Pisma iz Njemačke

Bezbroj mladih “muzikalnih” talenata vitar zadnjih godina dopuva i još brže otpuva ili kako ono u à la Holivud rekoše “prohujali s vihorom”.

Zanimljivo je stvarno bilo viditi sve te naivne, neotesane, razmažene i ko Teletabiji “talentirane” takmičare koji pohitriše svoja “umijeća” javno predstaviti, nemisleći pritom da mnogi mogu dobiti upalu srednjeg uha, a često i poteškoće u vidu gledajući te face, čija linija često bijaše slična svinjici Babe ili punomasnoj s Milka čokolade, nego nekom možebiti pravom pjevačkom talentu.

Onu jednu dvi pismice koju uvižbavaše 479 puta prid špiglom i jeftinom muzičkom linijom od 49 eura, rastežu ko žvaku i paraju tonove digot ih isparati stignu.

A kad vide da je i toga dosta onda obično kažu “žiriii, mogu ponovo, imam tremu?” “Naravno” bijaše skoro uvik odgovor, jer si apatični i deprimirani žiri često možda misliše “ionako napola više ne čujemo”. Samo vi gnjavite publiku, bolje i nisu zaslužili čim su uključili da baš vas gledaju.

A i one koji se prošuljaše do finala, par miseci kasnije skoro svi zaboraviše. Očigledno “karijera” otišla nizbrdo. Kao da su se svi oni pogrešno pogođeni tonovi za osvetu udružili i rekli “arrivederci lipoto, drž´se ti svog ogledalca, ovde se naši putovi razilaze”.

Autor.

Foto: © Jafaris Mustafa - Fotolia.com

Festival kazališta “Heidelberger Stückermarkt”.

Zemlja gost: Hrvatska

Web stranice

SWR2, 2.5.2008. : Interview s Jagodom Marinić, (6:27 min.)

Punih 18 godina njemačka gradilišta nije bilo moguće zamisliti bez poljskih radnika. No, dok ih je početkom 90-ih godina još bilo oko 60.000, danas je njihov broj pao na nekih 7.000, a taj trend se očito nastavlja… Iscrpnije

Iseljavanje Hrvata iz BiH

Dramatični pad broja Hrvata i nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini se nastavlja. U svojoj izjavi prije nešto više od godinu dana nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić naglasio je da je u Bosni i Hercegovini prije rata bilo 820 tisuća katolika, koji su gotovo svi bili Hrvati, a da ih je tada ostalo samo 446 tisuća. Gdje su završili Hrvati koji su ili protjerani ili napustili BiH? Do svih točnih brojki teško je doći, no iz priloženih podataka i analiza zadnjih godina mogu se djelomično utvrditi neka kretanja. Dakako najveći broj završio je u Hrvatskoj, Njemačkoj, SAD…

Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova, koje je obradio Državni zavod za statistiku u Hrvatsku se npr. 2005. doselilo 8 358 osoba iz Bosne i Hercegovine, koji su činili gotovo 59% svih useljenika, dok je taj broj 2004. iznosio 11 tisuća. Ukupno je u periodu od 1991. do popisa stanovništva 2001. godine u Hrvatsku doselilo 189 039 (91 399 muških, 97 640 ženskih) osoba. Koliko je ovaj broj dramatičan vidi se iz ta brojka za samo jedno desetljeće veća od svih doseljenih Hrvata od 1946. - 1990., koja je iznosila 181 371 osoba.

Što se tiče podataka vezanih za Njemačku, za brojno stanje Hrvata koji potječu iz BiH te š ko je odgovoriti jer odgovarajuće institucije ne prate ove podatke.

Ovdje se javlja i dodatni problem pri utvrđivanju ovog broja, jer većina Hrvata iz BIH uz bosansko-hercegovačko ima i hrvatsko državaljanstvo, odredjeni broj ima dodatno i njemačko, iako to njemački zakon samo iznimno dopusta i sl.

Prema podatcima Središnjeg registara stranaca (Ausländerzentralregister) 30,3% (69 500) svih hrvatskih državljana koji su boravili u Njemačkoj krajem 2005. (228 926) došlo je u periodu 1990. - 2005. Veliki broj njih podrijetlom je iz BiH. Brojne hrvatske katoličke misije imaju više članova iz BiH nego iz Hrvatske.

Izbjegli i prognani Hrvati iz BiH nemogućnošću produzetka boravka u Njemačkoj s hrvatskim državljanstvom bili su u situaciji da svoja prava ostavarivaju preko državljanstva države iz koje potječu.

Krajem 1999. UNHCR registrao je za period od 1996. - 11/1999. povratak 347 418 izbjeglica i prognanika iz Njemačke u BiH 65 737 njih ili 18,92% bili su Hrvati (246 900 Bošnjaci - 71,07%, Srbi 32 046 - 9,22%).

Koliko je svih Hrvata doseljenih za vrijeme rata ostalo u Njemačkoj zasigurno je teško zaključiti. Ako se gleda sveopći broj Hrvata u Njemačkoj onda je on 2006. (227 510) u odnosu na 1993. (153 146) povećan realno za 74 364 osoba. Dodatni problem svemu ovome je i to su se u prvim godinama hrvatske državnosti naši državljani još vodili pod jugoslavenskim statističkim kodom.

Više od 40 000 bosansko-hercegovačkih izbjeglica koji su živjeli u Njemačkoj potražilo je od 1996. - 1999. svoju novu domovinu prije svega u SAD-u (33 005 osoba), Kanadi (4 204) i Australiji (2 988). Prema podatcima U.S. Regugee programa 3.2.2002. godine (na osnovu 8 362 osobe), nacionalna struktura je bila: Bošnjaci 69,01%, Hrvati 17,02%, Srbi 5,9%…).

Nažalost sadašnja ekonomsko-politička situacija, sveopći položaj i pad nataliteta Hrvata u BiH (prof. dr Ante Markotić, stručnjak za demografiju sa Sveučilišta u Mostaru procjenjuje demografski kolaps 2010. godine), ukoliko ne dodje do nekih značajnih poboljšanja, upućuje na to da bi se sadašnji broj mogao još smanjiti, posebno nakon pristupa Hrvatske u EU.

Istraživanje među 550 studenata dvadesetak hrvatskih fakulteta koje je 2005. na temu “Hrvatsko tržište rada u 21. stoljeću” proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar pokazuje da 75 posto studenata razmišlja o odlasku u inozemstvo. Iz ovog istraživanja jasno se vidi kakva je situacija u Hrvatskoj i na osnovu nje može se nažalost zaključiti da je ona medju hrvatskom omladinom u BiH vjerojatno još gora.

Djelovanje određenih svjetskih centara moći (više puta na to ukazivao kardinal Vinko Puljić), uskraćivanjem podrške Zagreba nakon trećesiječanjske promjene vlasti i rascjepkanošću hrvatskog političkog korpusa, umjesto da napokon stane u obranu hrvatske opstojnosti, doprinose ovakvom dramatičnom stanju koje nesumljivo vodi u kataklizmu.

Autor.

Foto: © Phototom - Fotolia.com