Pisma iz Njemačke

Od početka useljavanja stranih radnika u Njemačku- takozvanih “gastarbajtera”- prošlo je već nekoliko desetljeća. U međuvremenu u Njemačkoj stasa već treća generacija useljenika… Isrcrnije

Povijest četvrtkom: Audio emisija o Delmatima, cca. 51 min.

Prilog Wikipedije o Delmatima

Izvor: Hrvatski radio

Radnicima iz istočne Europe otežan dolazak na rad u Njemačku.

Velika koalicija SPD/CDU/CSU želi stranoj radnoj snazi iz istočno-europskih EU država, pristup na njemačko radno tržište blokirati za daljnje dvije godine. Prema pisanju FAZ-a koji se poziva na člana predsjedništva CSU-a Karl-Josef Laumanna, potpuna sloboda za primatelje posla ne će stupiti na snagu odmah poslije okončanja mandata sadašnje vlade 2009. već tek u 2011. godini. Tako je odlučilo CDU predsjedništvo. Koalicija je protivno prvobitnoj namjeri da o tome raspravlja tek na jesen, već sada odlučila da li će slijedeće godine kod Europske Unije zatražiti produženje zatvaranja njemačkog radnog tržišta za zemlje pristupnice EU u 2004. godini.
Vjerojatno se ne želi usporiti povoljan razvoj na njemačkom radnom tržištu koji je u ovom trenutku dostigao najnižu stopu nezaposlenosti od 3,3 milijuna ljudi.

Izvor: SWR

Uoči skore objave konačne odluke o budućnosti Croatia banke, Vladi su na vrata pokucali i hrvatski investitori iz dijaspore, iskazujući interes za tu banku. Iz imena objavljenih uz tu informaciju može se zaključiti kako je riječ o ulagačima koji su se prije točno četiri godine okupili u američkom gradu Clevelandu… Iscrpnije

Odnos vlasti Bosne i Harcegovine prema 1,3 mil. svojih građana u dijaspori katastrofalan je i ako se ne poduzmu konkretni koraci, veze između dijaspore i domovine biće sve tanje, upozoravaju predstavnici udruženja bh. dijaspore… Iscrpnije

Audio emisija “Poligraf” od 16.5.2008. o tragediji u Bleiburgu, cca. 55 min.

Gosti: Antun Kvakan, Andrija Hebrang, Ingrid Antičević-Marinović, telefonom Josip Jurčević i Bože Vukušić.

Izvor: Hrvatski radio

Esej o knjizi Naomi Klein “Doktrina šoka”

Audio prilog HR od 15.4.2008., cca. 24 min.

Izvor: Hrvatski radio

Zanimljive arhivske analize vojnog analitičara Frana Višnara:

Situacija u Albaniji, cca. 11 min.

Situacija u Srbiji i na Kosovu, cca. 9 min.

Budućnost Kosova, cca. 12 min.

Izvor: SBS Radio (Australija)

—————————————————————————————-

Samo u 8 gore navedenih zemalja širom svijeta živi 962.651 Hrvata i njihovih potomaka.
Iz Hrvatske je od 1991.-2006. pod statusom izbjeglice ušlo u SAD 10.997 osoba, a iz BiH od 1992.-2006. ukupno 117.434 osoba. Broj svih doseljenih građana BiH-a u tom periodu iznoso je 122.300. (Izvor, str. 47.)

Izvori: Statistički uredi zemalja:

1 SAD (Drugi izvor)
2 Njemačka
3 Kanada
4 Australija
5 Austrija
6 Švicarska
7 Švedska
8 Norveška

Razgovor s Zoranom Drvenkarom, audio, njemački, cca. 43 min.

Die kroatische Musterung

Web stranica

Prilog na Wikipediji

Davor Domazet-Lošo - Analiza situacije u Europi i svijetu, cca. 41 min.

Izvor: Kupreški radio

Fran Višnar - Analiza: Rat za hranu i vodu - Audio prilog, 14.5.2008., cca. 9 min.

Izvor: SBS Radio (Australija)

Njemačka je dugo bila među svjetskim liderima po izvozu automobila ili tehničkih uređaja. Međutim, danas, nakon više desetljeća uvoza radne snage, ova europska ekonomska supersila ima novi izvozni proizvod - nezaposlene Nijemce… Iscrpnije

Knjige, znanstveni radovi i predavanja na temu “Dijaspora”

• Slavonski arhivski i novinski zapisi i hrvatskim iseljenicima u SAD-u u razdoblju od 1905. di 1910. godine. (Izvorni znanstveni članak), Ivan Balta
• Prilog povijesti hrvatskog iseljeništva u Sjedinjenim Američkim Državama 1941.-1947. (Izvorni znanstveni članak), Jere Jareb
• Iseljavanje iz Hrvatske u Ameriku kao dio europskih migracijskih tijekova, Ivan Čizmić
• Hrvatska katolička misija u službi južnoafričkih Hrvata (Izvorni znanstveni članak), Ante Laušić
• Iseljavanje iz Slavonije u Ameriku od 1905. do 1910. godine, Ivan Balta
• Sloboda kretanja radnika u proširenoj EU i njezin utjecaj na Hrvatsku, Mirta Kapural
• Socijološki pristup u istraživanju procesa povratnih migracija (Krešimir Peračković
• Iseljenički horizonti, Vesna Kukavica
• Hrvati u Čileu. Neka obilježja suvremenog entičkog/nacionalog identiteta, Marina Perić
• Procjena broja iseljenih stanovnika RH od popisa stanovništva 1991. do 30. lipnja 1998. godine, Nenad Pokos

Ostale publikacije:

