Pisma iz Njemačke

1987: 14 hrvatskih općina s prosjekom od samo 72,57 % jugoslavenskog narodnog dohodka

Situacija u kojoj su se nalazile općine s aposlutno ili relativno većinskim hrvatskim pučanstvom na koncu 1987. godine u bivšoj Jugoslaviji je više nego poražavajuća. Tako je prosjek narodnog dohodka u tekućim cijenama (1077 $) u 14 općina po stanovniku iznosila samo 72,57% jugoslavenskog (1484 $).

Najgora situacija bila je u općinama Duvno (Tomislavgrad), koja je imala samo 26,2%, Grude s 36,1%, Lištica (Široki Brijeg) s 37,5 %, Kiseljak 43,8%, Posušje 44%, Jajce i Orašje s 48,9% , Livno 52,8% , Vitez 74,5% … jugoslavenskog prosjeka. Jedino je Mostar s 1900 $ bio iznad nacionalnog prosjeka, i to 28%.

Ukupan narodni dohodak u tim općinama (415 tisuća stanovnika) iznosio je samo 447 milijuna $ (713 milijuna DEM), dok je u cijeloj BiH on iznosio 4,529 mlrd. $.

Posebno drastična razlika u razvijenosti je vidljiva, ako se usporedba napravi s najrazvijenijim republikama. Hrvatske općine su imale samo 30,58% slovenskog (3522 $) i 55,7% hrvatskog narodnog dohodka (1934 $).

Narodni dohodak u tekućim cijenama na razini Jugoslavije je za 11,45% manji od BDP, a na nivou BiH 13,36%.

A zbog kolapsa gospodarstva i velike inflacije 1987. godine, pao je (dohodak) na nivou savezne države za drastičnih 24,2% po stanovniku u odnosu na predhodnu godinu, kada je iznosio 1844 dolara. U BiH je stanje bilo još dramatičnije tj. -30,6% u odnosu na 1986.

Autor.

Izvor:

- Statistički kaledar Jugoslavije 1989.
- Tečajevi od 1973. - 1991. (PDF)
- Tečajevi Narodne banke Jugoslavije

P.S. Postoje tu i tamo neke greške u Statističkom kalendaru, npr. za općinu Posušje je navedeno da ima 76 tisuća stanovnika itd. Koliko je bio udio sive i crne ekonomije je naravno posebna tema za sebe. Tečaj za jedan dolar 31.12.1986. iznosio je 457 dinara, a 31.12.1987. - 1244 dinara. Općine: Livno, Busovača, Čapljina, Čitluk, Duvno, Grude, Jajce, Kiseljak, Lištica, Mostar, Neum, Orašje, Posušje i Vitez.

4.11.1946. tečaj jedne marke iznosio je 0,6 din., a 1993. godine u Hrvatskoj je iznosio 4444 HRD-a. Tada je aprecirao na 3900, i skinute mi bile 2 nule. Osim toga 2 nule su “skinute” i 1966., kao i 4 nule 1990. Da nije bilo “skidanja” jedna marka bi bila 3.900.000.000 HRD-a. Za 47 godina s 0,6 dinara na 3,9 milijardi.