživi kao normalna i suverena država. Preko 44% je žele radikalizirati, preko 30% razbiti, a jadnim bi nam Hrvatima takva sigurno koliko-toliko odgovarala.

A možda bi nam bila i idealna, jer bi s tim okupili svoj cijeli nacionalni korpus.

No situacija je drugačija. Oni koji bi je prihvatili kao demokratsku i RAVNOPRAVNU, ti su stalno na meti. Ograničava im se moć i sudjelovanje u vlasti gdje se god može. Svim sredstvima vrši se na njih pritisak. A  nažalost i sami su dosta krivi. Razjedinošću, nebrigom i kojekakvim drugim pojavama potpomažu antihrvatske elemente.

Za BiH u ovakvom obliku jednostavno nema života. Stvorena je nakradno, uređena je nakaradno. Skoro 8/10 pučanstva je želi pretvoriti kao svog taoca ili joj prerezati vrat, svako na svoj način. Ili bolje rečeno, s takvim razmišljanjem nakaradna joj je i budućnost.

Zapravo, ta bijedna tvorevina, kako je neki pogrešno zovu državom, udaljena je od Švicarske, ne godine ni stoljeća, nego galaksije. I to u srcu Europe.

Autor.

Gdje je ostala Hrvatska, ona zemlja koju tako dobro poznajemo, koju nadasve volimo, koju najviše cijenimo? Povukla se tamo gdje ne kuca srce naroda! Povukla se u podaničko-prosjačku politiku koja na koljenima moli za primitak u Europu! Povukla se u politiku mešetarenja i korupcije, organiziranog kriminala. Iscrpnije

U nedjelju 23.11.2008. u 15:45 na HRT1

Današnja emisija snimljena je prigodom 60. obljetnice Hrvatske katoličke misije u Münchenu. U dvorani Gasteig Philharmonie nastupili su: Slavonski dukati, Marija Pavković Snaša, Kićo Slabinac, Đani Stipaničev, Anđela Kolar, Tamburaši HKMM, klapa “Croatia”, ŽVS “Lira”, dječji zbor “Hrvatski slavuji”, FS HKMM “Fra Andrija Kačić Miošić”, FS HKMM “Hrvatski vez”, DFS HKMM “Bijeli golubovi”, pijanistica Marlene Priskić i sopranistica Kristina Šop.

Jagoda Marinić je mlada njemačka književnica hrvatskih korijena koja je na ovogodišnjem Interliberu predstavila svoj roman »Die Namenlose« (Bezimena). Tjednik Spiegel ga je nakon predstavljanja na Frankfurtskom sajmu knjiga svrstao među najznačajnija nova izdanja na toj najvećoj svjetskoj smotri knjiga. Ta mlada i simpatična spisateljica studirala je političke znanosti, germanistiku i anglistiku u Heidelbergu, a sad djeluje kao književnica, dramaturginja i novinarka. »Bezimena« je njena treća knjiga i do sljedećega Interlibera bit će prevedena na hrvatski jezik. U bučnoj interliberskoj atmosferi s Jagodom Marinić smo na hrvatskom jeziku porazgovarali o poziciji pisca između dviju domovina i o njezinu romanu »Bezimena«. Iscrpnije

Jednom davno ne bez razloga nastala je poslovica u narodu hrvatskom a i šire : “Hercegovina cijeli svijet naseli a sebe ne raseli”. Aktualna je i danas. Turke i komunjare, davne protagoniste izgona,  zamijenili su neki moderni Turci i komunisti pa se iseljavanje  nastavlja ništa manjim žarom nego ranije, a  vriska  hercegovačke dice i dalje odzvanja širom Humske zemlje. Međutim šta se to događa  sa našim dalekim rođacima po svijetu pa da su tako lijeni kada je u pitanju ne tako nebitan cirkus zvan “Izbori u BIH” koji oni redovno ignoriraju iako imaju prava glasovati na BIH izborima? Iscrpnije