• Trajna privremenost u Njemačkoj i povratak hrvatskih ekonomskih migranata, Jasna Zmegac Capo
• Hrvati u Njemačkoj, Pavao Jonjić
• Hrvatska dijaspora i iseljeništvo, Jadranka Grbić
• Migracija Hrvata u posljednjem desetljeću 20. stoljeća, Anđelko Akrap
• Republika Hrvatska i njezina dijaspora, Ante Laušić
• O glasilima iseljene Hrvatske u Europi, Malkica Dugeč
• Iseljena Hrvatska, Vlado Šakić, Josip Jurčević, Marin Sopta
• Neki pogledi jugoslavenskih vlasti na hrvatsko iseljenistvo sredinom 70-ih godina, Ljubomir Antić
• Hrvatski građani na radu u inozemstvu i članovi obitelji koji s njima borave: usporedna analiza statističkih podataka 1971, 1981. i 1991. godine, Ivo Nejašmić
• Migracije u Hrvatskoj – regionalni pristup, Ivan Lajić
• Hrvatske iseljeničke teme
• Vanjske migracije i društveni razvitak, Milan Mesić i suradnici
• Uzroci i posljedice iseljavanja bosansko-hercegovačkih Hrvata u 20. stoljeću, Ante Laušić
• Identiteti hrvatskih radnika u Njemačkoj, Jasna Capo Zmegac

Sa 2,3 milijarde eura vrijednosti, koliko iznose izravna ulaganja njemačkih investitora na hrvatsko tržište u razdoblju 1993-2007. Njemačka, nakon Austrije i Poljske, drži treću poziciju (12,9 posto) u ukupnim stranim ulaganjima ostvarenima u Hrvatskoj… Iscrpnije

Iz godine u godinu ispolitizirani šou kojekavih pridošlih europskih pjesničkih džohara sredinom godine uvik iznova uzima neki čudan zamah. Koje kome šta dao, zašto, zbog čega nije itd.

Oni koji su si međusobno desetljećima na zapadu, jugu i sjeveru dilili bodove, danas urliču što istočna Europa to isto radi, što je sasvim normalna stvar na svitu. Čak ih se naziva i “mafijom”. Nije li to onda možda naknadno prizanje svoje vlastite prošlosti?

A da stvar i nije toliko upadljiva vidljivo je recimo ako se zbroje samo glasovi zapadnjaka koje su oni dali svima, da konačni rezultat nebitno ostupa od stvarnog.

Okej okej, da neki “muljaju” s tim što im brojni stranci u nekim državama zovu svoje zemlje, to je odraz samo rodoljublja i demokratskog prava, što je brojnim zagovornicima ovog često puta previše amaterskog, nazovi programa, trn u oku. Od muke samo laprdaju da ovaj sustav glasovanja treba što prije ukinuti.

Taj cirkus, koji navodno niko negleda, bude jednom završio tamo gdje i bezbrojni nepoznati pjevači i grupe koji su u njemu nastupili ili pobjedili, naime u bespućima glazbene anonimnosti.

Autor.

Foto: © michael vileprat - Fotolia.com

Od samostalnosti do danas više od 43.000 ljudi ispisalo se s popisa bh državljana

Autor TOMISLAV KVESIĆ

SARAJEVO Više od 43.000 državljana BiH od njezine samostalnosti do danas odreklo se bh državljanstva te su postali državljani neke druge, uglavnom zapadnoeuropske zemlje. Do 2000., ističe Savo Kojić, šef Odjela za državljanstva Ministarstva civilnih poslova BiH, toga je bilo jako malo, no onda je uslijedio nagli porast zahtjeva za ispisom iz bh državljanstva.

Najvjerojatnije je kulminacija zahtjeva za ispisom iz bh državljanstva uslijedila nakon što je brojnim bh građanima koji su u ratu izbjegli u zapadnoeuropske zemlje ukinut izbjeglički status pomoću kojega su mogli nesmetano boraviti u tim zemljama. Da bi nastavili živjeti u Njemačkoj, Austriji i drugim zemljama bh građani su morali dobiti određene dozvole, a najčešće su to bivala državljanstva tih zemalja.

Budući da navedene zemlje uvjetuju dobivanje njihova državljanstva ispisom iz matičnog, uslijedio je nagli porast zahtjeva. Tako ih je 2001. bilo oko 2.300, da bi se već sljedeće, tj. 2002., broj zahtjeva popeo na više od osam tisuća, a najviše zahtjeva došlo je 2003., kada je 9113 državljana BiH zatražilo ispis iz bh državljanstva.

Nakon toga je, ističe Kojić, uslijedio blagi pad zahtjeva, ali je brojka i dalje velika. Tako je u protekloj godini bilo oko 4500 zahtjeva, a do sada je u 2008. oko 2200 bh državljana zatražilo ispis. Razlozi zbog kojih se bh državljani odlučuju prihvatiti strana državljanstva obično su ti da već petnaest ili više godina žive u nekoj od zapadnih zemalja, da su zasnovali obitelji i više ne žele mijenjati životne navike.

Nadalje, neatraktivnost bh državljanstva, tj. putovnice s kojom se bez vize može u vrlo mali broj zemalja, dodatni je razlog. Podaci o nacionalnoj strukturi onih koji se odriču državljanstva BiH nisu poznati, ali pretpostavke su da nema velikih oscilacija, tj. da su podjednako zastupljeni svi narodi.

Izvor: Večernji list

“Proslava” u Kumrovcu, gdje su “revolucionari”, krvnici i izrodi roda svog slavili diktatora i pjevali, između ostalih, pjesmu “Računajte na nas”, prođe (opet) dosta zapaženo od Hrvatske televizije, Nove TV i drugih.

Postavlja se pitanje, što bi se desilo, da te iste postaje izvještavaju (i dali bi uopće) s nekog skupa recimo 10. travnja. Dali bi i tada domaće i svjetske udruge to tolerirali, kao što sada čine kad je riječ o skupovima kumunističke mračne ideologije, koja je prema potvrđenim izvorima potamanila skoro 100 milijuna ljudi u svijetu?

A stare kljusine, nadojene zloćudnom ideologijom, izgleda da su se 1. svibnja na Maksimiru previše “namlatile” graha, pa svojim izjavama potpiruju i provociraju hrvatski narod i zasmrđuju ionako truli medijski prostor. Da imaju sredstva i mogućnosti, stara banda i njihovi unuci bi sigurno nastavili svoj krvoločni pohod. “Mlada partizanka bombe bacala” bojim se nebi bila samo pjesma.

To toliko o “hrvatskim” medijima, koji opet dobro obaviše zadatak.

