Pisma iz Njemačke

Zemlje OECD-a primile su u 2006. godini 4 milijuna stalnih useljenika, 5 posto više nego u 2005., podatak je iz Pregleda o međunarodnim migracijama (International Migration Outlook 2008), koji je objavljen danas u Parizu. Iscrpnije

O vjeri i ljubavi. Govori: Antun Šuljić. Izvor: HR

_______________________________________________

Vjera. Govori: Antun Šuljić. Izvor: HR

_______________________________________________

Ljubav. Govori: Anton Sente. Izvor: HR

_______________________________________________

390 duhovnih audio priloga s mogućnosti download-a 1, 2

Thompson:

-”Mi nismo došli slaviti fašizam nego domoljublje. Mi smo Hrvati koji smo domoljubi.”

-”Ja sam cijelo vrijeme govorio i isticao da moje pjesme ne govore o nacizmu, da ja nacizam prezirem, da to nije moj svjetonazor. Moj je svjetonazor ljubav prema Bogu, obitelji, domovini, prijatelju, čovjeku.”

Iscrpnije

Fotografije s koncerta
Video zapis
Tonski zapis 4:41

Audio: Migranti u Berlinu. Rezultati studije (hrvatski, njemački)

Izvor: Radio Multikulti

Xing je B2B portal za poslovne kontakte. Grupa “Croatian Diaspora Community” okuplja Hrvate u inozemstvu i domovini. Trenutačno ima 2.160 članova. Cilj ove grupe je razmjeniti kontakte, očuvati hrvatsko podrijetlo i tradiciju. Učlanite se možete ovdje.

Video zapisi u vrlo dobroj kvaliteti o duhovnoj obnovi koja je održana od 30.11.2007. - 2.12.2007. godine u Freisingu u Njemačkoj. (Sadržaji se mogu slobodno koristiti, odnosno kopirati. Izvor: HKM Freising)

10 video zapisa s ukupno cca. 515 minuta (8,35 h)

DVD 1 - 1.dio - 65 min. (Download 219 MB)

DVD 1 - 2.dio - 59 min. (Download 201,5 MB)

—————————————————————————————————————————-

DVD 2 - 1.dio - 45 min. (Download 152 MB)

DVD 2 - 2.dio - 48 min. (Download 158 MB)

DVD 2 - 3.dio - 45 min. (Download 149 MB)

—————————————————————————————————————————-

DVD 3 - 1.dio - 67 min. (Download 242 MB)

DVD 3 - 2.dio - 51 min. (Download 172 MB)

—————————————————————————————————————————-

DVD 4 - 1.dio - 41 min. (Download 138 MB)

DVD 4 - 2.dio - 60 min. (Download 200 MB)

DVD 4 - 3.dio - 34 min. (Download 119 MB)

Brojni hrvatski iseljenici koji su održavali vezu s Hrvatskom, ali i pisali u pojedinim časopisima i listovima kojima su imali pristup, upozoravali su često na iseljenike kojima su usta bila puna Hrvatske, koji su za razliku od mnogih dolazili i odlazili iz Hrvatske i u Hrvatsku, nosili grbove, NDH, križeve… što je ostalima bilo zabranjeno. Na kraju se ispostavilo da su takvi ljudi bili u dogovoru s ambasadama i bili zaduženi za praćenje mnogih. Zbog lakovjernosti mnogi su stradali i u Hrvatskoj poslije njihova odlaska. Stradavalo se i zbog tekstova o kardinalu Stepincu. Iscrpnije

U Hrvatskom novinarskom društvu predstavljena je opsežna knjiga Hrvatski prezimenik. Riječ je o trosveščanoj knjizi koja otkriva sve o hrvatskoj antroponomastici, donosi popis svih domaćih prezimena i nastoji rasvijetliti njihov nastanak i povijest. Podnaslovljena je Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21.stoljeća.

Uz autore - akademika Petra Šimunovića i Franju Maletića - predstavili su je akademici Milan Moguš i August Kovačec te glavni urednik u Golden Marketingu Ilija Ranić.

Prema njihovoj ocjeni, “Hrvatski prezimenik” jedinstveno je kulturno i znanstveno djelo koje u tri knjige na 2200 stranica otkriva neprocjenjivo bogatstvo hrvatske antroponomastike. Knjige sadržavaju abecedni popis 114.643 hrvatska prezimena s brojem obitelji tih prezimena u pojednim naseljima i općinama te popis 6654 naselja s prezimenima stanovnika i brojem obitelji.

Prezimena / Broj osoba

1.   Horvat 22 225
2.   Kovačević 15 835
3.   Babić 13150
4.   Marić 11 617
5.   Novak 11 396
6.   Jurić 11 356
7.   Kovačić 11 171
8.   Vuković 10 582
9.   Knežević 10 554
10. Marković 10 074
11. Petrović 9957
12. Matić 9560
13. Tomić 9538
14. Kovač 8997
15. Pavlović 8759
16. Božić 8258
17. Blažević 8152
18. Grgić 8010
19. Pavić 7538
20. Radić 7406
21. Perić 7351
22. Filipović 7321
23. Šarić 7184
24. Lovrić 7131
25. Vidović 6986
26. Perković 6903
27. Popović 6797
28. Bošnjak 6760
29. Jukić 6653
30. Barišić 6417

Izvor: HRT

Knjiga mr. sc. Ranka Radoša Hrvatski iseljenici i integracija Republike Hrvatske u Europski uniju je dotjerani magistarski rad čiji je naslov Zapošljavanje radnika s područja Republike Hrvatske u zemljama Zapadne Europe. Iscrpnije

Hrvatska će se glazba predstaviti u Berlinu u svim svojim stilovima i žanrovima, od klasične, preko izvorne tradicionalne pa sve do jazza u interpretaciji vrhunskih glazbenika.Iscrpnije

Socijalni sudovi su pretrpani tužbama primatelja naknada iz Hartza IV. U prvom polugodištu 2008. godine čak je 62.000 primatelja takvih naknada posegnulo za tužbom, a to je 36 posto više nego prije godinu dana. To je objavio DGB - Njemački savez sindikata, pozivajući se na Saveznu agenciju za rad. Velika većina tužbi se odnosi na visinu naknada. Zanimljivo je također da oko 40 posto postupaka završava potpuno ili bar djelomično u korist oštećenih. No, kako izgleda žalbeni postupak, kako se podiže tužba i moraju li se platiti sudski troškovi? Iscrpnije

U nedjelju (28.9.) Austrija bira novi parlament. Desnonacionalne stranke pokušavaju zadobiti naklonost birača raspirivanjem netrpeljivosti prema strancima. Središnja parola glasi: “Austrija Austrijancima”. Iscrpnije

Hrvatska je izazov za svakog mladog čovjeka

Život u domovini donio mi je ispunjenje svih mojih želja, tvrdi Ana Štimac, mlada povratnica iz Njemačke.

Iako je rođena u Njemačkoj, gdje je i živjela do upisa u srednju školu u Bjelovaru, Ana Štimac je bez problema svladala hrvatski sustav školovanja te se upisala na Studij hotelijerstva i menadžmenta u Dubrovniku. Ova buduća poslovna žena u Hrvatskoj vidi svoju budućnost a mladim Hrvatima iz iseljeništva poručuje: Usprkos svim problemima koje povratak sa sobom nosi, doma je ipak najljepše!

Upisi u srednje škole već su započeli, a rokovi na hrvatskim sveučilistima se polako bliže. Nervoza i uzbuđenje raste među budućim studentima, posebice među mladim Hrvatima koji se na taj način vraćaju u domovinu. Mnogo je briga zbog prilagodbe na novi sustav školovanja i način života, te zbog slabog znanja hrvatskoga jezika. Problemi su to koje sa sobom nosi povratak u domovinu. Problemi jesu, ali kako poručuje mlada povratnica iz Njemačke Ana Štimac, nisu nerješivi.