Bruchsal, (IKA) – Tradicionalna 11. smotra crkvenih mješovitih zborova hrvatskih katoličkih misija i zajednica iz Njemačke održana je u nedjelju 16. studenoga u crkvi Sv. Pavla u Bruchsalu, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta i Hrvatske katoličke misije Srednji Baden sa sjedištem u Karlsruheu. Prije smotre svečano misno slavlje predvodio je delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić zajedno s voditeljem HKM Srednji Baden o. Ivanom Nedićem i voditeljem HKM Mainz fra Antom Bilićem. Iscrpnije

Podaci Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi kažu da je najviše siromašnih u Kninu čijih je 28,2 posto građana ovisno o stalnoj državnoj pomoći. Na koncu prošle godine je 102.953 građana ili 2,3 posto stanovništva Hrvatske bilo obuhvaćeno stalnom socijalnom pomoći države – najviše je građana od te simbolične pomoći preživljavalo u Šibensko-kninskoj županiji, čak 8,4 posto tamošnjeg stanovništva; potom u Međimurskoj županiji, čak 4,7 posto građana te Karlovačkoj županiji gdje je tu pomoć primalo 4,3 posto stanovništva. Iscrpnije

Gospodja i gospodin Miličević
Ehepaar Miličević und das Leben im Seniorenheim

Gospodin Ivo Miličević i njegova supruga Ljubica preko 35 godina žive u Njemačkoj. Došli su kao radnici iz Bosne i Hercegovine i kao mnogi - ostali. Dok su bili mladji gospodin Ivo je radio kao tesar u mnogim gradovima u Njemačkoj, a Ljubica je kod kuce cuvala djecu i kuhala. Iscrpnije

Radovi Drage Trumbetaša u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Izloženo 150 djela jednoga od najcjenjenijih samoukih hrvatskih umjetnika koji krajnje iskreno progovara o socijalnoj nepravdi i društvenom licemjerju. Iscrpnije

10.10.1979. u 19.30. Prvi program Televizije Sarajevo. “Dobra večer dragi gledaoci. Iz današnjih vijesti izdvajamo: U povodu 10. oktobra, dana oslobođenja Livna u Vidošima svečano je otvorena nova osnovna škola…” S tom udarnom viješću započe voditelj i urednik Momo Kapor tog dana večernji dnevnik (čiji je tekst i video zapis pripremio Mahmut Latifić, tadašnji dopisnik te televizijske kuće iz našeg grada). Samo u dvije stvari je pogrješio. Prvo, izgovorio je ime našeg mjesta iskrivljenim naglaskom, no to nije bilo ni prvi ni posljednji put da smo tako čuli, a kao drugo, “oslobođeni” smo bili koliko-toliko tek koju godinu kasnije, kada nam je “osloboditelje” povijest pomela s vlasti, a oni čas prije zaminili partijske knjižice i priko noći postali veliki Hrvati i sve ostalo. Naravno većina samo na papiru. Svi mi koji smo gledali taj prilog bilo smo ponosni na naše malo mjesto, jer je dospilo čak i na početak te svakodnevne emisije koju su mnogi gledali.

Našu novu školu, koju prozvaše “Mladost” gradila je duvanjska građevinska firma Vran. Mještani svojim doprinosima (300 DM) također su morali odrišiti kesu, dok su dica dobila zadatak da oko nje zasade 88 borova u čast velikom gazdi, koji se tada preselio u Ljubljanu i imao još malo vrimena da zbraja i oduzima što je sve učinio u svojoj burnoj prošlosti.

A tih godina brojni njegovi suborci, “narodni heroji”, “junaci socijalističkog rada” i “nositelji spomenice 1941.” kao Kardelj, Đuro Pucar i dr. imali su termin kod Svevišnjeg, koji ih je pozvao da s njima malo “popriča”. Za nas dicu takvi “susreti” su bili posebno interesantni, jer su se tada na televiziji vrtili brojni ratni filmovi, češće nego obično.