P.S. Svim totalitarnim ideologijama i njihovim sljedbenicima mjesto je na smeću, a ne u udarnim večernjim ili drugim terminima.

Autor.

© Mo - Fotolia.com

Tito - Incident u kući cvijeća

Heimatroman oder Wie mein Vater ein Deutscher wurde
Nicol Ljubić

Wikipedia

Kabinet njemačke savezne vlade, Bundeskabinet namjerava 21. svibnja 2008. na svojoj sjednici u Berlinu zaključiti i donijeti pooštreni zakon za prekršaje u javnom prometu, Bußgeld-Katalog, koji predviđa povišenje kazni za sto i više posto.

Od 9. siječnja 2009. stupit će na snagu zakon o mandatnim kaznama za prekršaje u javnom prometu u kojem je predviđeno da se između ostalog povise kazne za upornu vožnju po lijevoj strani (Links fahren) s 40 na 80 eura, za prekoračenje dozvoljene brzine (Rasen) do 680 eura i za uporno tjeranje vozača s vozne trake ispred sebe (Drängeln) do 400 eura. Ovim najoštrijim povišenjem kazni, Savezna vlada želi umanjiti godišnje 5000 smrtnih slučajeva na njemačkim prometnicama, što je po njihovom mišljenju ipak previše, unatoč činjenici da se ta brojka svake godine smanjuje.

Ovim novim kaznenim katalogom žele se donijeti zakonske odredbe s kojima se mogu kažnjavati i prekršitelji propisa u javnom prometu, strani državljani, pripadnici EU zemalja. Za njih je predviđena minimalna kazna od 70 eura. Novi kazneni katalog predviđa između ostalog kazne za korištenje mobilnog telefona vozača za vrijeme vožnje, 70 umjesto dosadašnjih 40 eura, neprilagođena brzina kod mokre ili zaleđene ceste 100 (50), alkohol ili droge 500 (250) kod prvog prekršaja i 1500 (75) kod trećeg prekršaja, vožnja kroz crveni semafor 90 (50) uz krivicu za nesreću 360 (200), vožnja preko zebra prijelaza, ignorirajući pješake 80 (50), prekršaj zabrane vožnje kamiona nedjelom 380 (200), ignoriranje prednosti vožnje 100 (50), zaobići pružni prijelaz unatoč spuštene brklje ili zvučno-svjetlosnog signala 700 (450) eura i tako redom.

Novo u propisima je i klauzula osiguravajućih društva. Ako je korisniku osiguranja dokazano da je nesreću skrivio grubom nesmotrenošću (Fahrlässigkeit) njegova polica povećava se za 50 posto na pripadajuću klasu osiguranja. Novim, pooštrenim propisima pogođeni će biti i Hrvati nastanjeni u Njemačkoj i vozači iz Hrvatske koji skrive saobraćajni prekršaj na njemačkim cestama.

Izvor: www.swr.de/

Konzultantska kompanija McKinsey uplašila je Nijemce: do 2020. godine će, tvrdi jedna studija te firme, drastično opasti broj pripadnika srednjeg društvenog sloja. Siromaštvo može spriječiti samo jak gospodarski rast… Iscrpnije

Što je glavno mjerilo i prioritet gospodarskih aktivnosti? Dobrobit čovjeka? Ili gospodarski rast? O toj dilemi njemački katolici diskutiraju na svom godišnjem susretu u Osnabrücku s poduzetnicima i sociolozima… Iscrpnije

Trend iseljavanja iz Njemačke se nastavlja. Zemlju je lani napustilo 165.000 ljudi, šest posto više nego godinu dana ranije, objavio je Savezni zavod za statistiku. Razlozi su uglavnom ekonomske prirode, kažu stručnjaci… Iscrpnije

U Njemačkoj se produbio jaz između bogatih i siromašnih. I jednih i drugih je sve više, dok srednji sloj polako kopni. To proizlazi iz danas (19.5.) predstavljenog vladinog Izvještaja o socijalnom položaju stanovništva… Iscrpnije

Demontaža zakonskog mirovinskog osiguranja

Stvar izgleda jednostavije nego što jeste. Političko-financijsko-medijska spletka godinama puše u istu trubu. Sadašnji mirovinski sustav se označava kao propadajući, zastario i nesposoban, da budućim umirovljenicima osigura dovoljno sredstava za normalan život u starosti.

Kao prvo, za to se pobrinula politika, donošenjem raznoraznih zakona, koji kao npr. poslodavce u budućnosti sve više rasterećuju od obaveza solidarnog polovičnog uplaćivanja doprinosa u zajednički fond, dok će istovremeno za posloprimatelje taj iznos rasti, tj. teret se prebaciva s jednog na drugog.

Medijska klika, kroz horor natpise, ima zadatak, da utjera ljudima strah u kosti za budućnost, da si moraju sami uplaćivati u privatna osiguranja i slično. Profier u svemu tome su dakako financijsko-poslovna poduzeća, čije privatne mirovine zapravo također padaju, odnosno ostvarena rendita, jer ljudi duže žive, tj. radi se o istoj klijenteli društva. No, o tome se naravno puno “ne priča”.

“Ispiranje mozka” i “Palikuća glumi vatrogasca” nazva nekadašnji ministar rada, Norbert Blüm cijeli taj sustav, koji zadnjih godina ciljano manipulira javnošću.

Demontaža zakonskog mirovinskog sustava je, zahvaljujući brojnim lobistima i dalje u toku, a to znači, da će zakonske mirovine u budućnosti biti manje nego što su danas, dosta vjerojatno se može desiti, da se jednog dana uvede jedinstvena mirovina.

Oni koji se, iz bilo kojeg razloga, nisu pobrinuli za alternativne privatne mirovine, biti će izgleda dobre mušterije javnih kuhinja, dok će na drugoj strani “neko” dobro “omastiti brke”. A to sigurno neće biti niti oni, koji su uplaćivali u te privatne fondove.

Autor.