Ana kao prva lastavica

-Po završenom osnovnom školovanju u Njemačkoj odlučila sam se upisati u srednju skolu u Bjelovaru. Time sam ispunila svoju želju povratka u Hrvatsku za koju sam još od djetinjstva jako vezana. Iako sam rođena u Njemačkoj, hrvatski sam dobro znala, jer u mojoj obitelji se njegovao materinji jezik a ljubav prema domovini usadili su mi moji roditelji koji su se također vratili u Hrvatsku.
Obično se u domovinu prvo vraćaju roditelji pa potom njihova djeca, kod obitelji Štimac,međutim, Ana je bila prva lastavica koja je nagovijestila povratak. Postujući njezinu odluku s njom je odmah došla majka, a posle godine i otac, koji je svoj poslovni uspjeh u Njemačkoj nastavio i u Hrvatskoj, investirajući na više lokacija. Hotelijerstvom se obitelj Štimac bavila u Njemačkoj, pa se za njega odlučila i Ana, dok njezin brat ovoga ljeta dolazi u Hrvatsku na odsluženje vojnoga roka, da bi se potom i sam uključio u obiteljski posao.

-Kad sam se tek upisala u srednju školu nije baš bilo lako. Trebalo se navići na novu sredinu, ljude oko mene i uklopiti se u drukciji način školovanja. No, sve to lakše prođe kada imaš jasan cilj pred sobom, dobru volju i potporu obitelji. Sada imam osjećaj kao da sam oduvijek živjela u Bjelovaru, ispričala je Ana.

Dobar je to poticaj svakom mladom Hrvatu koji se iz iseljeništva vraća u domovinu. A primjer Ane Štimac u mnogo čemu je i poseban. Završivši srednju skolu s odličnim rezultatima, Ana se odlučuje za studij u Dubrovniku. Hotelijerstvo i menadžment je njezin izbor i nije htjela odustati, iako je to značilo ponovnu promjenu sredine.

-Znala sam da je to pravi studij za mene i eto, spakirala sam se i otišla na prijamni ispit. Sada nakon završene prve godine na iznimno kvalitetnom i jedinom takovom studiju u Hrvatskoj, čini se, na putu sam ispunjenja svih svojih snova. Stekla sam nove prijatelje, upoznala prekrasni Dubrovnik i naučila puno o poslu kojim ću se u budućnosti baviti. I to sve u mojoj Hrvatskoj, zaključuje Ana.

Na usavršavanje u Ameriku

Sigurnost s kojom govori, svjesna cilja koji je stavila pred sebe, već sada čini Anu mladom poslovnom ženom koja svoj uspjeh vidi u turističkom napretku Hrvatske, u poslu koji je već započela njezina obitelj. No, samostalnost i želje za izazovom čini se pomalo joj ne da mira, pa se bez puno razmišljanja odlučila i za još jedan veliki korak koji će joj iznimno pomoći u njezinom usavršavanju. O čemu se zapravo radi?

-Na mom studiju ukazala se mogućnost odlaska na usavršavanje u Ameriku. Budući sam ispunila sve uvjete, sljedeći tjedan putujem u Disneyland, u jedan veliki hotel, gdje ću stjecati praktična znanja radeći tamo godinu dana. Potom se vraćam u Dubrovnik završiti Studij do kraja. Svjesna sam da je odlazak u Ameriku veliki korak za svakoga mladog čovjeka, ali ja to shvaćam kao studijsko stručno usavršavanje na licu mjesta, koje će mi uvelike pomoći u mome budućem radu u Hrvatskoj, hrabro je kazala Ana.

A roditelji su i ovoga puta stali uz nju, pružajući svoju nesebičnu podršku kćeri koja točno zna što hoće. Ana Štimac ne priznaje nerješive probleme, niti upisa u školu, niti života u Hrvatskoj. Ako to čovjek istinski želi, treba uložiti puno truda, ističe Ana, ali na kraju će se zasigurno isplatiti, jer Hrvatska je zemlja puna izazova i ljepota, posebice za mladog čovjeka.

-A naše more je najljepše na svijetu i nudi bezbroj turističkih mogućnosti, koje samo treba bolje iskoristi, odlučno tvrdi ova simpatična dvadesettrogodišnja djevojka.

Ivana Rora

Izvor: Dom i svijet / 1999.

Fra Karlo Balić i hrvatsko iseljeništvo
Vicko Kapitanović
Katolički Bogoslovni fakultet
Sveučilišta u Splitu
42 stranice, PDF

Prilog Gojka Borića u Vjesniku

Preseljenje predmeta kućansta u RH

Download: Carinski propisi

Carinske tarife

Časopis “AKTUELL” izlazi četiri puta godišnje kao zajednički projekt Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore te Predstavništava njemačkog gospodarstva u BiH. Cilj časopisa je kroz redovite informacije doprinjeti jačanju poslovnih odnosa između Njemačke i regije. Kroz članke o aktualnim gospodarskim temama iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine te o događanjima Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore želimo našim čitateljima pružiti bolji uvid u hrvatsko i bosansko-hercegovačko tržište. Sadržaj časopisa zaokružuju izvještaji o pojedinim segmentima njemačkog gospodarstva. Članovima komore, ali i nečlanovima nudimo mogućnost oglašavanja u časopisu Aktuell. Časopis “Aktuell” se besplatno distribuira svim članovima Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, važnim dužnosnicima iz hrvatskog, bosansko-hercegovačkog i njemačkog političkog i gospodarskog života.

Izvor: AHK, http://kroatien.ahk.de/

Projekt Donumenta predstavlja suvremenu umjetnost i kulturnu scenu - slikarstvo, glazbu, literaturu, ples, kazalište, film i povijest podunavskih država u Regensburgu, od 26. rujna do 6. studenog.

Donumenta je višegodišnji međunarodni projekt s kojim je hrvatski Institut za suvremenu umjetnost započeo suradnju 2003. godine. Osnovni koncept projekta je vezan uz podunavske zemlje, te se svake godine predstavlja jedna od njih.

U gradu Regensburgu u Njemačkoj će se 26. rujna otvoriti mjesec dana programa hrvatske kulture koji uključuje projekte s područja likovne, filmske, glazbene, kazališne umjetnosti, literature i multimedije.

Osnivač Donumente je Kunstknoten Regensburg, institucija koju je 1998. pokrenula Regina Hellwig-Schmid (dobitnica nagrade »Žene Europe« 2004. godine) s ciljem kulturnog i mirovnopolitičkog dijaloga među podunavskim zemljama.

Tjedni hrvatske umjetnosti događat  će se u prostorima Gradske galerije, Povijesnoga muzeja, Kulturnog centra Leerer Beutel, raznim galerijama i javnim površinama u središtu povijesne jezgre Regensburga. Sva događanja će biti popraćena dvojezičnim katalogom.

Izvor: HRT

http://www.donumenta.de/

Program (pdf)

Baza eksperata za migracije, azil, intergracije… od Bundeszentrale für politische Bildung dostupna je na web adresi

Mjesečna revija HMI za mjesec srpanj dostupna je online u pdf formatu.

Tko preseljava, ne može proći jeftino! Štoviše, može se dogoditi da prođe puno skuplje no što je u početku računao, ako unajmi neserioznoga špeditera! Mnogi od njih se, naime, služe trikovima i u novinskim oglasima “vabe mušterije” nudeći jeftinu uslugu. A kad ju obave, ispostavljaju puno veći račun.