Otvaranje škole bilo je dosta svečano. U posjetu su navratile općinske glavušine, nastavnici i učenici brojnih lokalnih škola iz naše općine, koji su svojim prisustvom i likovinim radovima uljepšali ovaj trenutak. Skoro cili dan Zdravko Čolić, Djevojke s Neretve (s patetičnom “Stan´ Neretvo stani vodo”) i ostali, drobili su nam mozak iz velikog zvučnika, sve dok nije došlo vrime da i mi unutra ufatimo nešto za pojist, što funkcioneri i ostali moćnici prije nas nisu mogli smlatit.

Naša generacija tek je slijedeće godine zakoračila u ovo novo zdanje koje je imalo sedam velikih i jednu malu učionicu, kemijski labaratorij, kao i radionicu ispod tavana. Sve je naravno bilo novo. Od nezaboravnih kružnih lustera, grafoskopa, velikog magentofona s lekcijama za francuski jezik, galvanometra i ostalih tehničkih pomagala za fiziku, pa do čekića i nakovnja u učionici gdje smo imali radno i tehničko obrazovanje.

U tadašnje vrijeme školu je pohađalo dosta učenika. Nastava se izvodila od petog do osmog razreda, a svako od njih imalo je po dva odjeljenja, “a” i “b”. Mnoge naše učitelje, odnosno nastavnike već smo  poznavali iz područnih škola, kao Krželja, Boška, Ivicu Vlašića…, a dolaskom u novu školu upoznali smo i nove face: Katu, Remzu, Juru, Vuka, Džehvu, Đuru i ostale koji su svakodnevno pokušavali da nas nauče nečem novom, a mi najsretniji bili kad bi isti taj dan iz nekog razloga izostali, ili u gorem slučaju zakasnili deset-petnest minuta, posebno kad se znalo da je taj dan na redu bilo usmeno ispitivanje, koje samo najpametnijima i štreberima nije zadavalo glavobolju.

Napraviti sportsku dvoranu tih godina bio je luksuz, pa  smo gimnastiku u toplim vrimenima rastezali vani, nogomet rasturali po njivi iza škole ili na obližnjoj livadi ispod nje.  Košarka se kasnije igrala na asfaltiranom prostoru iz kojega je, posebno u ljetnim mjesecima, nekada i do kasno u noć dopirala skika i galama. Što se toga tiče bar su nam obezbjedili dovoljno raznih lopti. Ali svaki put kad bi nam ona odskočila u obližnju Ljubanovu njivu, a njegov sin Zoran to vidio, smatrao ju je svojom. Brže bolje poleti odmah za njom, zgrabi je pod ruku i nazad prema kući, dok smo mi sve to s nevjericom promatrali.

Stolni tenis također je bio omiljeni sport kojeg smo obično igrali u velikom hodniku u prizemlju. Brojni talentirani igrači šaha u našoj školi svoju su sposobnost pokazivali na turniru kojeg smo organizirali svake godine. Onima kojima sport nije “ležao” pružala se mogućnost da svoje umjeće izraze u raznim sekcijama, kao likovnoj, literarnoj, kemijskoj… i drugima.

Godine su polako prolazile, razredi se završavali, a putovi su većinu vodili u Livno na daljne školovanje, one lošije na besposličarenje ili u boljem slučaju irgetovanje, a dikoju curu i u bračne vode, od kojih je malo koja u tim godinama bila svjesna “dubine” istih.

U skoro trideset godina iz njenih klupa izašlo je nekoliko generacija, čije će ih, ne samo ime ove škole uvijek podsjećati na jedan dio njihovih proživljenih djetinstava i neizbrisivo upisanih sjećanja.

Autor.

CB fotografija iz knjige: “S Vidoške gradine”, Stipo Manđeralo, Livno 2006.