Foto: © sumnersgraphicsinc - Fotolia.com

U Njemačkoj se u prijevremenu mirovinu u prosjeku odlazi već sa 50 godina, uglavnom zbog bolesti. Aktualna studija koja je istražila taj fenomen dolazi do zaključka da se čak trećina prijevremenih mirovina može spriječiti… Iscrpnije

Njemačka vlada odbacila je zahtjeve predstavnika gospodarstva i nekih dijelova vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke za prijevremenim otvaranjem njemačkog tržišta rada za radnike iz zemalja novih članica EU. “O tomu će se raspravljati, kako je i predviđeno, tek 2009.”, priopćilo je ministarstvo rada… Iscrpnije

Od ukupno 11,2 milijuna lanjskih turista Hrvatska je ugostila 9,3 milijuna stranih gostiju, 7,5 posto više nego godinu prije. Noćenja su porasla za 5 posto, registrirano ih je 49,6 milijuna. Njemačka i dalje ostaje tržište od najjačeg utjecaja na hrvatski turistički promet - uvjerljivo prednjače i po broju dolazaka i noćenja…. Iscrpnije

Njemačka se vlada želi ozbiljno pozabaviti problemom integracije stranaca i najavila je da će se još prije ljetne stanke održati veliki sastanak na kojem će sudjelovati političari, ali i predstavnici raznih organizacija i udruga… Iscrpnije

Oni su podrijetlom dinaroidi, djeca gastarbajtera koja plaču dok igraju za Hrvatsku, odgovorio je predsjednik HNS-a Vlatko Marković na optužbe da u hrvatskoj reprezentaciji igra previše stranaca. Hrvatska momčad posložena je od potomaka “bauštelaca” koji ne znaju sve hrvatske padeže, ali imaju istančan nacionalni naboj. Korijene vuku uglavnom iz BiH. Rodni kraj svojih roditelja ili svoj ne zaboravljaju… Iscrpnije

Model smještaja i društvene skrbi o izbjeglicama za koji se odlučio grad Münster mogao bi u Njemačkoj, ali i u drugim doseljeničkim državama u Europi, postati standard za prihvat i integraciju migranata i azilanata…. Isrcrnije

Fotke s hodočašća Hrvata u Marienthal

Izdanje za mjesec travanj 2008. časopisa “Živa zajednica” dostupan je u pdf formatu.

Na kavu s Predsjednikom - U kafiću “Medvjed kapitalac”
Ujedinjena Europa - Profit, još više profita
Mladi “antifašisti” - No pasaran

Naslovi u medijma:

“Hrvati se klade ko ludi” - Na rubu pameti
“Svaki zaposleni Hrvat ima i do šest kreditnih kartica” - Kod kuće samo jednu peglu
“200 tisuća Hrvata ima oružje” - Jastuci nisu tanki
“Polovica Hrvata je predebela” - Ostala polovica nema što jesti
“Hrvati najveći euroskeptici u Europi” - Za nas je važno da smo najveći
“Hrvati peti u opijanju” - Jetra ne zaboravlja
“Hrvati u EU na vrhu po broju oboljelih od raka pluća i ciroze jetra” - Kao što rekoh gore iznad
“Trećina Hrvata redovito puši” - Pamet u pepeljari
“Hrvati dužni preko 100 milijardi kuna” - “Zajeba na devizna klauzula”
“Svaki deseti Hrvat depresivan” - Pogledaj sve ove naslove

© Autor

Svaki četvti do peti poduzetnik najkasnije nakon dvije godine vraća se u Njemačku, tvrdi se u stručnoj studiji.

Zbog nižih cijena rada, troškova transporta i troškova na plaće veliki broj tvrtki preselio je 90-ih godina svoju proizvodnju u istočnu Europu. Jedna nova studija pokazuje, međutim, da se veliki broj njih brzo vraća… Iscrpnije

Njemački Bundestag o migracijskom izvještaju

Audio prilog “Radio Multikulti”, hrvatski, cca. 2 min. 14.5.2008.

Kad je ljubav među zemljama u pitanju, Hrvati svoju naklonost najvećim dijelom, kad se radi o zemljama članicama skupine G8, poklanjaju Nijemcima. Više u video prilogu… Iscrpnije

Već više od 75 godina se DAAD, njemačka Služba za međunarodnu razmjenu studenata i profesora, potiče studiranje stranih studenata u Njemačkoj. U posljednje vrijeme je to sve teže: konkurencija drugih zemalja je velika… Iscrpnije

Na sve strane svijeta

U 18-milijunskom Sao Paulu živi oko 20 tisuća Hrvata. Oni ili njihovi preci doselili su se u najveći brazilski grad nakon 1. i 2. svjetskog rata. Ovisno o dolasku podijeljena su i iseljenička društva.

Tako se uglavnom iseljenici i potomci Hrvata podrijetlom s dalmatinskih otoka okupljaju oko kluba Dalmacija, a drugi, pristigli 50-tih godina prošloga stoljeća oko kluba Croatia Sacra Paulistana.

Izvor: HRT

Pogledaj video zapis, 10.05.2008., 10:29 min.

Današnji četrdesetogodišnjaci će u mirovinu tek sa 67 godina.

Kada je netko “zreo” za mirovinu? Doduše, to je tek djelomice pitanje samog gospodarstva ali je itekako osjetljivo pitanje za svakog posloprimca. Zato je i najava njemačkog ministra za rad, Franza Münteferinga kako će čak još i prije pomaknuti granicu za odlazak u mirovinu sa 67 godina izazvala popriličnu prašinu u ovoj zemlji… Iscrpnije

„Doseljenička priča starijih ljudi“ tema je vijećanja koje se ovoga tjedna održava u Kölnu. Predstavljaju se projekti iz čitave pokrajine Sjevernog Porajnja i Westfalije koji se brinu o „gastarbajterima“ prve generacije… Iscrpnije

Islamski teror predstavlja najveću opasnost za sigurnost Njemačke, ocijenio je ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schäuble. On je danas (15.5.) u Berlinu predstavio vladino Izvješće o zaštiti ustavnog poretka za 2007… Iscrpnije

Njemačka niskotarifna zrakoplovna kompanija Germanwings povećala je u prvih 10 mjeseci 2007. godine broj putnika na rutama s Hrvatskom za 34,6 posto, u odnosu na cijelu prošlu godinu. Ponukani dobrim rezultatima, u toj tvrtki odlučili su se još bolje povezati Hrvatsku s gotovo čitavom Europom… Iscrpnije