Prevarenih ima puno! Jedna od žrtava prevarantskih prijevoznih poduzeća bila je i umirovljenica iz Bochuma. Selila je u Dortmund, u novinskome oglasu pronašla “povoljnoga” špeditera, ugovorila prijevoz stvari za 640 eura, a pri kraju istovara dobila tri i pol puta veći račun! Uz to, špediter joj je zaprijetio: “Ako odmah ne platite 2300 eura, ne ćemo vam istovariti stol i stroj za pranje rublja!” Slično je prošla i jedna mlada obitelj iz Wuppertala: njoj se, osim zadržavanjem dječjega krevetića, zaprijetilo i fizičkim obračunom! Nije bilo druge: s obzirom da se usluge preseljenja naplaćuju na dan selidbe, i obitelj i umirovljenica su platili traženi iznos, a njihovi špediteri završili na sudu.

“Ima puno malih poduzeća koja rade na isti trik: jeftino nude, a kasnije skupo naplaćuju”, upozorava Bernd Andresen iz Saveza špeditera namještaja Sjeverne Rajne – Verband Möbelspedition Nordrhein, te poziva na oprez već pri čitanju oglasa, jer – kaže - onaj tko za svega par stotina eura nudi kamion, vozača i pomoćne radnike – tomu se teško može vjerovati. Takodjer savjetuje: “Treba biti oprezan kod oglasa u kojima je naveden samo broj telefona, kao i kod onih u kojima je naznačen samo broj mobitela, jer tu se ne zna tko se krije iza njih. Dobar prijevoznik reklamira se samo s punim nazivom i adresom svoje firme. Isto tako, raspitajte se kod onih koji su selili da li su bili zadovoljni s prijevozom, a tek potom izaberite prijevoznika.

Zatražite predračun!
Da bi bilo što manje iznenađenja i nesporazuma, preporučuje se od špeditera zatražiti i predračun te s njim prethodno ugovoriti sve usluge. To znači: treba utanačiti što spakirati, koji namještaj prenijeti, što demontirati i ponovo sastaviti, treba li bijelu tehniku, primjerice stroj za pranje rublja ili posuđa, otpojiti i u novom stanu pripojiti, nadalje što s takozvanom “kompaktnom kuhinjom”, da li ju demontirati i ponovo montirati itd. Vrlo je važno utvrditi koje se sve usluge moraju obaviti i taj opis svih usluga treba unijeti i u ugovor, naglašava se u Savezu špeditera Sjeverne Rajne i dodaje da predračun u pravilu ne košta, ali ako do preseljenja ne bi došlo, firma ima pravo naplatiti uslugu predračunavanja. Ujedno, na takvu naplatu mora upozoriti već pri ugovaranju usluga.

Smije li špediter plijeniti stvari?
No, postoji li takozvani “Pfandrecht”, odnosno smije li prijevoznik zaplijeniti tuđe stvari, kako se to zamalo dogodilo umirovljenici i mladoj obitelji? “Smije, dio stvari se može zaplijeniti, ali isključivo tada kad onaj tko preseljava, na kraju selidbe odbija platiti uslugu. Tada špediter ima pravo pljenidbe, ali špediter ne smije napuhavati račun i, kad ga neopravdano uvećava , nema pravo zadržavati tuđe stvari”, naglašava Andresen. Ipak, mnogi špediteri koriste upravo tu “začkoljicu” i pri kraju selidbe nemilosrdno ucjenjuju klijenta. Njemu, naravno, na kraju ne preostaje ništa drugo no da plati i pravdu istjera na sudu. Upravo zbog toga važno je prije preseljenja dobro pretresti i cjenovnik usluga špreditera. Na primjer: ukoliko se preseljenje neće stići obaviti u radno vrijeme, koliko će tada koštati dodatni rad? Ili koliki će biti iznos, ako se preseljenje protegne i u noćnu smjenu? Odnosno: koliko košta, ako se radi vikendom itd.

Što možemo sami?
Ukoliko se želi špediterima ostaviti što manje posla i uštedjeti, može se u pripremi selidbe spakirati dio stvari, poput odjeće, knjiga i drugih nelomljivih predmeta. “Preporučio bih da se pakiranje porculanskih i staklenih predmeta ipak prepusti špediterima, jer imaju stručne osobe za to i, ako se nešto razbije, oni tada odgovaraju za štetu. Ali to nisu dužni kod stvari koje bi se razbile, a koje je spakirao netko drugi”, kaže Bernd Andresen iz Saveza špeditera Sjeverne Rajne.
Sve u svemu, dobroga prijevoznika nije lako naći, jer prevaranata ima i među manjima, kao i kod većih poduzeća koja se “blještavo” reklamiraju. “Dakle, veličina poduzeća nije presudna nego to da li špediter radi prema europskim normama za slučaj selidbe. Oni koji ih se pridržavaju, mogu se raspoznati po posebnoj oznaci, a isto tako i prijevoznici, kojima oznaku kvalitete – Qualitätssiegel – dodjeljuje njemačka Savezna udruga špeditera namještaja. Poduzeća s takvim oznakama obvezna su raditi korektno i, što je također važno, ispostavljati korektne račune”, naglašava B. Andresen. A ako to ne bi bio slučaj, špeditera se može prijaviti Udruzi, a tada može ostati bez oznake kvalitete.

Izvor: Radio Multikulti / Autorica Marijana Koritnik

Njemačko-hrvatska večer poezije u organizaciji izaslanice za strance grada Hattersheima Bosiljke Dreher i Literarnog kruga pri Kulturnom forumu Hatersheima održana je 18. rujna u punoj Gradskoj knjižnici u Hattersheimu na Majni u sklopu Međukulturnog tjedna. Iscrpnije

RÜSSELSHEIM- Poznati duhovnik i  karizmatik fra. Smiljan Kožul od 25.-28. rujna u Rüsselsheimu će održati veliku duhovnu obnovu za koju vlada veliki interes među  brojnim hrvatskim vjernicima  u Njemačkoj. Moto duhovne obnove bit će : „Novo srce stvori mi Bože i ugradi mi svoj duh ljubavi „. Vokalno instrumentalni sastav „Betlehem“ pratit će duhovnu obnovu . A ona je  namjenjena svim  ljudima , vjernicima  kojima je potrebna duhovna obnova ,jer vremena u kojima živimo su teška. Iscrpnije

Premda oko 50 % građana (starijih od 15 godina) u Hrvatskoj ima osiguran pristup Internetu, stvarno korištenje vrlo slabo napreduje. Prema podacima instituta GfK Croatia broj korisnika Interneta u odnosu na prošlu godinu povećan je za samo 1 %. U Hrvatskoj 39 % građana (starijih od 15 godina) redovno koristi Internet, dok u Austriji to čine 67 %, a u Njemačkoj 66 % građana. Za sada je Hrvatska čak ispod europskog prosjeka koji iznosi 47 %.  Čimbenici koji utječu na porast korištenja Interneta su, medu ostalim, opći životni standard, razina obrazovanja, opća informatička pismenost te određena razina poznavanja stranog, prije svega engleskog jezika (Izvor: GfK).