U novim sredinama razvijenih europskih zemalja njemačkoga govornoga područja hrvatski iseljenici, od šezdesetih godina prošloga stoljeća, stvaraju kulturne tragove  koji ih istodobno integriraju u nove domovine, ali ih predočuju i posebnima u odnosu prema vlastitu podrijetlu. U toj svojevrsnoj dihotomiji nastale su brojne knjige, različitih literarnih usmjerenja i kvalitete, na hrvatskom i njemačkom jeziku, a časopisi se pojavljuju i gase, te nanovo niču, duže od četvrt stoljeća u dvojezičnom izdanju poput njemačke Žive zajednice ili pak švicarske Libre. Valja naglasiti da časopise u tim sredinama uređuju samozatajni i afirmirani intelektualci, od kojih ćemo izdvojiti tek neke, poput Anke Krstić-Legović, Željka Matića, Petra Hinića, Biserke Andrijević i Adolfa Polegubića iz Njemačke; Vesne Polić Foglar i Šimuna Šite Ćorića iz Švicarske; Petra Tyrana, Zlatke Gieler i Roberta Hajszana iz Austrije… Iscrpnije

Republike Hrvatske omogućuje uspostavu i razvoj kvantitativnih i kvalitativnih bilateralnih odnosa, što u konačnici ubrzava proces integracije Republike Hrvatske u zapadnoeuropske asocijacije. Emigracija radnika i njihovih obitelji izazvala je niz društveno-socioloških, gospodarskih, sigurnosnih, demografskih, zakonodavnih i političkih problema u zemljama uključenima u proces migracije. Rješavanjem navedenih problema postavljeni su temelji za uspostavu i razvoj bilateralnih odnosa. Ostvarena suradnja ogledava se u nizu kvantitativnih i kvalitativnih ugovora i konvencija potpisanih između Republike Hrvatske i tih zemalja. Iscrpnije (PDF)

Milan Krišto

Sve češće se spominjalo kako će oni oko „petnestog“ možda dvadesetog doći iz Njemačke kući. A to je taman pred Božić. „Oni“ su naši očevi što su još prošle zime, oko poklada, od kuće otišli da bi koju marku zaradili. Rijetki su preko ljeta na „urlap“ kući došli. Ostajali bi po cijelu godinu da što više zarade i ušparaju. Trebalo je novu kuću napraviti, konja i kola gumena kupiti. Djecu obuti i obući. Iscrpnije

Im Rampenlicht steht Ilija Eskericic nicht gerne. Der 59-Jährige wirkt lieber im Hintergrund, und das seit 13 Jahren. Seit 1995 engagiert sich der gebürtige Kroate im Ausländerbeirat der Stadt Friedrichsdorf. Mehr

Hrvati raspolažu sa 4.763 eura neto dohotka po stanovniku dok je prosjek za Europu 12.500 eura. Najsiromašnija je Moldavija sa 788 eura po stanovniku, a najbogatiji je Lihtenštajn s 44.851 eurom. Susjedni Slovenci raspolažu s gotovo dvostruko više eura po stanovniku od prosječnog Hrvata. Iscrpnije

Svečano predstavljanje romana Die Namenlose vodeće mlade njemačke književnice Jagode Marinić iz (Nagel & Kimche, München) održat će se danas na glavnoj pozornici 31. Interlibera. Uz Matičinu ravnateljicu Daniru Bilić, o romanu će govoriti germanist Boris Perić i književnik dr. Srećko Lipovčan. Ulomke romana na hrvatskom jeziku interpretirat će dramska umjetnica Kristina Krepela. Književni susret s Jagodom Marinić jedan je od središnjih kulturnih događaja 31. Interlibera, budući da Marinićkin roman Die Namenlose pokazuje autoričino majstorsko slikanje suvremene urbane zbilje. Iscrpnije

—

Roman “Bezimena” njemačke autorice hrvatskog porijekla Jagode Marinić, čije je njemačko izdanje predstavljeno na Interliberu u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, dobit će i hrvatsko izdanje. Iscrpnije

—

Dnevno i noćno “ja”