Njemačka je odlučila otvoriti svoje tržište rada za visokokvalificirane inženjere iz zemalja istočne Europe koje su se u svibnju 2004. priključile EU… Iscrpnije

BERLIN - USPJEŠNO PREDSTAVLJANJE NOVE KNJIGE FRA JOZE ŽUPIĆA
„BAUŠTELAC“ DIRNUO U SRCA LJUDI

Bilo je to više od dobra, zanimljiva i uspješna prezentiranja nove knjige. Naime, fra Jozo Župić je predstavljajuci berlinskim Hrvatima svoje novo djelo pod nazivom „Bauštelac“ u glavnom njemačkom gradu proveo skoro tri dana. Na obostrano zadovoljstvo! Druženje sa berlinskim Hrvatima je započeo za trajanja tradicionalnog Puta križa u crkvi svetog Sebastiana, sjedištu Hrvatske katoličke misije. Puk se nakon toga, dobrim dijelom „preselio“ u dvoranu HKM-a gdje je ovaj svećenik, nekadašnji dugogodišnji berlinski župnik, naišao na brojne zahvalne slušatelje, zainteresirane čuti što je to novoga proizišlo iz pera pisca „Glasa iz tuđine“, „Čarlija“, „Crtica iz života misionara“ i drugih djela iz oblasti religije i teologije. Nakon prezentacije „Bauštelca“ u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva „V.F. Mažuranić“, nova knjiga fra Joze Župića je druge večeri predstavljena i u Hrvatskoj kulturno - umjetničkoj i športskoj zajednici. A cjelokupno druženje sa berlinskim Hrvatima fra Jozo je završio nedjeljnim propovijedima u sve tri berlinske crkve. Puno je vremena ovom prigodom posvetio fra Jozo berlinskim Hrvatima. A oni su mu uzvratili pažnjom i kupnjom knjige te pravim redovima onih koji su strpljivo čekali autorov potpis na „Bauštelcu“.

Lijepe riječi su autoru na obje berlinske promocije uputili predsjednici društava domaćina, Stjepan Lozančić ispred „Mažuranića“ i Milan Sertić i tajnik Željko Matić ispred „Hrvatske zajednice. A još ljepšim riječima je uzvratio gost iz Ludwigsburga. I fra Petar Cirko je u uvodu promocije u dvorani HKM-a, kroz upućenu dobrodošlicu izrazio i mišljenje svih nazočnih, parafrazirajući riječi jedne pjesme- …“Baš je dobro vidjeti te opet…!“

„Bauštelac“ fra Joze Župića je zbirka kratkih priča, točnije zbirka sabranih novinskih tekstova objavljenih tijekom 2006. i 2007. godine u Slobodnoj Dalmaciji pod rubrikom „Nostalgični zapisi“. Autor je naime, pored Žive zajednice, Glasa koncila, Marije, Živog vrela i Službe Božje i dugogodišnji suradnik naše Slobodne Dalmacije.

-Ovom knjigom… želim posvijestiti svakome od nas da je bauštela-gradilište, svako mjesto na kojemu svatko od nas nešto gradi. To mogu biti: obitelj, dječji vrtić, škola, Crkva, novinske kuce, društvo, čovjek pojedinac. Naši su ljudi većinom radili po bauštelama u Njemačkoj. Neki kratko, neki više od trideset godina. Rad na čovjeku traje cijeli život. Neka u tom smislu ova knjiga barem malo pridonese izgradnji naše osobnosti i zahvalnosti svima onima koji su gradili i izgrađivali bolji svijet: najprije u sebi, a onda u obitelji, Crkvi i društvu“… stoji između ostalog u Predgovoru „Bauštelca“ . Knjiga je tiskana u Berlinu u nakladi od 1000 primjeraka a prodajna cijena joj je 10 eura. Na izvrsnoj umjetničkoj ilustraciji naslovnice radila je Maja Novosel. Za lekturu i korekturu bila je odgovorna prof. Helena Perić-Jadrić. Dok su u pripremu i grafičko oblikovanje knjige poseban trud uložile Manuela Freis i Florencija Young. Berlinska promocija „Bauštelca“ je donijela i toplu zahvalnost autora svim suradnicima na knjizi.

-…Tumačiti neko književno djelo uvijek znači upućivati na osobu koja je smisao tog djela i njegovo izvorište. Nostalgični zapisi fra Joze Župića natopljeni su emotivnošcu, iznijansiranom skalicom osjećajnosti što donosi veliki raspon ugodajne raznovrsnosti: maštovitog, meditativnog, pobožnog, tihog, šaljivog i promišljeno kriticnog autorovog kazivanja. Raspon tema doista je širok.

