Pisma iz Njemačke

Iz godine u godinu ispolitizirani šou kojekavih pridošlih europskih pjesničkih džohara sredinom godine uvik iznova uzima neki čudan zamah. Koje kome šta dao, zašto, zbog čega nije itd.

Oni koji su si međusobno desetljećima na zapadu, jugu i sjeveru dilili bodove, danas urliču što istočna Europa to isto radi, što je sasvim normalna stvar na svitu. Čak ih se naziva i “mafijom”. Nije li to onda možda naknadno prizanje svoje vlastite prošlosti?

A da stvar i nije toliko upadljiva vidljivo je recimo ako se zbroje samo glasovi zapadnjaka koje su oni dali svima, da konačni rezultat nebitno ostupa od stvarnog.

Okej okej, da neki “muljaju” s tim što im brojni stranci u nekim državama zovu svoje zemlje, to je odraz samo rodoljublja i demokratskog prava, što je brojnim zagovornicima ovog često puta previše amaterskog, nazovi programa, trn u oku. Od muke samo laprdaju da ovaj sustav glasovanja treba što prije ukinuti.

Taj cirkus, koji navodno niko negleda, bude jednom završio tamo gdje i bezbrojni nepoznati pjevači i grupe koji su u njemu nastupili ili pobjedili, naime u bespućima glazbene anonimnosti.

Autor.

Foto: © michael vileprat - Fotolia.com

Od samostalnosti do danas više od 43.000 ljudi ispisalo se s popisa bh državljana

Autor TOMISLAV KVESIĆ

SARAJEVO Više od 43.000 državljana BiH od njezine samostalnosti do danas odreklo se bh državljanstva te su postali državljani neke druge, uglavnom zapadnoeuropske zemlje. Do 2000., ističe Savo Kojić, šef Odjela za državljanstva Ministarstva civilnih poslova BiH, toga je bilo jako malo, no onda je uslijedio nagli porast zahtjeva za ispisom iz bh državljanstva.

Najvjerojatnije je kulminacija zahtjeva za ispisom iz bh državljanstva uslijedila nakon što je brojnim bh građanima koji su u ratu izbjegli u zapadnoeuropske zemlje ukinut izbjeglički status pomoću kojega su mogli nesmetano boraviti u tim zemljama. Da bi nastavili živjeti u Njemačkoj, Austriji i drugim zemljama bh građani su morali dobiti određene dozvole, a najčešće su to bivala državljanstva tih zemalja.

Budući da navedene zemlje uvjetuju dobivanje njihova državljanstva ispisom iz matičnog, uslijedio je nagli porast zahtjeva. Tako ih je 2001. bilo oko 2.300, da bi se već sljedeće, tj. 2002., broj zahtjeva popeo na više od osam tisuća, a najviše zahtjeva došlo je 2003., kada je 9113 državljana BiH zatražilo ispis iz bh državljanstva.

Nakon toga je, ističe Kojić, uslijedio blagi pad zahtjeva, ali je brojka i dalje velika. Tako je u protekloj godini bilo oko 4500 zahtjeva, a do sada je u 2008. oko 2200 bh državljana zatražilo ispis. Razlozi zbog kojih se bh državljani odlučuju prihvatiti strana državljanstva obično su ti da već petnaest ili više godina žive u nekoj od zapadnih zemalja, da su zasnovali obitelji i više ne žele mijenjati životne navike.

Nadalje, neatraktivnost bh državljanstva, tj. putovnice s kojom se bez vize može u vrlo mali broj zemalja, dodatni je razlog. Podaci o nacionalnoj strukturi onih koji se odriču državljanstva BiH nisu poznati, ali pretpostavke su da nema velikih oscilacija, tj. da su podjednako zastupljeni svi narodi.

Izvor: Večernji list