Roman mlade njemačke književnice hrvatskoga podrijetla Jagode Marinić “Die Namenlose” (Bezimena) predstavljen je u organizaciji Matice hrvatskih iseljenika na Interliberu. Govoreći o romanu, germanist i književni kritičar Boris Perić ocijenio je kako roman, unatoč na prvi pogled  jednostavnoj priči o ljubavi, nosi svojevrsnu neizrecivost. Slutnja neizrecivog, odnosno mističnog kod Jagode Marinić nije upisana izravno u tekst, rekao je, napominjući kako se ona pokazuje u podvojenosti pripovjedačkoga “ja”. Dodao je također kako taj rasap seže uz dnevno i noćno “ja” anonimne pripovjedačice, emotivno osakaćene žene tridesetih godina. Ja jesam Hrvatica i Njemica, ali u jednoj i drugoj kulturi postoje stvari koje volim i ne volim, rekla je Marinić te dodala da se danas osjeća kao Europljanka.
Roman “Die Namenlose” objavljen je 2007. u nakladi muenchenskih nakladnika “Nagel&Kimche/Hanser Verelag”. Jagoda Marinić rodila se 1977. u Njemačkoj. Radi kao dramaturginja, a njemačka je kritika svrstava u iznimno perspektivne autore njemačkoga govornog područja.

Izvor: HRT

Do 1980. Udba je u Njemačkoj likvidirala tridesetak Hrvata te nekoliko Srba i kosovskih Albanaca. Iz popisa žrtava uopće se ne može zaključiti kojim se »kriterijima« ravnala Udba. Iscrpnije

Od ljeta prošle godine, kada je na snagu stupio pooštreni Zakon o doseljavanju stranaca, migrantima je u Njemačkoj bitno otežano dovođenje bračnih partnera iz domovine. To je ovih dana morala priznati i vlada u Berlinu. Iscrpnije

U ciklusu Lijepom našom slijede dvije emisije snimljene u Njemačkoj. Današnja emisija snimljena je u Staats Halle u Sindelfingenu, a sljedeće nedjelje gledat ćemo emisiju snimljenu prigodom 60. obljetnice Hrvatske katoličke misije u Münchenu.

U današnjoj emisiji nastupaju: Slavonski dukati, Kićo Slabinac, Mate Bulić, Đani Stipaničev, Marija Pavković Snaša, Anđela Kolar, Evelin Novak, Pjevački zbor mladih “Salve angeli”, Folklorna skupina “Vila Velebita”, TS “Dijaspora” i FS “Zvonimir” iz Sindelfingena.

http://raspored.hrt.hr/?raspored=1&mreza=2&datum=2008-11-16

Hrvatska katolička misija Düsseldorf organizirala je u suradnji s Generalnim konzulatom Republike Hrvatske u Düsseldorfu i hrvatskim katoličkim misijama regije Gornja Rajna i Vestfalija dobrotvorni kulturno-zabavni program za Crkvu hrvatskih mučenika u Udbini, u petak 7. studenoga u Stadthalle Hilden u Hildenu. Iscrpnije

Često puta, posebno u predizborno vrijeme susrećemo se nažalost s jednom nametnutom i provokantnom temom koja  uznemirava vremenski odsutne i iseljenje Hrvate, a to je pravo glasovanje dijaspore. Prije cca. godinu dana nesuđeni premijer, predsjednik SDP-a Zoran Milanović na jednom predizbornom skupu u Osijeku reče: “Bitno je da odluku o tome tko će donositi zakone u Hrvatskom saboru donosimo mi u Hrvatskoj, a ne Novi Zeland, Australija ili neka treća država. Nemam ništa protiv ljudi koji ne žive u Hrvatskoj, smatram ih partnerima i bliskima, ali oni ne dijele sudbinu ove zemlje”. Neznamo dali je dotični “gospodin” poslje toga obrisao stražnjicu.

Zanimljivo je pogledati praksu nekih zapadnih zemalja. Tako recimo Savezna Republika Njemačka svojim građanima izvan zemlje to pravo na svim izborima neosporivo OMOGUĆAVA. Mogućnost glasovanja poštom uhodana je praksa i nikakvom ozbiljnom njemačkom političaru nije ni nakraj pameti da njihovo pravo ograničava ili dovodi u pitanje (mada ih je  18 puta više nego Hrvata).