Nostalgija za domom, prebivanje u tuđini, težak rad naših ljudi na gradilištu, evokacija domovinskog pejzaža, sjećanja na djetinjstvo i kritičko osmišljavanje aktualne hrvatske zbilje. Fra Jozo je napisao djelo koje zapravo nadmašuje formu novinskih tekstova i postaje prava obiteljska knjiga, namijenjena onima koji ce je s ljubavlju primiti svugdje gdje ima hrvatske mladeži i njihovih obitelji i to ne samo u europskim nego i u prekomorskim zemljama diljem svijeta, rekla je prof. Helena Perić-Jadrić, ocjenjujući za berlinskih promocija, novo djelo fra Joze Župića. A sve rečeno stručnim jezikom, slušatelji su i osjetili srcem nakon čitanja nekih od 56 priča iz “Bauštelca” poput: Arslanijevih ključeva, Kući bez jezika, Kocka, Mali Jozo kod brice, Naš bauštelac, Od boga ili od majmuna i slično. Priče su, pored samog autora, zanimljivo i toplo u Hrvatskoj zajednici čitale Silvia Zrno i Marija Šarić a u „Mažuraniću“ Helena Perić Jadrić i potpisnica ovih redaka.
A da je „Bauštelac“ i svojim naslovom i sadržajem zainteresirao i dotaknuo berlinske slušatelje dokaz su i pitanja i pripovijesti naših ljudi nakon predstavljanja i čitanja ulomaka iz knjige. Brojni su, ponukani crticama fra Joze Župića, imali potrebu ispričati svoje doživljaje i zapažanja sa radnih i životnih „bauštela“. Ima li ljepšeg komplimenta za autora i djelo?!
- Moj susret sa Berlinom u kojemu sam proveo osam godina, uvijek iznova budi nove emocije, duboke osjećaje koji tako izbiju na površinu kao kada proključa vulkan, tako i meni suze krenu na oči. Najprije, poznajem mnoga od ovih lica, ljude sa kojima sam živio osam godina. Želio sam taj dio svojeg života u Berlinu i sada u Ludwigsburgu, nekako sačuvati, oživjeti, približiti našem čovjeku. Zato mi je drago da se promocijama odazvao tako lijep broj ljudi, kako u “Mažuraniću” tako i u Hrvatskoj zajednici. Vidio sam kako ih je i sam naslov dotaknuo i kako su brojni imali želju govoriti o svojim sjećanjima. Svaki čovjek želi biti priznat. Mala riječ može vratiti čovjeku dostojanstvo. Ova knjiga ide za tim da ljudima vrati njihovo dostojanstvo na svakom mjestu gdje su radili i živjeli. Njihove doživljaje i sjećanja treba zapisati, omogućiti im da iskažu svoju dušu. Ja to svojim crticama nastojim zadržati za buduća vremena, rekao je fra Jozo Župić zadovoljan prijamom kod berlinskih Hrvata, ujedno i najavljujući, nakon promocija „Bauštelca“ u Njemačkoj i predstavljanje njegove nove knjige na ljeto, u srpnju, u Franjevačkom samostanu u Sinju za trajanja Dana Gospe Sinjske.

Sonja Breljak.
Prenešeno s croatia-presse.de

Knjiga po cijeni od 10 € se može nabaviti ovdje >>

Njemački optanti - koju putovnicu zadržati?Turska ili njemačka putovnica - teško se odlučiti između dva identiteta

Ovi mladi su, za razliku od svojih roditelja, rođeni u Njemačkoj i imaju dva državljanstva: njemačko i ono svojih roditelja. A kad navrše 18 godina moraju se odlučiti - ili uzimaju samo njemačko, ili ga definitivno gube… Iscrpnije

KAZALIŠTE Tena Štivičić i Mate Matišić trijumfirali
Autor Pejo Vukić

Tena Štivičić i Mate Matišić vratili su se iz Heidelberga s trima nagradama. Europsku autorsku nagradu te Nagradu za inovativni tekst osvojila je Štivičić za tekst “Fragile”, koji je čitan pred publikom i žirijem sastavljenim od teatrologa, ravnatelja kazališta i kritičara. Matišić je dobio nagradu publike za dramu “Žena bez tijela”, po kojoj se snima i film. Domaćinima je pripala Njemačka autorska nagrada. “Fragile” će se postaviti nagodinu u Njemačkoj.

Zemlja partner
Festival je osnovan prije tridesetak godina kako bi potaknuo stvaranje domaće drame. Poslije Italije, Francuske i Rusije, ove godine zemlja partner festivala bila je Hrvatska. U konkurenciji za glavnu nagradu festivala bili su hrvatski dramatičari Ivana Sajko, Elvis Bošnjak (drama “Žice i žileti”), Matišić i T. Štivičić.

Nagrada se dodjeljuje za najbolji dramski tekst, a osim prestiža i priznanja nagrađenom donosi i deset tisuća eura. Hrvatski dio programa predstavio je Renea Medvešeka, Natašu Rajković, Bobu Jelčića, Ivicu Šimića, Elvisa Bošnjaka, Matu Matišića, Tenu Štivičić i Ivanu Sajko. Nagrada se dodjeljuje za najbolji dramski tekst, a osim prestiža donosi i deset tisuća eura. Zagrebačko kazalište mladih gostovalo je na festivalu “Heidelberg Stuckemarkt” s predstavama “Vrata do” Renea Medvešeka i “S druge strane” Nataše Rajković i Bobe Jelčića, a kazalište Mala scena s “Padobrancima”.

Pozvani u Beč
Već 25 godina festival okuplja najzanimljivije premijerno izvedene tekstove njemačkoga govornog područja, a od prije nekoliko godina predstavlja i suvremeno dramsko pismo europskih zemalja. Medvešekova “Vrata do” oduševila su heidelberšku publiku.

– Oni su to prepoznali i kao svoj problem, a predstava je pozvana i na gostovanje u Beč – kazala nam je ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih Dubravka Vrgoč.

Izvor: Večernji list

Unatoč dampinškim cijenama, Poljaci gube natječaje zbog nekvalitete

Iako Njemačka još ne razmišlja o ukidanju restrikcija za radnike iz novih članica Europske unije, hrvatski su radnici u toj državi i te kako dobrodošli, posebno građevinci. Tome u prilog govori i činjenica da je najveća vrijednost građevinskih radova koje su hrvatske tvrtke u prvih devet mjeseci prošle godine obavile u inozemstvu zabilježena u Njemačkoj u iznosu 529,8 milijuna kuna, od čega gotovo 134 milijuna na zgradama i 395,8 milijuna kuna na ostalim građevinama… Iscrpnije

Predstavnici njemačke vlade oštro su odbacili inicijativu europskog povjerenika za unutarnje poslove i pravosuđe Franca Frattinija za pojačanu imigraciju u zemlje Europske unije.”Njemačka ne može samo tako otvoriti vrata milijunima stranaca samo zato jer trenutačno nekomu u Europi nedostaju radnici”, rekao je ministar gospodarstva Michael Glos (CSU)… Iscrpnije

Brojka od preko 15 milijuna osoba s migracijskom pozadinom u Njemačkoj je zaista impresivna.

Početkom 1973. godine, tadašnji kancelar Willi Brand u jednoj izjavi reče, “neophodno je da brižno razmislimo, gdje je sposobnost prihvata (stranaca) u našem društvu iscrpljena…”. Danas bi mnogi itekako bili sretni, da je sve ostalo pri toj brojci (cca. 3,9 mil. kad je donešena zabrana novačenja novih).

