Autor Sanela Majdandžić
Demografska slika, globalno zatopljenje i financijska nestabilnost najveći su problemi današnjice prema procjeni Svjetske banke, a s ovim prvim Hrvatska se već godinama suočava.
Do 2050. godine imat ćemo stanovnika kao što smo imali 1900. godine, s razlikom da smo početkom prošlog stoljeća imali iznimno visok udio mladog i radno sposobnog stanovništva, dok ćemo za pedeset godina imati najviše umirovljenika, predvidio je populacijsku budućnost Hrvatske Roko Mišetić iz Instituta za migracije i narodnosti. Starost stanovništva o kojoj smo samo donedavno slušali kako pogađa razvijene zemlje postala je neizostavna gospodarska boljka i Lijepe Naše.
S nekadašnjih 2,5 radnika po jednom umirovljeniku, sada smo gotovo izjednačeni - na jednog radnika dolazi jedan umirovljenik, a takvu socijalnu sliku, bez priliva radne snage iz drugih država, ne može izdražati niti jedan sustav.
Da bi se stanje popravilo, rješenja ima - u uvozu radne snage. Trebamo, uz današnji omjer radnik - umirovljenik, najmanje milijun imigranata, smatra Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Samo se tako može smanjiti sve veći sraz između umirovljenika i radno sposobnih građana.
Službeno samo 713 Kineza u Hrvatskoj
U Hrvatskoj trenutačno živi i radi 32.160 stranaca, od čega je nešto više od jedan posto visokoškolovanih doseljenika. Ostali, najviše zaposlenih u građevini, turizmu i brodogradnji, radnici su bez ili s tek minimalnom stručnom spremom. No i kao takvi, prijeko su potrebni hrvatskom gospodarstvu koje “gladuje” u određenim strukama za radnom snagom. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova najviše doseljenika imamo iz redova država bivše Jugoslavije (osim Slovenije) i to redom - Bosne i Hercegovine, Srbije, zatim Makedonije. Nedostatak radne snage na domaćem terenu popunjavaju i useljenici iz Italije te Njemačke, a zatim prema brojčanom stanju hrvatskog MUP-a slijede Kinezi. Njih u našoj zemlji, objašnjava Žarko Katić, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, ima samo 713, od čega 591 Kinez ima dozvolu za privremeni rad.
Ovo se čini poprilično nesrazmjerno prema brojnim Kinezima koje svakodnevno viđamo na našim ulicama, a sve su glasnija i propitivanja o tome je li netko ikad vidio pokop umrlog Kineza u Hrvatskoj.
Naime, MUP opovrgava, ali narod govori da u našoj zemlji nema službeno umrlih Kineza, jer kada jedan umre, njegove papire preuzima drugi doseljenik i nastavlja raditi u zemlji bez ikakve prijave, ali pod lažnim identitetom. No, riječ je samo o glasinama, tj. nikad potvrđenim činjenicama.
Useljenici su ekonomski resurs, ali i izvor ksenofobije
Hrvatska je prije četrdeset godina započela imigracijsku politiku, iako je već tada domaće stanovništvo, najviše trbuhom za kruhom, popravljalo demografsku sliku ostalih država, najviše Njemačke u Europi i Sjedinjenih Američkih Država, među prekooceanskim zemljama. Danas iz tradicijski snažne emigracijske države postajemo, pak, imigracijsko odredište, s predviđenim, znatno jačim useljavanjem nakon što uđemo u Europsku uniju, dakle 2011. godine, smatra dr. Saša Božić, profesor sociologije na Svečilištu u Zadru.
Uvoz radne snage trebao bi popraviti ekonomsku sliku naše zemlje jer je riječ o ljudima koji će privređivati i stvarati dodanu vrijednost, ali to su ljudi iz različitih i nama drukčijih etničkih okružja, pa osim što znače ekonomski resurs, oni se u javnosti percipiraju i kao socijalni problem, smatra Božić.
Naime, danas u svijetu imamo 200 milijuna stanovnika u stalnoj migraciji, a gotovo 75 posto sve doseljeničke populacije primi 28 država svijeta. Najviše iseljenika putuje iz Kine, Indije i Filipina i to prema odredištima poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Njemačke.
Svaki treći imigrant završi u Europi koja je najpoželjniji kontinent useljenika zbog posla, a svaki četvrti u SAD-u. Kako je riječ o ljudima s nacionalnim značajkama, kulturom i identitetom koji se donosi u novo okružje, danas u svijetu nema države koja prima useljenike, a da nije suočena s problemima poput ksenofobije, rastućeg nacionalizma, šovinizma i izraženog rasizma.
Vlada kreira hrvatsku useljeničku politiku
Kod nas useljeničku politiku kreira Vlada, koja je primjerice za ovu godinu odobrila kvotu od 8397 radnih dozvola, od čega 5897 dozvola za nove radnike, a tri tisuće na produljenje postojećih.
Kod useljeničke politike, slažu se demografski stručnjaci i gospodarstvenici, Hrvatska može puno naučiti od zemalja Eurpske unije koje su se sve odreda suočile s velikim prilivom imigranata, te problema koji oni svojojm integracijom donose sa sobom.
Višečlane obitelji hrvatska su rijetkost
Naime, samo dijete do šeste godine, pokazuju istraživanja, može se uspješno prilagoditi novim društvenim životnim uvjetima i integrirati u sustav nove države, dok svi ostali to samo pokušavaju, a neki nikada niti ne uspiju. Stoga ne čudi da useljenici gladni kruha, u potrazi za boljim životnim uvjetima, često budu i “gladni” primjerenog prihvaćanja u zemlji u koju dolaze.
Izvor: VL
Posljednji komentari