Na stranicama Ministarstva vanjskih poslova (Auswärtiges Amt) mogu se naći upute za glasovanje Nijemaca u inozemstvu. Kao jedini uvjet, osim naravno napunjenih 18. godina starosti, navodi se da su u njoj prebivali najmanje 3 mjeseca nakon 23.5.1949. Ova regulativa se samo odnosi za trajno odsutne iseljenike, dok oni koji imaju prijavljeni boravak u Njemačkoj, a borave izvan nje, glede toga nemaju nikakvih prepreka. Jedina formalnost je što sami trebaju zatražiti da im se dostave birački spisi.

Pravo glasovanja Austrijanaca izvan svoje zemlje također nije upitno. Isti mogu učestvovati na saveznim, predsjedničkim i izborima za Europski parlament. Učestovanje na referendumima od 2007. godine također je odobreno. Glavni uvjeti su da: imaju najmanje 16. godina, da su se unjeli u tzv. “Wählerevidenz”, tj. izborni popis (evidenciju) na mjestu zadnjeg prebivališta i da im to pravo sudskim putem nije zaprječeno.

Regulativa glasovanja Švicaraca izvan svoje zemlje također ne zahtjeva posebne uvjete, a to su prije svega: 18 godina starosti i registracija kod veleposlanstva ili konzulata.

Primjeri gore navedenih zemalja govore da je pravo glasovanja dijaspore apsolutno legitimno i neotuđivo. No, u hrvatskim uvjetima osporavanja je tim tragičnije, da upravo oni koji su do jučer Hrvate izvan zemlje progonili, danas se svim silama trude da im oduzmu jedno od najvažnijih građanskih prava.

To što je u razvijenim društvima neosporno, kod nas se, posebno u predizbornom vremenu od strane SDP-a, njoj sličnih stranaka i medija podlo prešućiva, odnosno ignorira. Inače, da je suprotno javnost bi itekako već davno s tim bila upoznata.

A izjava, kako taj podli SDP-eovac reče, da “oni ne dijele sudbinu ove zemlje” je toliko točna kao i tvrdnja da “njegova stranka nije nasljednica  onih koji su žarili i palili po Hrvatskoj više od četri desetljeća”.

Jadna je budućnost Hrvatske koja s Milovanovićem sudbinu djeli!

Autor.

• Stranice njemačkog Ministarstva vanjskih poslova (Glasovanje Nijemaca u inozemstvu)
• Stranice austrijskog Ministarstva vanjskih poslova (Glasovanje Austrijanaca u inozemstvu)
• Glasovanje Švicaraca u inozemstvu

Prilog Antona Šuljića, 7:20 min.

12. – 16. studenoga 2008. u Zagrebu - Interliber, 31. međunarodni sajam knjiga i učila, Zagrebački velesajam, Avenija Dubrovnik, paviljon 6, štand 5a. Izložba nakladničke djelatnosti iz hrvatskoga iseljeništva, zemalja u kojima žive hrvatske autohtone manjine te BiH

Glavna tema: Njemačka Croatica

Glazbeni spektakl Hrvatske radiotelevizije „Lijepom našom» javno je snimljen u subotu, 8. studenoga u Gradskoj dvorani u organizaciji Hrvatske katoličke zajednice (HKZ) Sindelfingen i Hrvatske radiotelevizije. Iscrpnije

3 zgodne priče iz knjige “Legende o rođaku Ćipi”