Legendarna izreka švicarskog književnika Maxa Frischa “Zvali smo radnu snagu, došli su ljudi” mnogo govori za sebe. Već desetljećima Nijemci muku muče s strancima. Dobrim dijelom su za to i sami krivi, jer su tek do par godina akcent isključivo stavljali na njihov povratak. Tvrditi da je Njemačka useljenička zemlja, ma koliko to bilo svima jasno, brojni političari godina to nisu mogli preko usana prenjeti.

Zvuči možda paradoksalno, ali u nekim sferama i jednim i drugim je to odgovaralo. Prvima zbog financijskih, izborno-taktičkih razloga i dr. A kod drugih se se nije tražila značajnija integracija (danas ih je skoro 10% bez ikakve školske naobrazbe i 51% bez zanimanja), isti su se mogli opustiti, koristeći naravno sve moguće i nemoguće potpore države, bez značajnih obveza (učenje jezika i sl.). Javnosti, koja također nije bila željna integracije istih, to naravno nije izmaklo. Za brojne njemačke građane, koji često puta ne prave razliku, većina stranaca “gleda samo da iskoristi državu”. U jednoj reprezentativnoj anketi Instituta Forsa 2007. godine 52% ih se je negativno izrazilo i za jednostavnije useljenje visokokvalificiranih stranaca. A kakav je odnos prema brojnim azilantima, koji su, posebno u devedesetim godinama bili nagrnuli, ne treba uopće razmišljati.

Tek kad su olakšani uvjeti za useljenje i dobijanje državljanstva, ozbiljno se je prešlo stvarnoj integraciji. Zaoštravanjem postojećih i donošenje novih mjera za sprječavanje zloupotrebe socijalnog sustava, zadnjih godina, isti sigurno neće više moći kao do sada imati ekstra bonus, kojeg ne samo da su mnogi iskroristili, nego su zaista pretjerali u svemu tome (slično vrijedi i za Nijemce s ne baš dobrim radnim navikama).

Poseban je to slučaj za građane iz Turske (stopa nezaposlenosti 2006: 31,8%, stvarna je još veća, jer su oni najbrojniji od svih stranaca koji su uzeli njem. državljanstvo), afričkih zemalja, Pakistana, Iraka, Afganistana, Balkanskih zemalja (stopa nezaposlenosti 2006.: 11,3%) i sl. Na nivou cijele 2007. godine ta stopa kod Nijemaca je bila 9,3%, a kod stranaca 20,3%.

Za brojne strance se može reći da ne prihvaćaju običaje, kulturu, niti imaju respekta prema zemlji koja ih hrani ili školuje. A često puta svojim nedoličnim i agresivnim ponašanjem izazivaju bijes ostalih sugrađana, koji zbog straha izbjegavaju suočavanje. Obično se (ne samo) tu radi o pripadnicima druge generacije, koja je u dobrom dijelu rođena ovdje. Izgovor da su neprihvaćeni samo ponekad ima svoju točnost. Dobar dio ih jednostavno živi u svom nekom paralelnom svijetu, neželeći Njemačku prihvatiti kao svoju novu domovinu. Takvi slučajevi se obično nalaze u velikim gradovima, poput Kölna, Berlina, Frankfurta (39,5% svih stanovnika imaju migrantsku pozadinu), Hamburga i drugih.

Ta situacija, i iznadprosječni kriminalitet stranaca su naravno voda na mlin njemačkim ekstremnim desničarima, koje se drže na lancu. Tu i tamo se on nekad popusti. Inače bi sve već davno otišlo u pogrešnom smjeru. Njemačka država, s obzirom na njezinu prošlost, a i pritisak iz inozemstva, trudi se da stvar drži pod kontrolom. Hoće li uvijek biti tako, treba se stvarno dobro zapitati? Jedno je nažalost sigurno, njemački lonac s “multikulturalnim” primjesama (i dalje potiho) kuha.

Autor.

Foto: © BilderBox - Fotolia.com, © fux - Fotolia.com

Izvori:

http://www.pub.arbeitsamt.de/hst/services/statistik/200803/ama/auslaender_d.pdf;

Prilozi iz “Sterna” itd.

Stanovništvo s migracijskom pozadinom (15,1 mil.)

Čitavši iz tjedna u tjedan Arenu, koja je bila najpopularniji list gastarbajtera u Njemačkoj, pa i šire, nikome nije promakao “Vrtuljak ljubavi”, gdje su brojni domaći i inozemni nesretnici tražili novu sreću.

Posebno su upadljivi bili oni, koji su svoje namjere isključivo vezali za bolje blagostanje, indirektno naznačujući, kao npr. “prednost osobama iz inozemstva”, da su im “papiri” važniji od osobe, koja bi im to pripravila.

Osim tih uobičajnih, često puta kopiranih oglasa, interes pažnje privlačili su i oni, koji su sa sročenim tekstom “materijalno obezbjeđen” i slično, upućivali na svoje stanje. Kakve su to stvarno bile face, teško je reći, jer se skoro niko slike usudio poslati nije. Možemo ih razumiti.

Ni brojni “rođeni” vidovnjaci “svjetskog glasa” kao Vera, Ajša, Vidoviti Sarajlija Rašo i kako se svi zvaše, čiji su oglasi bili jednu stranicu više, takvima izgleda nisu mogli pomoći.

Nisu izostajali ni oni koji su također muljali, svaljivajući sve na druge, a za sebe tražili razumjevanje, kao “razveden(a), ali ne svojom krivnjom”, dodavši uz to da su ostali “mladolici” itd. Dekoracijom do uspjeha, moglo bi se reći.

Takvi i slični su izgleda definitivno raskrsili s onom pjesmom od Novih Fosila, gdje stoji: “Jer kad jednom ipak kreneš s nekim drugim tražit’ sreću znaj da više, nikad više ja ti doći neću.”

Dok su neki na taj način pokušavali doći do “sreće”, neki su bili još više direktniji. Tako mi je prije jedno desetak godina jedan prijatelj od oca, par puta upućivao na svoju “lipu, zgodnu i s fakultetom” obrazovanu ćer, koje mu je bila “dole”.