Hrvatski štand (karta) na Sajmu knjiga (15.10. - 19.10.) u Frankfurtu/M. (Dvorana 5.0, Štand: E979)

Popis nakladnika:

Algoritam Ltd., Zagreb
Golden Marketing-Tehnička knjiga, Zagreb
Harahvati d.o.o., Dugo Selo
Hita d.d., Zagreb
Kašmir promet, Zagreb
Književni krug Split, Split
Kršćanska sadašnjost, Zagreb
Leykam international d.o.o., Zagreb
Naklada Ljevak d.o.o., Zagreb
Masmedia d.o.o., Zagreb
Meandar d. o. o., Zagreb
Medicinska naklada d.o.o., Medical Publishing Co., Zagreb
Mozaik knjiga, Publishing, Zagreb
Naklada Pavičić d.o.o., Zagreb
Naklada Slap d.o.o., Publishing and Printing, Jastrebarsko
Naklada Uliks, Rijeka
Naša djeca d.o.o. Publishing, Zagreb
Politička kultura, Zagreb
Profil International, Zagreb
Školska knjiga Ltd., Zagreb
Sysprint d.o.o., Zagreb
V.B.Z. Ltd., Trade Publishing, Zagreb
Verbum d.o.o., Split

Izvor: http://www.buchmesse.de

Prema novom korupcijskom indeksu organizacije Transparency International (Corruption Perceptions Index 2008) naša zemlja nalazi se na 62. mjestu od ukupno 180 zemalja. U “susjedsvu” smo s Samoam i Tunisom. BiH je završila na 92. Srbija na 85., Makedonija 72., dok je Slovenija na 26. mjestu.  Od gastarbajerskih zemalja Švicarska je na 5, Austrija na 12., a Njemačka na  14. mjestu.

Na vrhu najnekorumpiranijih zemalja su Danska, Švedska i Novi Zeland, dok začelje drže Irak, Mianmar (Burma) i Somalija.

Izvor: http://www.transparency.de/Tabellarisches-Ranking.1237.0.html

Tko kaže da i žene ne mogu biti profesionalne vozačice autobusa i u međunarodnim linijama, poslušajte priču Mire Stanić iz Njemačke. (7:50 min.)

Izvor: Radio Studio N

———————————————————————————————————–

Tko kaze da žene ne znaju parkirati

Možda će zvučati dramatično, ali hrvatski narod je danas izložen nastojanju, iz raznih izvora, da zamrzi svoju državu. Pesimističke prognoze, crno oslikavanje sadašnjosti i budučnosti, negacija svih političara, i lijevih i desnih, negacija vlastite povijesti… U svemu se ide za tim da se Hrvatima usadi u glavu da sve ovo što je stvoreno i nije bogzna što.Moja poruka bi bila: ne nasjedajte takvim emisarima, jer to su oni koje smo pobjedili i vojno i politički. Ne dajte da u miru izgubimo onu bitku koju smo dobili u ratu. Hrvatska je danas jedna od najnaprednijih tranzicijskih zemalja. Hrvatska je sama, vlastitim snagama dobila rat i izvršila poslijeratnu sanaciju. Ako smo mogli dobiti rat, onda možemo i u miru napraviti još puno više. Moja poruka je optimizam. Treba sačuvati vjeru u Hrvatsku i zajedno se usmjeriti na rad za dobrobit Hrvatske. (Andrija Hebrang) Iscrpnije

Autor Denis Derk

Na hrvatski štand sajma knjiga u Frankfurtu, koji 15. listopada otvara svoja vrata, ove godine Hrvatska želi poslati ugledne i afirmirane pisce, prevoditelje i novinare kao što su Mirko Kovač, Luko Paljetak, Mate Maras, Sanja Lovrenčić i Gojko Borić. Put Frankfurta će i delegacija Udruge istarskih nakladnika u kojoj će biti Josip Bratulić te Drago Orlić ili Daniel Načinović.

Na štandu će svoje knjige izložiti 24 nakladnika. Dolazak Mirka Kovača u Frankfurt još nije siguran jer taj autor u isto vrijeme putuje u Sarajevo na Europske književne susrete.

– Bez obzira na njegove obveze, nećemo odustati od promocije Kovača i njegovih knjiga – rekao nam je v.d. predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara Valter Lisica.
To se posebno odnosi na Kovačev roman “Grad u zrcalu”, za koji je nedavno u Tuzli primio nagradu “Meša Selimović”. Kovačev nakladnik Fraktura već godinama ne izlaže u sklopu hrvatskog štanda, nego direktno od sajma iznajmljuje prostor.

– I ove godine dolazimo u Frankfurt – kaže Seid Serdarević iz Frakture, zadovoljan što je ugledna kuća Gallimard odlučila objaviti roman “Sonnenschein” Daše Drndić. A Frankfurt je izvrsno mjesto za kontakte koji omogućuju ovakve izdavačke uspjehe.

Zajednica nakladnika nije zaboravila na proslavu 500. obljetnice rođenja Marina Držića pa će put Frankfurta i Luko Paljetak s 18 prijevoda “Dunda Maroja”. Držiću će biti posvećen i katalog te likovna oprema hrvatskog štanda.

Turska partner
Sanja Lovrenčić je boravak u Frankfurt izborila knjigom “U potrazi za Ivanom” inspiriranom Ivanom Brlić-Mažuranić za koju je lani dobila “Đalskog”, Mate Maras hvaljenim prijevodima sabranih djela Williama Shakespearea, a Gojko Borić, koji je trideset godina radio kao profesionalni novinar u Njemačkoj, knjigom “Hrvat izvan domovine”.

Lani je sajam u Frankfurtu posjetilo 1,2 posto manje ljudi nego 2006., pa organizatori najavljuju brojne mamce za posjetitelje, od turskog nobelovca Orhana Pamuka (Turska je zemlja partner) do nekdašnjeg sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova.

Izvor: VL

Poslije Internacionalnog sajma knjiga u Leipzigu i Frankfurtu (tek predstoji) na redu je sajam knjiga u Stuttgartu, Stuttgarter Buchwoche koji se održava u vremenu od 13.10. do 07.12. 2008. u Haus der Wirtschaft,Willi-Bleicher-Str. 19. Na sajmu knjiga u Stuttgartu izlažu pisci iz cijele Njemačke ali ponajviše iz Baden-Württemberga. Organizatori se trude da posjetiteljima pruže što više prilika da upoznaju u čuju pisce, pa organiziraju zanimljive književne večeri i čitanja pisaca. Jedna od takvih večeri biti će Stuttgartska duga krimi-noć 22. studenog 2008. od 19.00 do 24.00 sati na kojoj će svoje krimi-priče čitati 7 autora, a među njima i hrvatska autorica kriminalnih priča iz Stuttgarta. Silvija Hinzmann. Silvija se nalazi u društvu uglednih njemačkih pisaca što navodi na zaključak da su njene literarne akcije porasle i da je postala cijenjena spisateljica kriminalnih priča. Silvija će čitati priču «Imati ili ne imati», Haben oder Nichthaben u prostoriji «Raum Heilbronn». Autori čitaju u turnusima s početkom svakog punog sata, 19.00, 20.00, 21.00 i tako redom. Reklama se radi već sada po nazivom – zlo vreba posvuda. Karte po cijeni od 20.- eura i popustom od 16.- eura mogu se kupiti i pretprodaji od 13. studenog na Infoteki, Haus der Wirtschaft i od 27. listopada u knjižarama UNDERCOVER, Nesenvachstr. 50, Lindenmann, Nadelstr. 4 i Wittwer, Königstr. 30, te naravno na blagajni na dan predavanja.

Silvija Hinzmann, dijete Slavonije, po stažu relativno mlada spisateljica i urednica knjiga napredovala je brzo na ljestvici popularnosti književnog žanra koji je u Njemačkoj na visokoj cijeni i ima veliki krug čitalačke publike. Za razliku od nekih drugih pisaca hrvatskog podrijetla koji pišu na njemačkom jeziku, Silvija Hinzmann se ne trudi da sama sebe popularizira i ističe, već to prepušta njemačkim izdavačima i strpljivo se svrstava u dugi niz njemačkih pisaca koji čekaju na spisateljsku slavu. Nema sumnje da će «Hrvatska Agatha Christe» jednoga dana postati zanimljiva i hrvatskim izdavačima i organizatorima književnih festivala koji ju danas zaobilaze, a protežiraju busače u prsa, domoljube i rodoljube iz koristi. Informacije o Stuttgarter Lange Kriminacht.

