Pisma iz Njemačke

Najviše radnih dozvola strancima, čak 3630, odobreno je u graditeljstvu, slijedi brodogradnja s 1700 te turizam i ugostiteljstvo s 240 odobrenih dozvola

Unatoč velikom broju nezaposlenih, Hrvatska bi se uskoro mogla suočiti s nedostatkom radne snage, pogotovo u nekim sektorima. Manjak nekih struka evidentan je već sada te Vlada svake godine utvrđuje godišnju kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranaca. No, uskoro, ulaskom u Europsku uniju, i to će postati nepotrebno, jer će stranci imati jednake mogućnosti na hrvatskom tržištu rada kao i domaći radnici.

Za ovu godinu Vlada je utvrdila kvotu od 8397 radnih dozvola za strance, pri čemu je kvota za produljenje već izdanih dozvola 2500. Inače, prijedlog kvote radnih dozvola izrađuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva na temelju mišljenja nadležnih institucija i u skladu sa stanjem na tržištu rada. Ove je godine, dakle, odobreno 5897 radnih dozvola za novo zapošljavanje.

Prema riječima voditeljice Odjela posredovanja i aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) Kristine Alerić, najviše radnih dozvola strancima, čak 3630, odobreno je u sektoru graditeljstva. Slijedi brodogradnja s 1700 radnih dozvola te turizam i ugostiteljstvo s 240 dozvola. Za promet je predviđeno 118 dozvola, prerađivačku industriju 106, a za zdravstvo i informatiku po 25 radnih dozvola. Za znanost i obrazovanje namijenjene su 32 radne dozvole, a za kulturu 21. U Hrvatskoj će se tako ove godine, primjerice, zaposliti 1345 zidara, 1115 tesara te 757 zavarivača. Također, posao će dobiti i 54 turistička animatora, 20 kapetana zrakoplova, sedam specijalista, doktora medicine, sedam baletnih umjetnika te tri operna pjevača.

Nedavno je potpisan sporazum između Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje čiji je cilj unaprijediti suradnju dviju službi za zapošljavanje i pružiti uslugu poslodavcima i nezaposlenima u potrazi za poslom.

Prema riječima direktorice HZZ-a Ankice Paun-Jarallah, sporazum će omogućiti objema agencijama razvijanje aktivnosti kojima će poboljšati politiku tržišta rada u Hrvatskoj i BiH. To će pomoći i u suzbijanju crnog tržišta, jer, prema statističkim podacima, upravo državljani BiH čine 83 posto svih radnika na crno u Hrvatskoj. Pozitivnim trendovima u gospodarstvu naša zemlja postaje sve privlačnija i stranim radnicima, a četvrtina radnika na crno u Hrvatskoj strani su državljani. Strancima bez »papira« su najprivlačnije Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija te poslovi u turizmu, graditeljstvu i brodogradnji. Pogotovo je problematično sezonsko zapošljavanje, odnosno procvat crnog tržišta u vrijeme turističke sezone.

Ivan Knežević

Izvor: Vjesnik