To bi još dobro bilo, da je samo ostalo pri tome. Ali dotični, nepotaknut ničim, je nastavio, da “ima preko 200 iljada maraka, kuću…bla bla” i da “…eto neko mora upraviti s tim”. Misleći da ja to odobravam nastavio je dalje, gdje je zborio kako mu je sin isposlovo ženu, papire…itd. Šta li ti pijaca.

“Navrati bolan, pogledaj, ma dobro bi se vas dvoje mogli slagati…” bijaše samo jedna od njegovih floskula, da svoje viđenje situacije bajkovito prikaže.

Jednog dana saznadoh, da mu je se ćer udala u rodnom joj mistu. Sa markama će sada neko drugi znati upraviti. Dali je dotičnom “sritnjakoviću” bolje bilo da je možda igrao loto, vrijeme će pokazati.

Ni na “Vrtuljku” to sigurno nebi prošlo jefinije, rekli bi mnogi oni koji su se krili ispod anonimnosti oglasa gore navedene revije.

Autor

Broj nezaposlenih Hrvata u Njemačkoj, travanj 2008.

10.207

(Izvor: Bundesagentur für Arbeit)

Download: Cijela tablica

Nezaposleni u većim gradovima (izbor):

Maria Böhmer, nova povjerenica savezne vlade za integraciju smatra da je potrebno ponovno pokrenuti projekt “udomaćivanja” stranaca u Njemačkoj… Isrcrnije

Die kroatische Zuwanderung in die Bundesrepublik Deutschland: Eine Fallstudie unter besonderer Berücksichtigung von Phänomenen der Akkulturation und Integration

Autorica: Katica Ivanda

Broj stranica: 399

Bremen/Zagreb 2007.

Za jednakost šansi u školskoj i radnoj naobrazbi migranata založili su se sudionici 2. Integracijskog samita omladine, što je jučer (5.5.) u Berlinu održan na poziv povjerenice savezne vlade za doseljenike Marie Böhmer… Iscrpnije

Najveći broj stranih doseljenika na svijetu imaju SAD i Njemačka, navodi se u izvješću OESS-a. Iako često diskriminirani na tržištu rada, na doseljenicima najvjerojatnije leži budućnost industrijskih zemalja… Iscrpnije

Novi izvještaj o migracijama zapravo govori da doseljenika u Njemačku ima sve manje - ali se i rasprava u Bundestagu o migracijama, kao i obično, pretvorila u različita mišljenja o odnosu prema strancima uopće… Iscrpnije

“Mama uslikali su me”

U nekim zemljama zadnjih godina i mjeseci o diskonterima je bilo dosta govora. Pukle su afere o mobingu, pritiscima, ponižavanjima, ilegalnim snimanjima…itd.

Prije par godina jedna trgovačka tvrtka startovala je, misleći naravno popraviti svoj rejting, marketinšku kampanju, koja je ima moto “Imate preko 1000 okusnih bradavica - Previše za diskontera”.

U današnje (ne samo) doba, kako se nažalost vidi, neki od diskontera iz svog ponašanja to naravno vide malo drugačije. Njihova neobjavljena kampanja vjerojatno glasi:

“Hoćete sva svoja prava - Previše za diskontera” , “Hoćete radnički savjet - Previše za diskontera”, “Hoćete ljudsku dostojanstvenost - Previše za diskontera” i slično.

Previše, su tu samo dvije stvari - a to je cijena zdravlja koju radnici u takvim tvrkama plaćaju i profit koji iste na njihovim leđima ostvaruju. “Pomućenost” tih poslodavaca nije slučajna.

Imamo i suprotan primjer, gdje radnici, doduše ne diskontera, izlaze štrajkovati PROTIV većih plaća. Tko je tu kome pomutio mozak i koliko su tu ljudi zaista pri sebi, velika je enigma.

U zemljama u kojima socijalna tržišna ekonomija zadnjih godina kaže “idem polako, vrime mi je” manipulacijama i paradoksima nikad kraja.

Autor.

Foto: © BilderBox - Fotolia.com

“Skrati, skrati…”

I dok njemački građani od 1998. godine, nakon pada monopola Deutsche Telekoma, odahnuju dušom, našim se još uvijek šalju papreni računi za telekomunikacijske usluge.

Od te godine, cijene telefonskog impulsa su se u Njemačkoj za sve opcijske modele, kao i za Internet DRASTIČNO smanjile. Tako je recimo tada cijena minute do Australije koštala 2,40 DEM (1,23 EUR), dok je to danas kod najpovoljnijeg ponuđača 1,25 Ct. Nebo i zemlja.

Najjefiniji pozivi za BiH koštaju 9,15 Ct za minutu, a za Hrvatsku čak samo 1,39 Ct. Deutsche Telekom je 1998. za te zemlje obračunavao oko 1,28 DM (cca. 65 Centi). Njihove sadašnje cijene se kreću za: BiH 20 Ct, a Hrvatsku 9,8 Ct (Call Start tarifa). Iste se, doduše mogu s dodatnim paketima spustiti, ali oni naravno koštaju ekstra.

Iskorištavanje pretplatnika u Hrvatskoj i BiH se u usporedbi s njemačkim i dalje nastavlja. Posebno su to slučaj kod tarifa za inozemstvo, ali ne samo. Poziv iz BiH (jedne od najsiromašnijih zemalja Europe) s HT Mostar-om ili Telekom-om Srpske u Njemačku košta 1,52 KM, odnosno 77,8 Ct, (BH Telekom 1 KM, tj. 51 Ct.), dok u Hrvatskoj Amis Telekom uzima 1,39 kn (19 Ct), H1 i Optima Telekom 1,70 kn (23,4 Ct), a “hrvatski ” HT obračunava, u “halo” tarifi, taj poziv s 2,26 kn, tj. 31 Ct.

To toliko o nečijim “harmonijama različitosti”.

Autor.

Izvor: teltarif.de, ht.hr, ht.ba, optima.hr, h1telekom.hr, amis.hr, telekomsrpske.com, billiger-telefonieren.de

Foto. © Ford - Fotolia.com