Izvor

www.stuttgarter-lange-nacht.de

Slanje sms-a iduće godine unutar Europske unije trebalo bi biti još jeftinije. Od srpnja 2009. slanje sms-poruka koštalo bi samo još 11 centi, izjavila je povjerenica za medije Viviane Reding. Iscrpnije

Sredinom rujna iz tiska je izašla nova Matica broj 8/9. Riječ je o našem uobičajenom dvobroju za mjesece kolovoz i rujan koji na povećanom broju stranica donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta, a posebnu pozornost posvećuje brojnim ljetnim projektima i akcijama Hrvatske matice iseljenika. Teško je sve ovom prigodom nabrojati, no izdvojit ćemo primjerice Sveučilišnu školu hrvatskog jezika i kulture, ECO HERITAGE TASK FORCE 2008, Malu školu hrvatskoga jezika i kulture, Radionicu narodnih nošnji, Ljetnu školu hrvatskoga folklora, Dane hrvatskoga filma u Orašju… Uz to pišemo i o prvom službenom posjetu ravnateljice Danire Bilić Subotici, gdje se susrela s predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji. Osim priloga vezanih posredno i neposredno uz HMI, pišemo i o raznim temama koje će zasigurno zanimati naše čitatelja diljem svijeta.

Dragi čitatelji Matice, u našem i vašem interesu je da naš mjesečnik zabilježi svaki važan događaj iz vaših sredina. Stoga vas i ovaj put pozivamo da s nama surađujete. Pišite nam vijesti i šaljite fotografije, kreirajte s nama sadržaj Matice pišući nam o tome što biste željeli čitati. Učinimo Maticu uistinu mostom hrvatskog zajedništva.

SADRŽAJ

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
Posjet ravnateljice HMI-a hrvatskoj zajednici u Vojvodini
Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture
Turneja Folklorne skupine „Kardinal Stepinac“ iz Chicaga
Bjelolasica: ECO HERITAGE TASK FORCE 2008
Novi Vinodolski: Mala škola hrvatskoga jezika i kulture
Rovinj: Mladi Hrvati iz Rumunjske ljetovali u Istri
Radionica narodnih nošnji HMI-a u Pučišćima na Braču
Vladimir Antonio Sesar, mladi Hrvat iz Brazila posjetio HMI
Tradicionalni Dani iseljenika na kvarnerskim otocima
Hrvatska i Argentina obilježile 150. obljetnica rođenja Ivana Vučetića
Dani hrvatskoga filma u Orašju
Biograd: Ljetna škola hrvatskoga folklora

DOMOVINA
Turistička sezona 2008. u Hrvatskoj
Okupljanje raseljenih Hrvata na Rokovo u Kotor Varošu
Povratnik iz Švicarske obnovio Istarske toplice
Tribunj: tradicionalna utrka magaraca

SVIJET
Održan prvi sastanak predstavnika NAJSELA u Mađarskoj
Kotor: Regionalni susret urednika glasila manjinskih zajednica
Hrvati u Kolumbiji žele prisnije veze s domovinom
Omladinski tamburaški festival HBZ-a u Philadelphiji
Nagrada Marici Bodrožić, mladoj spisateljici iz Berlina
Razgovor s Hrvatom iz Norveške dr. Davorom Vidasom, stručnjakom za more i pomorstvo
Predstavljamo knjigu Stipe Šošića Pod oblacima

AKTUALNO / ZANIMLJIVO
Razgovor s dr. Ivanom Bagarićem, predsjednikom saborskog Odbora za Hrvate izvan RH
Mladi Čileanac hrvatskog podrijetla u potrazi za korijenima
Razgovor s fra Šimunom Šitom Ćorićem povodom 40. obljetnice bavljenja glazbom
Hvaranin Marinko Jurić Peretov – povratnik i dobrotvor
Obljetnica dolaska Šokaca iz Bosne u Bačku
Matija Pokrivka – legendarni hrvatski slikoputopisac
Izaslanstvo argentinskih Hrvata iz Rosarija posjetilo Split
Gabriela Brajevich, pjesnikinja iz Kalifornije u rodnome Splitu
Predstavljamo knjigu Hrvoja Salopeka Ogulinsko-modruški rodovi
Boris Sakač - vodeći svjetski stručnjak za informatizaciju sportskih događaja
Hrvatski športaši na Olimpijskim igrama u Pekingu

STALNE RUBRIKE
Vijesti HR
Iseljeničke vijesti
Manjinske vijesti
Vijesti BiH
Kultura: Hrvatska i svijet
Nove knjige
Glazba+
CRORAMA
Športske vijesti

KOLUMNE
Globalna Hrvatska (Vesna Kukavica)
Iz pera bivšeg gastarbajtera (Emil Cipar)
Govorimo hrvatski (Sanja Vulić)

EU je pozvao na novu kulturu suživota u Europi. “Nije dovoljno da kulture i kulturne zajednice samo koegzistiraju. Sama tolerancija nije dovoljna”, rekao je povjerenik Figel u europskoj godini međukulturnog dijaloga. Iscprnije

„Doseljenička priča starijih ljudi“ tema je vijećanja koje se ovoga tjedna održava u Kölnu. Predstavljaju se projekti iz čitave pokrajine Sjevernog Porajnja i Westfalije koji se brinu o „gastarbajterima“ prve generacije. Iscprnije

Herz, :: 17-09-2008 23:11 , IP: 84.159.205.102
Dvojno drzavljanstvo i Latinica

Latinica sugerira da je dvojno državljanstvo u Hrvata upitno jer sadržava kriminalnu energiju. Kao dokaz navode se 33 osumnjičene i dijelom osuđene osobe koje dvojno državljanstvo koriste da bi izbjegle procesuiranje ili eventualni zatvor. Ovakve emisije nemaju nikakve veze sa istraživačkim novinarstvom i ne pridonose razjašnjenju teme dvojnog državljanstva gledateljstvu. Ovakve emisije imaju eksplozivni i nadasve površni news-karakter dovodeći u vezu državljanstvo i kriminalnu energiju.

U većini Europskih zemalja državljani ne mogu biti izručeni drugim državama osim državama Europske Unije i to u slučajevima postojanja osnovane sumnje kršenja zakona.

Ne postoji nikakav razlog da Hrvatska i BiH zakonski, ili u ovom slučaju bilateralnim sporazumima, reguliraju izručenje građana s dvojnim državljanstvom, koji izbjegavaju pravosudne organe, kao sto je to slučaj i u većini europskih zemalja.

Dovođenje u vezu hrvatskog državljanstva u Hrvata iz BiH i kriminalne energije, što sugerira emisija Latinica, je jeftini populizam, autokratičan i samovoljan pristup temi državljanstva na uštrb običnog hrvatskog čovjeka.

Redukcija hrvatskog državljanstva u Hrvata iz BiH na glasove za HDZ u Saboru, sugerira od strane Denisa Latina na prezir iz niskih pobuda prema jednom dijelu Hrvata.

Tijekom emisije provedena anketa namjerno sugerira navodne prednosti dvojnog državljanstva Hrvata iz BiH u odnosu na Hrvate iz Hrvatske jer ovi prvi imaju i “pravo” opljačkati banku ili ubiti nekoga a da pri tomu ne budu sankcionirani. Nevjerojatno je da ovako primitivan pristup ozbiljnim temama na državnoj televiziji ne će biti pravno preispitan.

Želim se ukratko osvrnuti na temu državljanstva.