Autor: Petar Miloš

1. Samo_Coca_Cola.doc (242.5 KB)
2. Andja_i_seks.doc (187.5 KB)
3. Klecini_krizevi.doc (285.5 KB)

Mary od Anđe

Draga Mare, ne stigoh ti prošli put napisati o svim promjenama u našem kraju, zato sada nastavljam. Naša su sela velika radilišta. Nikakve se tvornice( na sreću nas koje zagovaramo seoski turizam?!), i nikakvi hoteli ovdje ne grade. Grade se, ne bi vjerovala, vikendice, kuće, kućetine. Znam da ćeš se začuditi jer je i ranije bilo više kuća u selu nego stanovnika, pa tko to lud novac opet trpa u zidine. Vidiš Mare, sada je, govorim samo za naše selo, iako je slično i u drugima, tri puta više kuća nego stanovnika. Ne sada preko ljeta, nego ostali dio godine. Dođu naši iseljenici iz bijeloga svijeta i baš tu, na pradjedovskom ognjištu grade nove, ili obnavljaju stare, davno napuštene kuće. Neki i pojate i negdašnje štale pretvaraju u ugodno mjesto za boravak, za odmor daleko od gradske vreve, vreline asfalta, zagađenog zraka, hrane…Iscrpnije

Više od četiri tisuće Hrvata okupile su se u središtu Münchena, na obilježavanju 60. godišnjice Hrvatske katoličke misije. Slavlje je predvodio kardinal Josip Bozanić, koji je pozvao Hrvate u dijaspori na očuvanje identiteta. Iscrpnije

Udruga za njemački jezik dodijelila je 1. studenoga u Kasselu nagradu njemačko-hrvatskoj književnici Marici Bodrožić. Iscrpnije

Kulturpreis Deutsche Sprache an Marica Bodrožić

Sie habe das Deutsche wunderbar für ihr poetisches Schaffen adoptiert, findet der Verein Deutsche Sprache und hat seinen diesjährigen Kulturpreis an die deutsch-kroatische Schriftstellerin Marica Bodrozic verliehen. Mehr

Autorica analizira modalitete transmigracije i međunarodne translokalnosti na primjeru migrantske obitelji bosanskih Hrvata u Münchenu. Identificirano je nekoliko modaliteta transmigracije. Tekst završava komentarima o kulturnim implikacijama transmigracije te o utjecaju transmigracije na obitelj. Iscrpnije (PDF)

Branko Salaj

Jedna je od temeljitijih i obuhvatnijih studija što su se pojavile potaknute 30. obljetnicom hrvatskog proljeća studija Branka Salaja o vezama domovinskih zbivanja i dijaspore. Godine 1971. Branko Salaj, politolog po zanimanju, bio je zauzeti član Društva prijatelja Matice hrvatske u Švedskoj. Dvadesetak godina nakon toga vratio se u domovinu te u godinama borbe za neovisnost i u prvim godinama samostalnosti obnašao više važnih izvršnih i diplomatskih dužnosti. Za njega je odnos dijaspore i domovinskih zbivanja zapravo veliki nesporazum, takav koji se spoznaje kada se sve bitno već dogodilo te se kotač više ne može zavrtiti unatrag.

Tekst je izvorno priređen za znanstveni skup »Hrvatska u 1971.« što se 18. i 19. prosinca 2001. održao u Školskoj knjizi u Zagrebu, ali zbog spriječenosti autora nije izložen na samome skupu. Autor je zahvalan Branku Hanžu iz NSK na korisnim bibliografskim sugestijama. Popratne fotografije aktera zbivanja iz 1971. iz Salajeva su privatnog albuma. Iscrpnije

Hrvatski svjetski sabor uputio je otvoreno pismo predsjedniku Vlade, Ivi Sanaderu, u kojem traže povećanje broja zastupnika u Saboru.

Iz Hrvatskog svjetskog sabora, organizacije koja okuplja Hrvate u dijaspori, upućeno je otvoreno pismo predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu. U vrlo opsežnom pismu, objavljenom i na službenim internetskim stranicama ove organizacije, od Sanadera se traži podrška u realizaciji programa Hrvatskog svjetskog sabora, čiji članovi, kako je navedeno, imaju samo jednu stranku, a to je Hrvatska i hrvatski narod, ma gdje bio. Iscrpnije

Popis stipendija u Njemačkoj

Izvor: Deutsche Botschaft Zagreb