BERLIN - ŠTO O INTEGRIRANOSTI HRVATA GOVORI ISTRAŽIVANJE I DIPLOMSKI RAD NJEMICE INGE STAMPFER SA FREI UNIVERZITETA
Inga Stampfer, mlada Njemica je svoja saznanja o integriranosti Hrvata iznijela i pred njemačkim parlamentarcima Klausom Peterom Villschom i Josipom Juratovićem
Za nedavnog radnog susreta predstavnika Hrvatskog svjetskog kongresa i drugih hrvatskih udruga sa zastupnicima njemačkog parlamenta, članovima njemačko-hrvatske parlamentarne skupine, Klausom Peterom Villschom i Josipom Juratovićem, u sastavu delegacije koja je imala za cilj djelomice predstaviti položaj i aktivnosti Hrvata i njihovih udruga u Njemačkoj, našla se i jedna Njemica, 26-godišnja Inga Stampfer sa Instituta za sociologiju berlinskog Frei Univerziteta. Naime, Inga Stampfer je tijekom proteklih mjeseci za potrebe izrade svojeg diplomskog rada, kroz provedeno istraživanje i ankete, dobro upoznala Hrvate i njihov položaj u Njemačkoj.
Tema njenog diplomskog rada, čije rezultate je iznijela i pred njemačkim parlamentarcima, bila je Stupanj integriranosti berlinskih Hrvata u njemačku svakodnevicu. O Hrvatima koji žive u Berlinu se u njemačkoj javnosti relativno malo zna i govori, primjećuje Inga Stampfer i navodi podatak da Hrvati nisu bili zastupljeni na posljednjem susretu njemačke kancelarke i predstavnika migranata. Da li je to zbog dobre integriranost ove migrantske skupine s kojom se nema problema, koja ne traži i ne treba posebne državne potpore? Jesu li Hrvati u Berlinu najuspješnije integrirani stranci? Zbog odgovora na ova pitanja autorica ovog jedinstvenog istraživanja, provela je opsežnu anketu medu Hrvatima u Berlinu različite dobne, spolne i profesionalne skupine.
Rezultati istraživanja govore da je među 15 milijuna stranaca u Njemačkoj, 376 000 Hrvata. Hrvati imaju kulturološke navike i potrebe vrlo slične Nijemcima, tvrdi Inga Stampfer, nalazeći u tome razloge brze integriranosti. Prva generacija Hrvata ima jače hrvatsko samoodredenje dok druga generacija hrvatskom identitetu priključuje, skoro ravnopravno i njemački. Zamjetna je razlika u djece i mladih pristiglih u Berlin za rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini gdje je osjećaj hrvatske pripadnosti na vrlo visokom stupnju. Da se osjećaju vrlo prihvaćeni u njemačkom društvu, odgovorilo je 61 % anketiranih berlinskih Hrvata, 23 posto je potvrdilo prihvaćenost sa „da“, 13 % sa „manje prihvaćeno“ a samo 3% anketiranih je odgovorilo da se ne osjeća prihvaćeno. Da je „ vrlo zadovoljno“ i „zadovoljno“ životom u Njemačkoj odgovorilo je potvrdno 86 % anketiranih, „manje zadovoljno“ je 11 % a nezadovoljno 3% Hrvata. Istraživanje Inge Stampfer je pokazalo i da Hrvati u velikom broju zadržavaju hrvatsko državljanstvo. 227 000 Hrvata u Njemačkoj posjeduje hrvatsko državljanstvo.
I što je vrlo značajno i znakovito, što se obrazovanja i integracije tiče, da hrvatska djeca u Berlinu u velikoj mjeri polaze gimnaziju i da su po tome odmah iza Nijemaca i daleko ispred drugih migrantskih skupina!. – Podijelila sam berlinskim Hrvatima 1200 anketnih listića sa pitanjima koja su se direktno ticala migrantskog porijekla, identiteta i integracije. Nazad sam dobila 213 odgovora, što je optimalan i očekivan, reprezentativan broj. Ono što čini Hrvate jedinstvenim između ostalih migrantskih skupina, a što je moje istraživanje pokazalo i diplomski rad obrazložio, to je ta izvrsna integriranost u njemačko društvo, obrazovni sustav ali i jak osjećaj pripadnosti, hrvatski identitet, bez obzira na dokumente ili državljanstvo. To bih izrazila u rečenici - jednom Hrvat, zauvijek Hrvat! Hrvati su uspjeli to oboje spojiti, svoju kulturu očuvati. Vrlo pozitivan je integrativni razvoj Hrvata. Tome je kod prvih generacija hrvatskih migranata posebno pogodovala sličnost kultura, spremnost na učenje i poznavanje njemačkog jezika, bolje stručne kvalifikacije, povoljan položaj žene u hrvatskim obiteljima koje su većinom bile zaposlene i obrazovale se.
Mogu reći da puno više Turaka nego Hrvata uzima njemačko državljanstvo a ipak su Hrvati kroz njemački, obrazovni sustav i tržište rada, bolje integrirani. Moje istraživanje govori da su Hrvati odlično integrirani u njemačko društvo a nisu asimilirani i u tome mogu biti primjer drugim migrantskim skupinama i onima koji se bave pitanjima integracije, rekla nam je Inga Stampfer tvrdeći da se o Hrvatima premalo zna u njemačkoj javnosti. Kada sam nedavno prezentirala svoje rezultate istraživanja, na vrlo visokom mjestu u njemačkoj upravi su pokazali neznanje i iznenađenje i podatkom da su Hrvati većinom katoličke vjeroispovijedi!
Svoj interes da se u diplomskom radu, čiji ce rezultati vjerujemo stići na više značajnih adresa, bavi Hrvatima i njihovom integriranošću, mlada Njemica obrazlaže ovako:- Interes za Hrvatsku se kod mene razvio kao i kod mnogih Nijemaca, ponajprije kroz turizam. Roditelji su me od rođenja vodili na more u Hrvatsku. Prva jezična znanja sam stjecala kroz pjesme, a poslije me počela zanimati i kultura, posjetila sam brojne gradove, među njima i Vukovar. Počela sam i intenzivno učiti jezik i povijest Hrvatske. Mislila sam, kako velika migrantska skupina u Berlinu a ne primjećuje se i nikada nije istraživana, to mi je bilo zanimljivo, rekla je Inga Stampfer, zadovoljna rezultatima i nedavnom prezentacijom svojeg diplomskog rada i zahvalna Hrvatima na pomoći u sprovođenju ankete. Pomoć hrvatskih prijatelja, zatrebala joj je i pri tumačenju odgovora na jedno pitanje iz ankete o načinima ispoljavanja hrvatskog identiteta. – Nisam razumjela o čemu se radi kada sam na više mjesta naišla na odgovor – Bijele čarape!, smije se mlada Njemica. - O Hrvatima sada znam puno više nego prosječni Nijemci i nastojat cu sa ovim jedinstvenim saznanjima, zasnovanim na istraživanju, činjenicama i statističkim pokazateljima, upoznati odgovorne za kontakte sa migrantima i pitanja integracije u Berlinu i Njemačkoj, rekla nam je Inga Stampfer nakon što je ove vrlo indikativne pokazatelje iznijela i na sastanku sa njemačkim parlamentarcima Villschom i Juratovićem.
Tekst Sonja Breljak
Izvor: croatia-presse.de
Posljednji komentari