Dugoročna povezanost između države i osoba postojala je već u antičkoj Grčkoj. Ta povezanost je izdiferencirana u starim Rimu. Stari Rimljani su postavili osnove današnjeg modernog prava kao i prava na državljanstvo.

212 godine, dakle u trećem stoljeću, pismenom uredbom rimskog kralja Caracalla, svi slobodni stanovnici Rima postaju Rimski građani. Nastani li se neki građanin Rima izvan Italije, on i njegovi potomci trajno ostaju rimski građani. Ove uredbe iz prava starog Rima su i danas osnovni princip prava na državljanstvo.

Državljanstvo u modernom smislu nastaje nakon francuske revolucije. Nakon francuske revolucije države nisu smatrane samo kao teritorijalni prostor nego kao i savez građana. Tijekom 19 stoljeća većina država uvodi državljanstvo i zakone koji reguliraju državljanstvo.

Dvojno državljanstvo u Europskoj Uniji nije uopće rijetka pojava. U Francuskoj ili Italiji je takozvano dvojno državljanstvo uobičajena praksa i može se steći na razne načine.

Dakle, nije dvojno državljanstvo egzotična pojava među Hrvatima u Hercegovini i Bosni, nego uobičajena europska praksa.

Države reguliraju na koji način se državljanstvo stječe ili gubi, kao i obveze i prava koja su povezana sa državljanstvom. Državljanstvom su regulirana i posebna prava građanina kao sto su zabrana izručivanja drugim državama, sloboda putovanja, konzularna zaštita itd. Ova prava su u većini zemalja Europe zagarantirana ustavom.

Državljanstvo ima također jednu individualnu izraženost kroz narod kao konstitutivni element države. Država može postojati i biti od drugih država priznata ako ima teritorij, narod i izvrsnu vlast. Državljanstvo je temelj pravnih veza između države i njenih građana i nije ograničeno teritorijem države.

Ne postoji nikakav razlog za tematiziranje prava na hrvatsko državljanstvo Hrvatima iz BiH koji su to pravo stekli rođenjem.

Izvor: Poskok.info

U Njemačkoj je ovih dana burnu raspravu izazvala jedna znanstveno-fantastična serija u kojoj se pokušava pogledati u budućnost. Sliku Njemačke 2030. godine autori serije slikaju vrlo tmurno, umirovljenici provaljuju u apoteke kako bi došli do nužnih lijekova, beskrupulozne tvrtke samo idu za što većim profitom ne vodeći računa o ljudskom dostojanstvu. Ali, nisu svi znanstvenici tako pesimistični. Iscrpnije

Izvješće Centra za europske političke studije iz Bruxellesa (CEPS) upozorava da su radnici iz istočnoeuropskih zemalja članica EU-a koji dolaze na rad u stare članice (njih 15), izloženi sustavnoj diskriminaciji. Kršenja se odnose na birokratskih prepreka i  stvarna kaznena djela iz mržnje. Tako su zastrašivanje, emocionalno zlostavljanje, zakašnjelo plaćanje, uskraćivanja plaće, rad bez ugovora i bez prava na godišnji odmor i socijalnu zaštitu, česte pojave. Iscrpnije

Kako se “namlatiti” (juhica, klopa, desert i salatica) za 22 kn (3 €)

Uposleni djelatnici:

Dnevna juha 3 kn
Glavno jelo s prilogom 12 kn
Desert 4 kn
Salata 3 kn
Dnevni prilog 5 kn

Izvor: HRT/Dnevnik, 16.9.2008.

Croatia Airlines uveo je novu internetsku uslugu pod nazivom Web Check-in, kojom se putnicima omogućuje jednostavna i fleksibilna registracija za let preko osobnih računala u vlastitom domu ili uredu.
Nova IT usluga dostupna je na kompanijskim internetskim stranicama www.croatiaairlines.com – Planiranje putovanja – Web check in.

Putnici s elektroničkim kartama od danas se u četiri jednostavna koraka mogu prijaviti za let sa svakog računala s internetskim priključkom, i to najranije 23 sata prije leta, a najkasnije 60 minuta prije leta. Uslugom se mogu koristiti putnici s ručnom prtljagom kao i oni koji žele predati prtljagu u polazišnoj zračnoj luci, što se prijavljuje tijekom registracije za let. Novost je i to da putnici mogu odabrati sjedalo u zrakoplovu te ispisati ukrcajnu propusnicu (boarding pass), s kojom izravno dolaze u zrakoplov.

Croatia Airlines novom je internetskom uslugom putnicima omogućio još fleksibilnije uvjete putovanja, a to se osobito odnosi na izbjegavanje gužvi u zračnim lukama i korisnije korištenje vremena uoči leta.

Usluga je razvijena u suradnji s Lufthansa Systemsom i predstavlja daljnji razvoj kompanijskog E-commerce projekta. Korištenje Web Check-ina omogućeno je u većini europskih zračnih luka – Amsterdamu, Bruxellesu, Parizu, Frankfurtu, Rimu, Londonu (Heathrow), Lisabonu, Münchenu i Zagrebu. Također, novom se uslugom mogu koristiti putnici koji iz europskih odredišta putuju u Hrvatsku preko Zagreba (primjerice Frankfurt – Zagreb – Split), kao i putnici koji imaju polazak i povratak unutar 23 sata (primjerice Frankfurt – Zagreb – Frankfurt. (Net.hr)

Radio programi u našem domaćinstvu rado su se pratili. Od Radio Zagreba, Sarajeva, Splita, kojeg smo pošli slušati od 1981. godine, pa do Radio Deutsche Welle i drugih. Dalmosi su često vrtili kojekakve telefonske nagradne igre koje su ponekad trajale i satima, posebno subotom.

Deutsche Welle emitirao je svoj program preko kratkovalnog područja, na više različitih frekvencija.  Bile su popraćene popriličnim šumovima, ali zato im je programska osnovica u odnosu na BBC ili RFI bila nešto “blaža”.  U sklopu programa bio je i tečaj za učenje njemačkog jezika. Uz to su po želji svojim slušateljima rado slali dvije besplatne knjige “Auf deutsch gesagt” ili bolje rečeno dobre kopije koje su bile uvezane nekim slabim ljepilom. Ipak dobro su služile. A i sami tečaj bio je prilično dobro urađen, prihvatljiv i jednostavan.

Dolaskom u Njemačku prilikom školskih odmora, a i poslje stalnu pažnju privlačio je program iz Kelna tj.  “Sendung für jugoslawische Gastarbeiter” točno u 18:20. Svakodnevna emisija trajala je 40 minuta i bila je prvobitno namjenjena gastarbajterima prve generacije koji su je rado i slušali.  WDR je s njom otpočeo još davne  1970. godine. Posebno kvalitetne priloge upućivali su dopisnici iz Jugoslavije: Gustav Chalupa, Viktor Meier, Branimir Baron Brljević i drugi,  dok bi Petar Miloš svojim tipičnim šaljivim zapisima iz domovine kod mnogih, mogu zamisliti, izazivao osmjeh na licu. Iz redakcije mogli su se čuti prilozi od Gojka Borića, Ante Jankovića, Zdravka Lipovca, Marijane Koritnik, kao i nekih njihovih kolega s one strane Drine.

Kasnije je pomjerena na srednjevalno područje, potom u drugi kasni termin, od nje se napravila  segregacija, pa onda opet “bosanki lonac” da bi na kraju završila ko i Juga. Njezini odgovorni zaključili su da treba otići u nepovrat. Pravdalo se to izmjenjenom gastarbajterskom strukturom. Bilo kako bilo ova emisija dobar dio godina imala je zanimljiv i kvalitetan informativni program. I vjerske zajednice dobile su subotom svoj kutak, i to sve u doba kad u Jugi nikakav fratar ili možda hodža nije smijo pisnuti negdje u eteru.

Postaja WDR iz koje je se emitirao program  inače nije baš bila naklonjena Hrvatskoj. Jedan od razloga zasigurno je bio što su u pokrajni Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, gdje joj je bilo sjedište, desetljećima vladali socijaldemokrati, koji su teško prebolili smrt Juge. Ista je bila, posebno za vrijeme kancelara Willija Branda velika miljenica ove stranke. Mnogima iz nje trebalo je vremena da shvate da je Titino “samoupravljanje” zapravo  bilo samouništenje. Nažalost na hrvatsku štetu.

Prilozi na hrvatskom jeziku osim DW mogu se danas još čuti na “Funkhaus Europa”, novom mješanom eksperimentu WDR-a, SWR Internacional iz Stuttgarta i Radio Multikulti iz Berlina, koji krajem ove godine  sprema kufere i odlazi u Nirvanu.

Od ostalih radio postaja danas, zahvaljujući Internetu prava je inflacija. Nemožes se spasiti. Kod komercijalnih reklame drmaju skoro bez prestanka i svi kao da skidaju iste vijesti s tickera. Trend je po mogućnosti lokalna postaja. Nije na odmet saznati jeli mjesni vodovod još uvik zagađen, tko je ove subote pronašao sreću pred oltarom i koliko puta će se puta opet zavrtiti “Zvone zvona s naše katedrale”.

Autor.

Stranci koji su primili njemačko državljanstvo postižu veće uspjehe u obrazovanju od sugrađana bez migrantskog porijekla, zaključeno je u izvješću o stanju integracije stranaca u Sjevernoj Rajni i Vestfaliji (NRW). Iscrpnije

Najviše je stranaca u Švicarskoj, Litvi i Estoniji, a najmanje u Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj u kojoj stranci čine samo 0,8 posto ukupne populacije. Iscrpnije

U Njemačkoj se nastavlja povećavanje jaza između bogatih i siromašnih. Sve manje bogatih raspolažu sa sve više novčanih sredstava, a istovremeno plaćaju sve manje poreza. Iscrpnije

Cilj uvođenja jedinstvene karte europskog zdravstvenog osiguranja prije nekoliko godina trebao je biti nebirokratska i pregledna zdravstvena zaštita njemačkih osigurnanika u Europi to jest u zemljama Europske unije. No prva iskustva su pokazala da ova karta nije idealno rješenje za sve medicinske probleme u inozemstvu te da vlasnicima često pruža manje nego što se od nje očekuje. Iscrpnije

Koliko je u Njemačkoj dovoljno za preživljavanje? U jednoj studiji je objavljeno da bi mjesečno 132 eura bila dostatna, a studija je izazvala buru. A prema jednom drugom - reprezentativnom - istraživanju velika većina građana plaši se porasta cijena. Takvih je 76 posto, što je najviše u posljednjih 20 godina! U istraživanju koje je, o 16 najvećih strahova na 2400 anketiranih stanovnika, provelo osiguravajuće društvo R+V Versicherung, na drugom su se mjestu našle bojazni zbog pogoršanja stanja u gospodarstvu. Takve strahove ima 58 posto ispitanih. Iscrpnije

Mnogi stanovnici Njemačke stranog porijekla, iako već desetljećima žive u njoj, Njemačku ne osjećaju kao svoju domovinu. Njihova djeca često imaju još više psihičkih problema nego roditelji sami. Ta djeca od rođenja, zbog roditeljske rascijepljenosti između dviju kultura, godinama pate od tzv. migrantskog stresa. Iscrpnije

Od 9. do 11. u Rovinju se održavaju 5. susreti domovinskih i vandomovinskih pisaca u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva  «Franjo Glavinić» iz Rovinja, a uz potporu i suorganizaciju Matice hrvatskih iseljenika i Ministarstva za kulturu Republike Hrvatske. Ovi susreti koji s vremenom prerastaju u tradicionalnu manifestaciju hrvatskih pisaca iz domovine i svijeta, ogledalo su općeg književnog stvaralaštva Hrvata bez obzira na jezik na kojem se artikuliraju i trenutačno mjesto prebivališta. Rovinj postaje važna karika u hrvatskom književnom lancu koja povezuje dva literarna kraja hrvatskog korpusa s ove i one strane granica hrvatske države, kao i nositelj novih ideja i pokreta koje služe na sveopću dobrobit hrvatskoj književnosti.

Na 4. skupu u Rovinju, 2007. godine rodila se ideja osnivanja Društva hrvatskih književnika izvan domovine – DHKID koja je naišla na burnu reakciju i odbojni stav članova DHK koji zastupaju mišljenje, da je to razbijanje i razdvajanje postojećeg Društva hrvatskih književnika te da se treba raditi na proširenju i sjedinjenju, a ne na razdvajanju. Po drugoj strani, hrvatski pisci s prebivalištem u inozemstvu mišljenja su, da se ne može razbiti tvorevina koja de facto ne postoji, jedna homogena organizacija hrvatskih pisaca koja u istoj mjeri štiti interese svojih članova s boravkom u Hrvatskoj kao i onih koji žive i rade u tuđini. Na kraju burne rasprave donesen je zaključak da se osnuje Inicijativni odbor koji će predložiti pravilnik DHKID-a o kojem će slijedeći rovinjski skup, to jest ove, 2008. godine raspravljati. Inicijativni pravilnik nove književne udruge hrvatskih pisaca iz inozemstva je sastavljen i od predsjednika IO Prof. dr. Šumun Šite Čorića i predložen u osam točaka kako slijedi:

1.                      DHKID je međunarodno društvo hrvatskih književni-a/ka koji žive i djeljuju izvan Republike Hrvatske i države Bosne i Hercegovine, bez obzira pisali na hrvatskom ili nekom drugom jeziku.

2.                      Cilj mu je dobrim informacijama povezati hrvatske pisce izvan domovine, izmjenjivati pojedinačnim i zajedničkim inicijativama njihova iskustva, promicati plemenitost i utjecaj hrvatske pisane riječi, ali i svake druge na kojoj oni pišu, povezivati ih s maticom zemljom, ali i biti most prema drugim kulturama i jezicima svijeta.

3.                      U ostvarenju tog cilja, DHKID kao internacionalno spisateljsko društvo također prihvaća sve općeljudske vrijednosti istaknute u Povelji međunarodnog PEN kluba pisaca (PEN Charter), a koja će uvijek biti priložena ovom Pravilniku.

4.                      DHKID počinje već funkcionirati kao internetska mreža poveznica, na kojoj će se moći upisivati rečeni pisci, sa svojim imenima, adresama, biografijama i bibliografijama, ali i sa svojim prijedlozima.

5.                      DHKID je, nakon ideje od prije dvije godine, inicijativno osnovan na «Četvrtim susretima književnika u Rovinju (18.-20. listopada 2007), pa će mu barem za početak ured «Hrvatskog kulturnog društva Franjo Glavinić» biti domaćin portala (www.dhkid.hr) i e-maila (hkd-email.t-com.hr) na koji se već sada mogu slati prijave i tekstovi u rečenom smislu.

6.                      Kroz slijedeću godinu dana, Inicijativni odbor DHKID, izabran na rečenom susretu od pisaca iz jedanaest zemalja, priredit će, konzultirajući prijedloge u međuvremenu prijavljenih pisaca, stalni Pravilnik DHKID i dati ga na doradu i konačnu potvrdu na !»Petom susretu književnika izvan domovine s književnicima u domovini» u Rovinju u jesen 2008. te tada donijeti odluke za djelovanje DHKID.

7.                      Inicijativni odbor će prvom prilikom službeno kontaktirati Glavno tajništvo Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) radi mogućeg članstva DHKID u njemu, a to bi učlanjenje ipso facto DHKID-u dalo status međunarodne nevladine udruge s konzultativnim statusom pri Ujedinjenim narodima (UN).

8.                      Inicijativni odbor se također obvezao što prije preko medija, hrvatskih diplomatskih predstavništva i udruga po svijetu informirati o gore rečenom hrvatske književni-ce/ke izvan domovine, proslijediti im ovaj Inicijativni pravilnik i pozvati ih da se zasad bez ikakvih obveza upišu na novootvoreni portal DHKID-a.

Izvor: http://www.swr.de/international/hr/-/id=233326/nid=233326/did=3925584/1p3bf8k/index.html

Kavu mi ispeci mama

Tisak sedamdesetih godina u rodnom mistu se je tu i tamo čitao. Obično su to bile osobe koje je struka vezala za to, dikoja pametna glavica, angažirani vjernik ili sportski zaljubljenik. Matičar Marko je u svom uredu skupljao oveću hrpu Večernjaka slažući ga tjednima jednog na drugog, da bi onda sve kad mu se prohtjelo furknuo na obližnje smeće. Tribalo je valjda malo napraviti mista za brojne svatovske povorke koje su često kod njega u skučenom uredu prisustvovali sudbenim vinčavanjima. U svojoj radoznalosti rado smo izvlačili te novine, nosili ih kući i prelistavali ih u nadi da će mo u njima nešto zanimljivo pronaći. Posebno su subotnja izdanja bila poprilično debela, i to zahvaljujući malom oglasniku, jer svi koji su imali nešto ponuditi svoje su oglase tu objavljivali.

Kod poštara Vinka dolazila je i neka tiskovina, prije svega “SN”, “Arena” i “Studio”, tjedni časopis za televizijski i radio program.

Baka mi (”ma sinko sve je skupotinja”), nakon dobre “obrade” tu i tamo šurne koji dinar, kojeg sam često upravo izdvajao za te novine. Naravno nije izmako ni 1000ti broj, gdje su bile objavljene brojne fotografije predhodnih brojeva i puno čestitki sličnih časopisa iz cijelog svijeta. Sjećam se da ih i američki “TV-Guide” nije zaboravio. Interesantno je ostalo i to da mađarska televizija ponedjeljkom tada uopće nije emitirala program. S današnjeg stajališta gledano pametno, ali teško izvodljivo. Često puta znali smo se i zapitati “a di je taj TV Koper?”.

Brata je najviše zanimao mjesečnik “Sam svoj majstor”, list pun raznoraznih savjeta, dosjetljivosti i ideja. U tom odličnom časopisu nisu izostajali ni detaljni planovi i tehnički crteži. A oglasne stranice vrvile su im od brojnih ponuda špijun buba, nastalih od osoba koje su gledale da od svog hobija ili spretnosti usput okrenu i koji dinar. “Mala privreda” bila je još utopija koja je čekala da postane stvarnost. Brat je “Samove” godinama skupljo, da bi svi jednog dana u predvečer nažalost završili u crnom dimu.

Početkom osamdesetih pojavio se interes za srpske “Računare” i slovenački “Moj mikro”, koji je bio tiskan i na hrvatskom jeziku. Bile su to prve novine u nesretnoj Jugi koje su se bavile kompjutorskom problematikom. U ovim prvim dugo je trajo “dvoboj” ZX Spectrum ili Commodore 64. Moj Spektrumčić dugo je radio. Susjed Darko kupio si nešto kasnije istog i satima  na njemu rasturao igrice. Velika mana mu je, osim slabe memorije, bila i što je se brzo zagrijavao, pa je on tvrdio da mu stara može na njemu kavu kuvati ;)) Taj mali računar bio je stvarno hit, kupio sam ga, nakon iscrpnog uvjeravanja 1985. godine (moja mater: “ma šta će ti to?”) za 798 maraka , a od njega sam se, nakon dugogodišnjeg skupljanja prašine u podrumu, oprostio prošle godine. Sad mi je malo žao.

Prilikom posjeta u Livnu, uz obaveznu kupnju najnovijeg  stripa “Zagora”, šumskog  pustolovnog junaka kojeg su tada mnogi obožavali i međusobno si pozajmljivali, na kiosku kod bolnice prelistavale su se i druge novine. Mogli su se naći i neki njemački časopisi, prije svega oni gdje su bile modne mustre kao i “Bravo” kojeg je školska kolegica Ivka rado kupovala, a mi znatiželjno s njom u razredu prelistavali.

U školi su nam od petog razreda naturili pretplatu na  sarajevske “Male novine”, koje su isto bile pune raznih savjeta, pjesmica i koječega drugog. Fora je uvijek bila da sam ja i obično još neko usput, ponedjeljkom “izgubio” skoro cili jedan školski sat, da bi iste dovukli iz obližnje pošte, udaljene nekih 250 metara. Žurilo nam se nije, posebno ako je taj put bilo usmeno ispitivanje.

Dolazeći svojima u posjetu u ljetnjim misecima rado sam čitao gusto pisani “Vjesnik”, koji je tada, 1983. godine imao veliki format i koštao nešto oko marke. A na kioscima je bio kao i sve ostale dnevne novine iz pečalbarskih zemalja s danom zakašnjenja.

Vjerski tisak nam također nije bio zaobilazan. Kao dica rado smo čitali “Mak”, “Bibliju u stripu”,  gdje nam je fra Ćiro po želji uvik udarao datumski pečat na prednju stranicu, dok bi mater ponekad bacila pogled u “Veritas” ili “Naša ognjišta”, koja su mi, prvenstveno zahvaljući njihovoj  modroj boji papira, zauvijek ostala u sjećanju. A prvo doseže na ovaj hrabri i odvažni list (bio zabranjivan, uredništvo progonjeno) još od davne 1975. godine.

Autor.

Ovih je dana u Mainzu obilježena 40. godišnjica postojanja Njemačko-hrvatskog društva. Kada je osnovano - tada još pod imenom Njemačko-jugoslavensko društvo - bila je to jedna od prvih takvih udruga u zemlji. Iscrpnije

Dok je nacionalna aviokompanija Croatia Airlines u utorak završila s ovogodišnjim letovima sa Zračne luke Osijek, njemački Germanwings će i dalje dva puta tjedno zračnom linijom Osijek spajati s Kolnom. Iscrpnije

Iz tiska je izišao novi, rujanski broj “Žive zajednice”, mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, koji objavljuje Hrvatski dušobrižnički ured u Frankfurtu na Majni. S ovim brojem navršilo se točno trideset godina njegova izlaženja. Prvi broj izišao je u rujnu 1978. za tadašnjega delegata za  hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Bernarda Dukića. Stoga je i sam rujanski broj na neki način svečani. Iscprnije

Evo sam se potrudio da čitaocima Slobodne prikažem otprilike u kojim ligama igraju, pojedine naše ekipe. Zašto otprilike? Zato jer u svim pokrajinama nisu iste podjele, zbog veličine prostora na kojima igraju, ali i brojeva ekipa. Te razlike počinju negdje od Kreisklasse A, na dole. Iscrpnije

Stranci koji žele steći njemačko državljanstvo od 1. rujna moraju na ispitu dokazati da poznaju njemačku povijest, kulturu i društveno-politički poredak. Iscrpnije

Zadnjih se deset godina studiji u Njemačkoj osposobljavaju za Europu. Više ne postoje diplomski studijski programi, nego baccalaureus/a ili magistar/ra. No, što je akreditiranje i koje je njegovo značenje u tom procesu? Iscrpnije